Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 1
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
MARTINA DALIČ

Argumenti koje gura SDP podudaraju se s lažima Todorića

Martina Dalić
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
1/12
14.10.2017.
u 22:10

S potpredsjednicom Vlade i ministricom gospodarstva o Agrokoru i utjecaju na ekonomiju

Agrokor je neizbježna tema koja se veže za Martinu Dalić koja je kao potpredsjednica Vlade za gospodarstvo prva uočila mogući slom te korporacije početkom godine, radila na pripremi zakona... Sada ju se zbog toga proziva te mora opravdavati poteze bez kojih bi domaće gospodarstvo odavno bilo u recesiji. Ministrica Dalić istodobno radi i na nizu reformi kojima je cilj olakšati poslovanje poduzetnika.

Bit će uskoro i godinu dana da se govori samo o Agrokoru, sve su druge Vladine aktivnosti u javnosti u drugom planu. Štoviše, čuju se komentari da je to i namjera kako bi se skrenula pozornost s drugih tema...

Nije to tako jer, osim rješavanja problema Agrokora, Ministarstvo gospodarstva obavlja i druge svoje poslove. Primjerice, već mjesec i pol dana obilazimo hrvatske gradove i građanima i poduzetnicima objašnjavamo koje instrumente nudimo za jednostavnije snalaženje na tržištu EU i koja prava imaju na tom tržištu. To je akcija Sve na jednom mjestu. Jučer smo, primjerice, bili u Rijeci. Aktivni smo i na području korištenja fondova EU pa je u deset mjeseci dodijeljeno više od 1,5 milijardi kuna bespovratnih sredstava, što je nekoliko puta više nego u prethodnom razdoblju.

U javnu raspravu bit će pušteno niz zakona, kao što je onaj vezan uz državni inspektorat, potporu za istraživački rad u gospodarstvu, a u Vladinoj proceduri je i novi zakon o strateškim investicijskim projektima te izmjene zakona o poticanju ulaganja kako bi se prilagodio potrebama ICT industrije. Sve je to usmjereno na poboljšanje poslovne klime i olakšavanja uvjeta poslovanja. Praćenje izvanredne uprave u Agrokoru možda je najviše u fokusu javnosti, ali radimo mi i na drugim područjima.

Martina Dalić
1/6

Podnijeli ste privatnu tužbu protiv Todorića. Neobičan potez s obzirom na vašu poziciju. Zašto privatna tužba?

Zato što laže. Budući da te laži i klevete objavljuje s bloga koji nosi njegovo ime, a Todorić nikada nije demantirao da on stoji iza tog bloga, tužila sam Todorića. Dalje će se time baviti odvjetnici.

Ipak, da se objasni. Vaša je želja dokazati da je Todorić imao šansu napraviti nešto da spasi koncern, da ga nitko nije prisilio na potpisivanje zakona, da mu niste prijetili...

Ne, ja činim ono što ima pravo svaki hrvatski građanin koji je izložen klevetama, obratiti se institucijama hrvatske države, tj. sudu i dobiti zadovoljštinu. Dokazivati mora Todorić. A što je tko govorio i činio, može se svatko uvjeriti jednostavnim pretraživanjem na internetu. Kako je Todorić upropastio Agrokor, jasno pokazuje revizorsko izvješće, imao je zastrašujuće visoke dugove, blokadu računa i prazne police Konzuma koje su uslijedile proljetos.

Koliko je god Vlada ponavljala zašto je zakon morao biti aktiviran, iznova se traže poveznice vezane za njegovu izradu, postavljanje ljudi u upravu Agrokora...

Vlada ponavlja i ponavljat će da je učinila ono što je njezina obveza i zadaća. Detektirala je rizike koji mogu zaprijetiti cijelom gospodarstvu, dakle sigurnosti i javnom interesu cijele države, za čije upravljanje nije postojao dostatan pravni okvir. Zbog toga je Vlada predložila, a Sabor usvojio zakon kojim je osnažen pravni okvir za postupanje u slučaju kada se sa stečajem suočava tvrtka čija propast može ugroziti cijelo gospodarstvo.

Niti je taj zakon nametnut Agrokoru niti je njegovo donošenje značilo automatsku primjenu na Agrokor. Bez zahtjeva uprave Agrokora ili koje druge kompanije na koju se zakon može primijeniti on bi i danas bio samo mogućnost koju nudi pravni sustav. Međutim, uprava Agrokora na čelu s Ivicom Todorićem podnijela je sudu zahtjev za primjenu zakona. A da ja sada ponavljam i opisujem stanje ekonomske katastrofe koja je u tom trenutku zavladala i o čemu ste i vi izvještavali, nema potrebe.

Sasvim je drugo pitanje ako je netko danas iznenađen, šokiran ili bijesan što je izvanredna uprava uspjela, što je hrvatska Vlada povukla djelotvoran i pravovremen potez pa je se ne može optuživati za nesposobnost, pasivnost i nesnalaženje. To je sasvim druga, nažalost, tipično hrvatska tema.

Kad su poduzete prve radnje vezane za Agrokor? Nakon što je na to upozorio Bože Petrov?

Tijekom siječnja Moody’s je reagirao dva puta u izvješćima – snižavanjem rejtinga i izvještajem o netransparentnom računovodstvu. Iako to u javnosti nije bilo puno popraćeno, u Vladi je privuklo pozornost. Jer riječ je o najvećoj kompaniji. No razgovori i aktivnosti o zbivanjima s vlasnikom dogodili su se na njegov zahtjev u veljači. Poslije se pojavila informacija da je taj susret dogovoren na zahtjev g. Petrova, no tada to meni nije bilo poznato.

Govori se o mogućim milijardama štete za porezne obveznike zbog sudskih sporova.

S obzirom na to da Todoriću nismo dali financijsku podršku koju je tražio, to znači da je već u prvom koraku sačuvan novac poreznih obveznika od saniranja Todorićevih dugova i dubioza. Restrukturiranje se danas obavlja uz potporu vjerovnika. Ni u toj fazi nije angažiran novac države. A zakon o izvanrednoj upravi je jasan. Može završiti stečajem, nagodbom ili prekidom koji poduzima sud, čime vlasnik sam može riješiti problem.

A ni u jednom slučaju nije uključen novac poreznih obveznika. Pri tome treba podsjetiti da smo tijekom proteklih godina pratili primjere stranih država koje su novcem poreznih obveznika podupirale svoje važne kompanije. Hrvatska Vlada nije niti mogla niti je željela odabrati taj put upravo radi zaštite poreznih obveznika, ali nije mogla ni dopustiti da nekontrolirani stečaj Agrokora prekine rast gospodarstva i ponovno ga povuče prema recesiji. Zato je kroz toliko puta spomenuti zakon stvorila pravni okvir temeljem kojeg se Agrokor restrukturira na teret same kompanije i o čijoj će onda sudbini kao privatne kompanije odlučiti ne država, već Agrokorovi vjerovnici.

Osim Todorića, najviše vas proziva i oporba. Zašto ste im vi omiljena meta napada?

Oporba kritizira, to nije sporno, to im je zadaća. Međutim, u ovom konkretnom slučaju mislim da ih maksimalno iritira kompetentnost, pravovremenost i djelotvornost reakcije Vlade pa se onda u svojoj nemoći dovode do toga da i nakon objave revizorskog izvješća brane Ivicu Todorića. A prisjetimo se, kad je kriza u Agrokoru dosegla vrhunac i zaprijetila neisplatom plaća, SDP je radnicima ponudio otvorenu telefonsku liniju.

Mislili su valjda preko telefona sačuvati radna mjesta. I zato je stvarno neobična podudarnost argumenata koje gura SDP s lažima koje objavljuje Todorić. Bit cijele te priče jest da su predstavnici Vlade odbili udovoljiti zahtjevu Ivice Todorića da mu se omogući 2,3 milijarde kuna financijske pomoći. Misli li možda netko iz oporbe da je trebalo učiniti suprotno i dati Todoriću taj novac kako bi oni onda mogli promovirati svoju izlizanu priču o nekoj misterioznoj povezanosti svih i svakoga s Ivicom Todorićem?

Sve što se posljednjih mjeseci događa vezano za Agrokor snažno se odražava na razne aspekte hrvatskog gospodarstva. S obzirom na to da ste potpredsjednica za gospodarstvo, sigurno s vama kontaktiraju strani ulagači, prvo zbog mogućeg sloma, a onda nakon revizijskog izvješća...

Restrukturiranje i stabiliziranje Agrokora podržalo je više od 20, uglavnom stranih vjerovnika putem kredita u lipnju. Djelovanje izvanredne uprave ponovno je uspostavilo stabilnost gospodarstva, ali i vrijednost za kreditore jer je poslovanje jedina vrijednost na koju kreditori mogu računati u naplati svojih potraživanja. Više od 95% tražbina vjerovnika neosigurane su tražbine, dakle tražbine bez neke imovine ili nekretnina u zalogu.

Zato, iako smo proteklih mjeseci puno govorili o doprinosu izvanredne uprave opstanku dobavljača i očuvanju rasta hrvatske ekonomije, ona je na isti način očuvala i vrijednost za sve ostale kreditore. Zakon o postupku izvanredne uprave stvorio je okvir zahvaljujući kojem je hrvatsko gospodarstvo nastavilo rasti i izbjegnuta je katastrofa golemih razmjera ma što o tome danas netko mislio i govorio. Nekontrolirani stečaj više od 70 Agrokorovih tvrtki mogao je vratiti hrvatsku ekonomiju u recesiju, a golem broj obitelji ostaviti bez prihoda.

Revizorsko izvješće dodatno potvrđuje kolika je dubina i širina problema u koji je Agrokor dovela bivša uprava, koliko je velika razlika između stvarnog stanja i onoga što je prikazivao Todorić kako bi se mogao mahnito zaduživati. Vjerujem da to što vidimo da se radilo u Agrokoru pod prijašnjom upravom nije uobičajena praksa hrvatskih tvrtki. Zato očekujem da u tom smislu djeluje i poslovna zajednica, poduzetnici, kako bi zajedno s državom pokazali da je način poslovanja Agrokora pod Ivicom Todorićem izoliran slučaj.

Revizorsko izvješće mnoge je iznenadilo, ali se i postavilo pitanje što treba mijenjati da se izbjegne takva praksa.

Sve što se dogodilo proteklih mjeseci treba pažljivo analizirati i utvrditi jesu li potrebne daljnje izmjene postojećih zakona. Jedno od pitanja koje treba analizirati jest rad i koordinacija regulatornih institucija. Sve treba raditi u smirenoj atmosferi, okupiti stručnjake i doći do odgovora koja su to područja koja treba osnažiti. Jedan od koraka je izmjena i dopuna zakona o stečaju da se u postupak predstečajne nagodbe uvede mogućnost kreditiranja ako to vjerovnici smatraju opravdanim kako bi se povećala vjerojatnost oporavka tih tvrtki.

Događaja je puno posljednjih mjeseci, puno se toga zaboravlja, pa se tako pojavila sumnja da država nije namjerno htjela pričekati stand still aranžman?

Teza koju naslućujem kroz ovo pitanje pogrešna je. Država nije bila u aktivnoj ulozi jer se radilo i radi o privatnoj kompaniji. A i sada tijekom izvanredne uprave sve bitne odluke donosi Vjerovničko vijeće pa to znači da država ne odlučuje. Priprema zakonskih akata ni jednoj kompaniji, pa ni Agrokoru, nije smetala i ne smeta da provodi svoje poslovne planove i aktivnosti. Upravo suprotno, komunikacija koju smo u veljači i ožujku imali je bila usmjerena na smirivanje situacije i upućivanje na to da uprava treba riješiti stvari. A Todorić, koji je navodno dogovarao stand still, odlučio je podnijeti zahtjev za aktiviranje zakona. Štoviše, i danas je Ivica Todorić, koji je još uvijek vlasnik kompanije, slobodan doći pred vjerovnike, ponavljam, pred vjerovnike – ne pred državu – i ponuditi im isplatu više od 40 milijardi kuna duga i na taj način ponovo aktivno preuzeti kompaniju. No, umjesto toga on piše blog i širi laži.

Koja je uloga Knightheada? Vidite li spornim to što se g. Ramljak sastao s njima i jeste li se i vi možda susreli s njima?

Kao što sam više puta isticala, ja sam se u razdoblju narastanja krize sastajala sa svima koji su tražili sastanke. To je moj posao ministrice gospodarstva i potpredsjednice Vlade. A hrvatskom gospodarstvu prijetila je velika kriza. To znači da sam se sastajala, i to više puta, kao što i sami znate, s domaćim i stranim bankarima, dobavljačima, Ivicom Todorićem, drugim vjerovnicima, kao što su PIK kreditori, a konkretno sastanak s Knightheadom je bio mislim zadnji u tom nizu i održan je na dan otvaranja izvanredne uprave, kad su se identificirali kao imatelji više od 50% Agrokorovih obveznica. Tko se još u političkom i financijskom svijetu s kime sastajao, ja ne mogu govoriti.

Mislite li da je slučajno što je Todorić tražio pomoć države, pa potporu je sa svih strana uživao 25 godina?

U tih, kako kažete, 25 godina ja Ivicu Todorića uopće nisam poznavala, osim po viđenju. Koliko se mogu sjetiti, srela sam ga prije ove krize dva puta u protokolarnim prilikama. Teza o potpori u prošlih 25 godina nešto je o čemu ja nemam konkretnih dokaza. Kakvu je eventualno podršku i od koga dobivao, morat će se očito razjasniti u sljedećim mjesecima. Ono što ova Vlada radi i u što ulažemo golem trud, znanje i energiju upravljanje je krizom do koje je doveo g. Todorić, odnosno način na koji je on upravljao svojom kompanijom.

Međutim, ono što u svojoj biti cjelokupan proces restrukturiranja Agrokora znači jest to da je to jedna od najvećih reformi u našoj novijoj ekonomskoj povijesti. Mi tu reformu nismo planirali, nismo očekivali, ali kada smo zbivanjima bili prisiljeni reagirati, onda danas na djelu imamo reformu dobrog dijela poslovnih odnosa u Hrvatskoj. Jer svi smo zajedno tijekom proteklih mjeseci saznali o velikom broju neprihvatljivih poslovnih praksi koji su se prakticirale između Agrokora i njegovih poslovnih partnera i dobavljača, uključujući i neprihvatljivo duge rokove plaćanja.

Ono što se ja pitam jest kako je moguće da su čak i najveći Agrokorovi poslovni partneri, uključujući one u stranom vlasništvu, pristajali na takve dogovore i nikada, prema mom saznanju, nisu poduzeli pravne radnje da se od takve prakse zaštite. A takva je poslovna praksa bila velik uteg sposobnosti rasta hrvatske ekonomije i njezinoj efikasnosti. Izvanredna uprava dovela je u red rokove plaćanja i poslovnu praksu. Upravo zato cijeli proces vidim kao način razrješavanja, ne samo problema neplaćanja već i povećanja kvalitete i pravednosti tržišnih odnosa i poslovne prakse u Hrvatskoj.

U kojoj je fazi priprema za otkup MOL-ova udjela u Ini te mogući IPO HEP-a?

Ministarstvo financija i Ministarstvo energetike pripremaju dokumentaciju za javni poziv za izbor financijskog savjetnika. A onda će taj savjetnik dati potporu u ocjeni vrijednosti kompanije, pregovorima s drugim dioničarom i dati informaciju o potencijalno zainteresiranim strateškim partnerima kako bi Vlada u odlučivanju imala potpunu sliku. Želimo proces na visokoj profesionalnoj razini. Što se tiče HEP-a, mislim da bi upravo radi transparentnosti i efikasnosti i gospodarstva i HEP-a listanje jednog manjeg udjela na burzi bio dobar i za HEP i za tržište kapitala, ali i građane. HEP u ovom trenutku ima vlastiti investicijski potencijal, a kako raspodijeliti novac nakon mogućeg IPO-a, koliko državi, koliko za eventualnu dokapitalizaciju, pitanje je ekonomske procjene vlasnika HEP-a, odnosno države.

Spomenuli ste da ste često na terenu i razgovarate s poduzetnicima. Na što se najviše žale?

Najveći im je problem nedostatak radne snage, posebno za prerađivačku industriju, turizam i brodogradnju, ali i za druge industrije kao što je ICT. Proizlazi da za snažniji rast gospodarstva moramo osigurati skup mjera kojima će se osigurati ne samo dovoljan broj radnika nego i odgovarajuća struktura.

Radi li više ministarstava na rješavanju tog pitanja?

Da, jer riječ je o velikom izazovu koji traži snažan angažman i dobru koordinaciju više resora. To i mora biti skup različitih mjera. A to je i reforma obrazovanja, u dugom roku. Za kratki rok morat ćemo iskoristiti sve raspoložive mogućnosti – motivirati dijelove neaktivnog stanovništva prekvalifikacijama, a morat ćemo i povećati kvote za uvoz radne snage. U cijeloj priči važnu ulogu imaju i poslodavci. Konkurentnost podrazumijeva pažljivo upravljanje troškovima, ali ove okolnosti znače i zadatak poslodavaca da računaju na povećanje plaća, a država će snižavati različite troškove poslovanja kako bi se izbalansirao pritisak na konkurentnost. Rast gospodarstva i rast opsega poslovnih aktivnosti daju dobru osnovu za to.

A to poteže daljnje pitanje – demografske sliku?

To je jedan od najtežih problema s kojim se suočavamo, ali nismo jedini s tim problemom u Europi. No, osim svih mjera koje pokušava provesti Ministarstvo obitelji i mladih, ipak mislim da je najbolja demografska mjera gospodarstvo koje raste. Osjećaj ljudi da imaju perspektivu za sebe i svoju djecu pronalaženjem kvalitetnih radnih mjesta i ostvarivanjem svojih planova, želja i ambicija...

Obećali ste i smanjenje parafiskalnih nameta?

Postavljen je cilj da je to između 20 i 30 posto u tri godine. Očekujem da ćemo do kraja mjeseca aktivirati web portal koji će pratiti smanjenje tih nameta, a koji je sada u testnoj fazi jer tu se nalazi i niz nominalno malih odluka koje se ne mogu lako pratiti. Vlada je na primjer u četvrtak uputila Saboru zakon o turističkim uslugama kojim se ukida obveza turističkim agencijama da u svakoj poslovnici imaju ovlaštenog turističkog djelatnika, što naravno košta.

Od sada će morati imati samo jednog u centrali. Takvih primjera ima niz. Provodi se i akcijski plan za uklapanje administrativnih prepreka iako bih voljela da to resori rade brže. A pokrenuli smo i novi ciklus analize propisa radi utvrđivanja nepotrebnih birokratskih i troškova koji su ugrađeni u propise. Iako su druge stvari kojima se bavimo mnogo vidljivije, to je područje na kojem neprestano radimo i imat ćemo sigurno i dalje pune ruke posla.

Komentara 10

HL
Hladan
22:32 14.10.2017.

Nisam uopće pročitao tekst, ne zanima me, samo da priupitam ministricu Dalić a i tupave novinare: Kada ćete već jednom prestati kokodakati o tom cvjećaru Todoriću? Drugo: Prestanite pisati o todoriću i napokon počnite pisati o važnim temama poput one o pola milijuna nezaposlenih, o 100.000 radnika koji rade a nisu primili plaće duže od 6 mjeseci, o iseljavanja stanovništva u inozemstvo, o neprestano novim porezima, o propadanju poduzeća u HR, o beskućnicima, o oduzimanju stanova i kuća i istjerivanju čitavih obitelji na ulicu, da ne nabrajam dalje, ono što želim reći je slijedeće: HEBO VAS I TODORIĆ I HDZ I SDP I POLITIKA, PROBUDITE SE I PIŠITE O SVAKODNEVNIM PROBLEMIMA STANOVNIŠTVA OVE DRŽAVE!

BK
branko-kockica
23:05 14.10.2017.

Nije me briga za Todorića, ali to da HDZ i Most u talu organizirano uništavaju Agrokor za strane interese, to je bjelodano. Sve će na kraju završiti da će vlada uvezana s mafijom prisiliti vjerovnike da se odreknu dobrog dijela duga, onda će lopovi uvezani s HDZ-om i Mostom preuzeti dobre firme koji su sad dijelovi koncerna, Konzum će preuzeti austrijski i njemački pokrovitelji i jednih i drugih i razdijeliti ga između Interspara i Lidl/Kauflanda, a porezni obveznici će obeštetiti Sberbanku i druge koji budu tužili državu. Na kraju ćemo imati kompletnu maloprodaju u rukama njemačkih trgovačkih lanaca sa 100% uvoznom robom, mali dobavljači, pikovi i OPG-ovi će se svi od reda ugasiti, a HDZ i Most će se nakrcati provizijom.

KT
Kolo_Tg
22:27 14.10.2017.

U istom je talu i ona, ocito ponestaje love pa se glodju.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije