Guverner središnje banke Boris Vujčić kazao je da Hrvatska mora ostvariti 25 milijardi kuna kumulativnog primarnog suficita do kraja 2017. godine da bi se zaustavio rast javnog duga na približno 90 posto BDP-a. Državni rashodi za kamate (u % BDP-a) u proteklih su nekoliko godina znatno porasli i približavaju se razini od 4% BDP-a. Danas višu razinu kamatnih rashoda u Europskoj uniji imaju samo Italija, Grčka, Irska i Mađarska. Kako se u srednjoročnom razdoblju, očekuje rast kamatnih stopa na globalnom financijskom tržištu, guverner smatra da je i bez novih deficita putanja hrvatskog javnog duga neodrživa i eksplozivna. Da kamate porastu za 1 posto primarni bi suficit morali povećati na 29 milijardi kuna. Primarni je suficit razlika između proračunskih prihoda i rashoda umanjena za kamate. Trenutne projekcije međutim govore kako bi do 2017. mogli imati deset milijardi kuna kumulativnog primarnog deficita, kazao je Boris Vujčić na konferenciji tržišta novca u Opatiji, što znači da gubimo kontrolu nad javnim dugom.
Simulacije središnje banke ukazuju na visoku osjetljivost duga na promjenu kamatnih stopa u dužem roku i naglašava potrebu za provođenjem strukturnih reformi.
- Na taj način država može utjecati na smanjenje percepcije rizičnosti zemlje i viši rast BDP-a te tako ublažiti utjecaj rasta referentnih kamatnih stopa čije je kretanje van njezine kontrole, kazao je Vujčić i pojasnio da analiza fiskalnih kretanja pokazuje kako učinak grude snijega može objasniti gotovo polovinu porasta javnog duga u proteklom šestogodišnjem razdoblju, a isti će učinak u velikoj mjeri odrediti i dinamiku javnog duga u narednom razdoblju. Nepovoljan učinak grude snijega na dinamiku javnoga duga mogao bi se još povećati do 2020. godine, pri čemu bi se u slučaju porasta kamatnih stopa za jedan postotni bod javni dug kumulativno povećao u odnosu na osnovni scenarij za gotovo 14,0 mlrd. kuna, naveo je Vujčić.
U slučaju vanjskog šoka, vezanih na zbivanja u Ukrajini i Bliskom Istoku, neočekivanih promjena u monetarnoj politici vodećih svjetskih središnjih banaka ili nepovoljnog ishoda pregovora EU i Grčke, moglo bi doći do ponovnog značajnog zaoštravanja uvjeta financiranja na financijskim tržištima, što bi se kroz porast premija za rizik i troškova zaduživanja nepovoljno odrazilo na zemlje s izraženim vanjskim neravnotežama, među kojima se posebno ističe Hrvatska. Hrvatska i dalje negativno odskače u odnosu na usporedive zemlje po premiji rizika za zemlju, a najvažniji razlozi nepovoljne percepcije rizika Hrvatske su visoka razina inozemnog duga, brzorastući javni dug, izostanak gospodarskog oporavka te s time povezana usporena fiskalna konsolidacija, kao i odgađanje strukturnih reformi koje narušava vjerodostojnost ekonomske politike. HNB je revidirao prognoze za rast BDP-a u ovoj godini sa dosadašnjih 0,2 na plus 0,4 posto.
>> Boris Vujčić: Naravno da neću dati ostavku
>> Boris Vujčić: Rate kredita u eurima mogle bi rasti
ha, ha, sad se sjetio