Baltičke zemlje istražuju nove mjere koje bi mogle primijeniti kako bi zaustavile ruske sabotaže brodovima, rezanje ključnih kablova i ilegalni transport nafte. Dva EU diplomata potvrdila su za POLITICO kako Finska, Estonija, Litva i Latvija razmišljaju o korištenju međunarodnog prava kako bi zaplijenili ruske brodove na ekološkim i piratskim osnovama. Brodovi koje Rusija za ove manevre koristi su najčešće zastarjeli s nepoznatim vlasništvom te nepoznatim osiguranjem, a naziva se i ''flotom iz sjene'' koja raste iz dana u dan. Ruski izvoz nafte i plina inače čini 50 posto svih prihoda Kremlja, tako da bi zapljena ovih brodova mogla imati znatan utjecaj na rusko gospodarstvo.
Vlasti bi, navodi se, mogle otimati plovila koje predstavljaju rizik za lokalni okoliš, poput izlijevanja nafte. Uz to, mogu koristiti i zakone o piratstvu za otimanje brodova koji prijete kritičnoj podmorskoj infrastrukturi. Konačno, ako međunarodno pravo zakaže, zemlje također raspravljaju o zajedničkom nametanju novog nacionalnog zakonodavstva kako bi se olakšalo otimanje brodova dalje na moru. To bi moglo uključivati zahtjev da tankeri u Baltičkom moru koriste propisani popis vjerodostojnih osiguravatelja, rekli su dužnosnici.
Norveška i švedska policija zaplijenile su proteklih dana dva broda zbog sumnje na sabotažu podmorskih komunikacijskih kabela u Baltičkom moru, što predstavlja najnoviju eskalaciju napetosti u regiji. Među zaplijenjenim brodovima je i norveški brod Silver Dania s potpuno ruskom posadom, koji je plovio iz Sankt Peterburga prema Murmansku. Incident se dogodio nakon što je prošlog vikenda otkriven prekid podmorskog optičkog kabela između Latvije i Švedske, što je samo najnoviji u nizu sličnih događaja koji su uznemirili baltičke zemlje. Latvijske vlasti su zatražile hitnu istragu i uhićenje osumnjičenih brodova, što je rezultiralo koordiniranom akcijom nekoliko zemalja.
Posebno zabrinjavajuća je činjenica da je ovo četvrti takav incident od jeseni 2023. godine. Finska je nedavno zaplijenila ruski tanker Eagle S zbog sumnje da je oštetio električni kabel Estlink 2 između Finske i Estonije, dok su prethodnih mjeseci zabilježena oštećenja na kabelima koji povezuju Finsku s Njemačkom te Švedsku s Litvom. Prema riječima estonskog ministra vanjskih poslova Margusa Tsahkne, situacija je posebno složena jer "gotovo 50 posto sankcioniranog trgovanja ruskom naftom prolazi kroz Finski zaljev".
- Sada je pitanje... što možemo učiniti s ovim brodovima? Ne možemo blokirati cijelo more, ali možemo kontrolirati više. … Postoji mnogo mogućnosti - kazao je. Švedski tužitelj Mats Ljungqvist potvrdio je da postoje čvrsti dokazi da je malteški brod Vezhen odgovoran za najnovije oštećenje kabela, iako vlasnici broda tvrde da se radi o slučajnom incidentu s sidrom. Međutim, obrazac ponavljajućih incidenata i činjenica da se radi o brodovima povezanim s Rusijom izaziva ozbiljnu zabrinutost među NATO saveznicima.
NATO je nedavno pokrenuo inicijativu "Baltic Sentry" s ciljem zaštite kritične podmorske infrastrukture u regiji. Prema podacima Saveza, čak 99 posto svjetskih podataka prenosi se podmorskim kabelima, što ih čini ključnom metom za hibridno ratovanje. Rusija zasad nije službeno komentirala zapljene brodova, ali stručnjaci upozoravaju da bi ovaj razvoj događaja mogao dodatno pogoršati već napete odnose između Moskve i zapadnih zemalja.
>> VIDEO Trump otkrio šokantan plan: SAD želi preuzeti Pojas Gaze
bravo Baltijci,šamarajte rašiste