Gost podcasta Bobu Bob! Večernjeg TV-a bio je jedan od osnivača Sveučilišta Algebra Hrvoje Josip Balen koji je i predsjednik HUP ICT udruge te član radne skupine za izradu Nacionalnog plana razvoja umjetne inteligencije do 2032.. Balen kaže kako vjeruje da će plan biti donesen na vrijeme, s obzirom na brzi razvoj umjetne inteligencije, ali da Hrvatska mora znati što želi.
- Uvijek se morate na nešto kladiti. Ne možemo reći OK, mi se nećemo ni na što kladiti, nego ćemo vidjeti kud nas put nanese. To bi našem slučaju bilo bi jako loše, tako da moramo reći koje su neke prve smjernice kuda ćemo krenuti i gdje bi, mogli se kladiti. Naravno, to opet ne znači na jednu točku, nego moramo odrediti cijeli splet tih stvari na koje ćemo se kladiti. I to je ono što bi sad bio akcijski plan za početak.
Kaže da na polju umjetne inteligencije vladaju SAD i Kina, a Europa mora uhvatiti korak s foundation modelima. Bude li tako, dodaje, ne libi se reći da bi i Hrvatska mogla naći svoje mjesto u nekim nišama poput zdravstva, obrazovanja i sporta. Neke tvrtke u Hrvatskoj, kaže Balen, već se bave razvojem nekih rješenja pa je Hrvatska prema globalnom indeksu od 80 država na desetom mjestu, što smatra ohrabrujućim. Poziva na ulaganje i države i investitora i novca iz EU fondova.
Balen kaže da ga ne plaši brzi razvoj umjetne inteligencije u smislu da bi mogla biti zloupotrebljena za kontrolu ljudi jer misli, da s obzirom na regulativu u EU, to nije moguće. S obzirom na demografski pad u EU, dodaje Balen, Europa neće moći opstati i razvijati se bez upotrebe umjetne inteligencije. Mi ćemo morati nadomještavati ti nekako te ljude ili tu snagu i tu forcu, taj napor koji se unosio u neke radne zadatke. I bez umjetne inteligencije mi ne možemo tu bitku dobiti.
Možemo samo velikim migracijama, a znamo da nismo spretni bili baš u migracijama u zadnjih desetak godina, nego smo radili to stihijski i možda je ovo odgovor upravo na to. Procjene Svjetskog ekonomskog foruma o nastanku 11 milijuna radnih mjesta i nestanku 9 milijuna do 2030. zbog umjetne inteligencije Balen ocjenjuje realnima i kaže da će na nekim radnim mjestima umjetna inteligencija zamijeniti ljude, na drugima će se raditi uz njezinu pomoć, ali misli da nas neće istisnuti, Bitnim smatra da se umjetnoj inteligenciji ne prepusti upravljanje kritičnim sustavima.
- Oni moraju ostati regulirani kao takvi jer ne želite cijeli bolnički sustav prepustiti na upravljanje umjetnoj inteligenciji. Želite li prepustiti dio komunikacije, ubrzanja procesa? To da. Ali, želite li u potpunosti prepustiti umjetnoj inteligenciji upravljanje terapijom za pacijenta ili operativnim procesom? To stvarno, rekli bismo da nismo spremni za takve stvari.
Umjetna inteligencija ima svoje mjesto i u obrazovanju, kaže Balen, i na njihovom Sveučilištu Algebra Bernays studentima je dopušteno koristiti je za npr. pisanje eseja. Ali, dodaje, samo s time studenti neće doći do ocjene jer profesori će zahtijevati i ostala znanja. U tome je, kaže, i razlika u odnosu na javni sektor. Balen kaže da je sustav obrazovanja može biti bolji, pogotovo s obzirom na dobre rezultate u pojedinim područjima, poput STEM-a u osnovnom u srednjem školstvu. Kao problem vidi to što je Hrvatska među zemljama s najmanje upisanih u gimnazije, a prevladavaju strukovne škole.
U visokom obrazovanju, kaže, s jedne strane imamo autonomiju institucija i s druge njihovu neintegriranost problema,a živimo u društvu koje će biti sve više interdisciplinarno. - Jedna od stvari koju ja primjećujem kod nas u odnosu na druge javne fakultete, što smo mi integrirano sveučilište i onda mladi imaju prilike na jednom mjestu, upoznati druge tipove mozgova. Balen kaže da na njihovom sveučilištu pokušavaju pomiriti potražnju i ponudu i s obzirom na sve manji broj studenata okreću se i stranim studentima, zbog čega su predavanja na engleskom. Dodaje da najbolje profesore nagrađuju i paze kako sustav funkcionira,a ako bi im se dogodio pad broja studenata, znali bi optimizirati broj predavača, što se, kaže u javnom sektoru ne događa.
- I sad vi pitate mene zašto imamo viška zaposlenih ljudi na nekim mjestima koji ne predaju nikome. Čuo sam takve primjere kad netko plješće ove godine nismo upisali nikoga, pa plješću, a plaća će ići svejedno. Nećemo morati ni s kim raditi. Na pitanje susreću li se s predrasudom da se kod njih kao privatnika kupuju diplome, Balen kaže da taj stereotip postoji, ali da on dijelom i stoji jer ima j puno privatnih visokoškolskih ustanova koje su iznimno loše . Algebra se, dodaje oduvijek izdvajala jer ima svoju misiju,a studente na početku upozore da studiranje kod njih nije laka šetnja.
- Nama otprilike 30-ak posto na prvoj godini studenata otpadne jer ne uspije savladati ishode učenja uz svu asistenciju, koja je daleko jača nego na bilo kojem javnom fakultetu im damo, svejedno do 30 posto njih ne uspije prvu godinu dati. Pa još recimo da nam 15 posto njih ili 20 posto na drugoj godini otpadne. I onda se ljudi malo zamisle i kažu, pa ovo nije mjesto za kupiti diplomu.
