Naslovnica Vijesti Hrvatska

"Arbitraža je rizik, ali ne vjerujemo da će biti radikalnih rješenja"

Europski veleposlanici smatraju da se Sanader previše oslanjao na lobiranja, a Kosorova se prihvatila pregovaranja. Očekuju i da će SDP i Milanović na kraju ipak podržati Arbitražni sporazum.
07. studenoga 2009. u 14:52 94 komentara 4 prikaza
pahor kosor
Foto: Reuters

Vaš bivši premijer, iako zaslužan i neosporan pobornik ulaska Hrvatske u EU, ipak nije dovoljno razumio kako Europa funkcionira iznutra. Previše se oslonio na snagu lobiranja, kao da će netko iz Europe prisiliti Sloveniju da promijeni stav, umjesto da i on sam pregovara sa Slovencima te traži kompromisno rješenje – kazao je jedan od stranih diplomata, neizravno sugerirajući da je i to bio jedan od razloga iznenadna Sanaderova odlaska.

Kad je njezina nemoć prema Sloveniji već postala neizdrživa, Europa je na hrvatskoj strani poželjela nekog fleksibilnijeg pregovarača, a u osobi Jadranke Kosor to je i dobila. Strani diplomati koji su detaljno pratili sve što se zbivalo uoči i za saborskog odlučivanja o Arbitražnom sporazumu sa Slovenijom, zasad su vrlo zadovoljni ishodom.

– Jadranka Kosor pokazuje se vrlo pragmatičnom političarkom. Spremna je ući u rizik. Nisam siguran da su svi u HDZ-u entuzijastični prema Europskoj uniji, ali premijerka je očito uspjela uvjeriti stranku da je proeuropska politika, uz borbu protiv korupcije i antirecesijske mjere, način da stranka vrati popularnost – tvrdi sugovornik iz diplomatskih krugova, koji je kao i većina njegovih kolega želio ostati anoniman.

Prošli ponedjeljak i za predstavnike europskih zemalja u Hrvatskoj bio je napet dan. Svima je na neki način trebao uspjeh hrvatsko-slovenskog dogovora o prepuštanju graničnog pitanja arbitražnom sudu.

“Gledajte, nije na nama da rješavamo vaš granični spor”, objašnjavao je veleposlanik utjecajne članice EU. “Naš je interes da se postigne mirno rješenje, a zapravo nam je najvažnije da se deblokiraju hrvatski pregovori.”

I taj, kao i drugi sugovornici, u tom kontekstu upire prst u stanje u regiji. I BiH i Kosovo, Srbija i Makedonija, još su dio problema, a samo se na Hrvatsku gleda kao na dio rješenja.

– Hrvatsku želimo što prije u EU, pogotovu s obzirom na situaciju u regiji. I ostalim zemljama zapadnog Balkana želimo ponuditi perspektivu. Ako Hrvatska ne uspije ući u EU, kako ćemo ostale države uvjeriti da imaju šanse – kaže francuski veleposlanik Jerome Pasquier.

Lov na 102 glasa
No za stockholmsko potpisivanje Arbitražnog sporazuma morale su se posložiti i neke druge zvijezde na političkom nebu. Kao što je Jadranki Kosor trebao uspjeh u deblokiranju pristupnih pregovora, uspjeh je trebao i njezinu slovenskom kolegi Pahoru, ali i švedskim predsjedateljima.

Potpis na Arbitražni sporazum u prisutnosti švedskog premijera tek je prva etapa. Slijedi postupak ratifikacije nad kojim je također mnogo upitnika. Za potvrđivanje sporazuma potrebna je dvotrećinska većina svih saborskih zastupnika. Premijerka bi morala za ratifikaciju dobiti 102 glasa, što je nemoguće izostane li podrška SDP-a.

“Konstruktivna suzdržanost” hrvatskih socijaldemokrata nije se dojmila predstavnika međunarodne zajednice. – Zoran Milanović bio je nejasan. Prvo je kazao da predloženi sporazum ne valja, onda je ocijenio da je to isto ono rješenje kakvo su predlagali Račan i Drnovšek. U politici moraš imati jasnu liniju. Nadam se da će Milanović na kraju ipak podržati sporazum – kaže sugovornik iz jedne srednjoeuropske zemlje.

U diplomatskim krugovima uglavnom se vjeruje da SDP neće opstruirati proces. – Razumijem da nisu mogli odmah kazati “da” i da sporazum nije posve ispunio njihova očekivanja, ali uvjeren sam da SDP neće taj sporazum blokirati – objašnjavao je jedan od naših sugovornika.

O stavu predsjedničkoga kandidata Ive Josipovića koji je, za razliku od suzdržanosti stranačkih kolega, otvoreno glasao protiv sporazuma, mišljenja su podijeljena. Dok neki smatraju da je Josipović, kao pravni stručnjak, u tome bio vođen principom, a ne predsjedničkom kandidaturom, drugi misle da je njegovo protivljenje sporazumu motivirano isključivo unutarnjopolitičkim razlozima. Strani diplomati u pravilu ničim ne odaju kojem predsjedničkom kandidatu pripisuju najveće izglede ili kojeg bi eventualno najviše voljeli. No Josipović je po svemu sudeći na njihovoj “pozitivnoj listi” s obzirom na dosad neupitnu proeuropsku orijentaciju i to da za sobom nema nikakvih afera. Protivljenje Arbitražnom sporazumu bio je, blago rečeno, disonantan gest pa jedan od sugovornika kaže: – Ne znam kako će on sam objasniti bude li u ratifikaciji ipak podržao taj dokument. Ako si malo “za”, pa malo “protiv”, to djeluje dosta loše...

Bilo bi međutim pogrešno iz toga zaključiti da SDP-ov stav bilo tko osuđuje. Dapače, dojam je da se u stranim diplomatskim krugovima za Milanovićevu “konstruktivnu suzdržanost” pokušava naći opravdanje kako bi se SDP pridobilo za potrebnu dvotrećinsku većinu kad Sporazum dođe u Sabor na ratifikaciju. Iz SDP-ova se stava vidi, kazao je jedan od Večernjakovih sugovornika, da oni očekuju izbore iduće godine. S obzirom na to, socijaldemokrati ne žele dopustiti da HDZ-ova premijerka Jadranka Kosor previše ojača.

Dosad je međutim nisu u tome uspjeli spriječiti. Zadnja anketa, provedena 2. i 3. studenog u agenciji Promocija plus, govori da je u listopadu broj građana koji u potpunosti ili uglavnom podržavaju rad Vlade skočio 9 posto. U rujnu je naime Vlada imala podršku 30,4, a prošlog mjeseca 39,4 posto ispitanika.

Pokretanje različitih istraga, financijska stabilnost i rješenje spora sa Slovenijom premijerki donose sve veću popularnost među građanima. Istodobno, komplicira joj se situacija unutar HDZ-a, u kojem zbog uspostavljanja novog odnosa moći nastaje i otpor. Rezultat saborskog izglasavanja, u kojem su hadezeovci listom podržali Arbitražni sporazum, govori da Jadranka Kosor i tu počinje pobjeđivati.

– Cijenimo rezultat koji postiže Jadranka Kosor. Potpisivanje Sporazuma vidimo kao odlučan korak prema cilju – kaže talijanski veleposlanik Alessandro Pignatti Morano Di Custoza. Kao političarka s jasnim ciljem prepoznata je i HNS-ova saborska zastupnica Vesna Pusić. I ona je imala dvojbe o Arbitražnom sporazumu, kaže jedan drugi sugovornik iz diplomatskih krugova, ali je u konačnoj odluci prevagnuo ulazak u EU i rješenje graničnog pitanja.

Stranim diplomatima nije promakao ni apel hrvatskih biskupa da se granični sporazum odbaci, a ni odgovor njihovih slovenskih kolega. – Naučili smo da na Balkanu Crkva ima veliku ulogu u politici iako ne znamo ima li ona doista velik utjecaj na javnost. Rekao bih da je takva specifična uloga Crkve dio balkanskog političkog stila – kaže diplomat koji, poput nekih drugih, ne želi da mu se spominje ime.

Strani promatrači općenito nisu previše zabrinuti zbog najnovijih političkih komešanja oko Arbitražnog sporazuma sa Slovenijom. Prate što se događa u obje zemlje, vide da je oporba nezadovoljna u obje zemlje, a to smatraju pokazateljem da je postignut dobar kompromis.

Rizici, ali mali
I oni ocjenjuju da Arbitražni sporazum implicira određen rizik u vezi s teritorijalnim razgraničenjem. No ne vjeruju da će se u konačnici išta radikalno dogoditi. Bio bi to presedan ne samo u odnosu na BiH i Crnu Goru s kojima Hrvatska također tek treba riješiti dio međudržavnih granica, nego bi to bio presedan i u odnosu na neke druge slučajeve u Europi, a to nikome ne odgovara. Važnim se smatra što se u međudržavnom sporazumu na prvom mjestu navodi kriterij međunarodnog prava, a tek se poslije spominju pravednost i dobrosusjedski odnosi. Njihov je opći zaključak da realizacija tog sporazuma neće biti onako bolna za Hrvatsku kako to neki sada predviđaju. Konačna odluka arbitražnog suda, napominju na kraju, past će u trenutku kad Hrvatska već bude unutar granica Europske unije, a tada pitanje granice između dviju država više neće ni izdaleka biti tako osjetljivo kao što je sada.

Jerome Pasquier, veleposlanik Francuske

Jerome Pasquier, veleposlanik Francuske

ZDRAVI I U FORMI
Kako podići trčanje na višu razinu i pri tome se ne ozlijediti

A1 izdvaja za Vas

  • -obrisani-:

    Ovo na slici ,je li prije ili poslije?

  • Pippo9:

    80% Slovennaca se protivi ovakvom asporazumu i to je pokazatelj da ide u našu korist i da nećemo izgubit ono što nam pripada

  • Pippo9:

    Nema ništa od toga jer ne trebaimat straha pošto ulazimo u EU bez ikakve prodaje teritorija