Otvorenje festivala “Nosi se” u Benkovcu otkazano je u petak nakon prosvjeda skupine koja je pod imenom ‘branitelji Hrvatske’ prijavila mirno okupljanje koje se pretvorilo u incident, okolnosti se još utvrđuju, a ravnatelj policije uputio je stručni tim u istragu u Policijsku upravu zadarsku kako bi utvrdili je li policija obavila svoj posao u okviru zakona - odnosno je li situacija izmaknula kontroli, te su se osobe iz osiguranja grlile s prosvjednicima koji su marširali ulicama uz povike Za dom spremni i Zovi samo zovi, a novinarka Faktografa i Klimatskog portala i sudionica festivala Melita Vrsaljko prijavila napade na koje policija navodno nije reagirala. Novinarka je objavila kako su predvodnici napada na nju u nedjelju dobili sudsku zabranu prilaska. Policija još nije objavila izvješće.
Festival “Nosi se” financiran je od strane Ministarstva kulture i medija RH, Zadarske županije, Grada Benkovca, Zaklade Kultura nova. Program festivala realizira umjetnička organizacija Teatro VeRRdi iz Zadra u suradnji s udrugom Vlajter ego iz Benkovca. Organizatori su otvaranje ipak održali u tajnosti i objavili:
"Festival Nosi se u Benkovcu otvoren je u petak 22. 8. koncertom Damira Avdića na skrivenoj lokaciji nakon što su prosvjednici iz redova dragovoljaca Domovinskog rata omeli otvaranje festivala na odobrenoj lokaciji u Benkovcu. Nakon konzultacija s policijom direkcija festivala odlučila je da se program nastavi po zamišljenom planu. U vremenu kad oko nas bukte ratovi i zvecka se oružjem želimo kroz umjetnički format festivala iz raznih uglova sagledati i razumjeti mehanizme rata kao takvog u globalnom svijetu, a da nam pri tome težište nije fokusirano konkretno na Domovinski rat. Istovremeno, promišljanje i Domovinskog rata u kontekstu suvremenih ratova nezaobilazno je s obzirom da je to naše temeljno i traumatično iskustvo. Program nastavljamo u cilju obrane pluralizama i demokratskog poretka Republike Hrvatske promovirajući mir, nenasilje i empatiju prema slabijima i ugroženima. Pozivamo sve na dijalog u antiratnom duhu za dobrobit Čovjeka i njegove slobode. Program se nastavlja, vidimo se u Benkovcu", poručili su organizatori i pozvali na masovni dolazak u ponedjeljak u Benkovac u znak podrške festivalu nenasilja i stanu u obrani jednoumlja. Festival traje do 29. kolovoza, a sutra se u programu pod točkom AKO NE ZNAŠ ŠTO JE BILO od 21 sat prikazuje dokumentarni film Mirotvorac, koji problematizira ubojstvo Josipa Reihla Kira, dok je u 22 sata predviđen Diskurzivni relej uz govornike Emira Imamović Pirketa, Ramiza Huremagića i Marka Vučetića.
Književnik i novinar Imamović Pirke incident je komentirao za Večernji list kao sudionik, ali i s golemim iskustvom u organizaciji festivala alternative i ljevice Fališ u Šibeniku koji je pod konstantnim pritiscima braniteljskih frakcija i drugih interesnih skupina kojima u djecnoolitičkim prepucavanjima koristi da ne postanu politički mrtvaci.
- Dakle, skupina huligana je silom spriječila hrvatske građane da na javnoj površini održe legalnu i od Ministarstva kulture i medija – ali i drugih institucija poput Zaklade Kultura nova i Zadarske županije – podržanu i sufinanciranu kulturnu manifestaciju. Problem je to, naravno, sam po sebi, a većim ga čini to što je hrvatska policija, umjesto da osigura održavanje programa festivala „Nosi se“, mirno promatrala prekršitelje hrvatskih zakona. Zahvaljujući hrabrosti Melite Vrsaljko i tehnološkom napretku, svi smo mogli uživo pratiti latiničnu verziju balvan revolucije na koju smo, hajde da se ne lažemo, pripremani od srpanjskog petka u kojem se nekažnjeno moglo pjevati ustaške koračnice u Bogovićevoj. Neofašistički superego, kao i svaki, funkcionira na neprekidnim očekivanjima: nakon što mu se napravi jedan ustupak, on traži još pet, osam, 90, koliko god ih se može sjetiti – objašnjava Pirke.
- Za benkovačku tamu, međutim, ne treba kriviti crnu legiju u bermudama, nego institucije koje, vrlo jednostavno, ne rade svoj posao, već asistiraju društvenom talogu koji se osjetio dovoljno slobodnim da u centru glavnog grada pjeva o Juri i Bobanu.
Možda, samo možda, nismo došli do točke s koje nema povratka, ali sasvim sigurno jesmo do trenutka u kojem će se Andrej Plenković, Davor Božinović, Damir Habijan, Tomo Medved i Gordan Jandroković konačno morati očitavati o tome hoće li konačno početi štititi vlastite građane i građanke koji poštuju zakone i vjeruju u ustavna prava ili će nastaviti podupirati u crno obojenu revoluciju koja će na kraju, jer tako uvijek bude, i njih progutati. Potonje bi, istina, bila poetska pravda: oni su, podilazeći društvenom talogu, zamutili vodu i napravili vrtlog u kojem zlato tone, a govna plivaju po površini. Tko ne razumije kako bi sve moglo završiti, neka pogleda preko granice, ka Vučićevoj Srbiji na koju, nakon svega, ova zemlja počinje užasavajuće sličiti i to zahvaljujući samoproglašenim najvećim Hrvatima u poznatom dijelu svemira, kazao nam je Pirke, direktor Fališa koji 3. rujna počinje u Šibeniku, dok 13 različitih braniteljskih udruga od Grada traži sa ih skine s proračuna i programa Kulturnog ljeta za koju dobiju potporu od devet tisuća kuna.
Dok šibenski HDZ-ov gradonačelnik takvim pritiscima ne popušta, šef Benkovca Tomislav Bulić poručuje da iako nije vidio program, ako je ono što su mu prepričali, ukinut će benkovačkom festivalu potporu grada. Slično kao i šibenski veterani koji nisu gledali Fališ, ali vrijeđa njihove osjećaje i omalovažava temeljne hrvatske vrijednosti, kako nam je pojasnio Denis Škugor, predstavnik 13 udruga koje žele maknuti Fališ i sa lokacije ispred Crkve svetog Pavla.
- Ako se o radi o tome što sam čuo da promoviraju, otvoreno kažem da ih nećemo više financirati. Ovdje da se promovira neko bratstvo i jedinstvo, nakon tragedije koju smo proživjeli? Da stvaramo opet takvu novu povijest i iste probleme? Pa tko je tu lud? Ako psuju naš obrambeni rat. daleko im kuća od moje, poruka je prvog čovjeka Benkovca o festivalu koji se predstavlja s misijom ‘u dinamici otpora, kroz umjetnost uroniti u dubinu duha kako pojedinca tako i kolektiva za život kao oživotvorenje doživljaja, zaustavljanje prolaznosti, kao protezanje duše, trening emocionalnosti i razumijevanja sebe; vanjskog i unutarnjeg svijeta u spoznaji i samospoznaji”, naveli su na službenim stranicama festivala.
Protivnici događanja u Benkovcu najaviše su iziritirani dolaskom Olivera Frljića i Marka Vučetića
Posljednjeg dana festivala, 29. kolovoza, na rasporedu je predstava Teatra &TD u režiji Frljića, hrvatskog kazališnog redatelja, dramaturga i performera, koji je bio intendant HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci. Skupina 'branitelja Hrvatske’ smatra da i svojom djelima vrijeđa kršćanske običaje i osjećaje vjernika u blasfemičnim scenama. Posebno negoduju zbog predstave "Naše nasilje i vaše nasilje” koja problematizira odnos Europe s islamom i ratnim izbjeglicama, a u jednoj od scena Isus siluje muslimanku koja prije toga izvlači zastavu iz vagine. Marko Vučetić filozof i bivši saborski zastupnik Mosta na festivalu nastupa s točkom “Diskurzivni relej – sinteza: Istinom protiv nasilja!”, a 'braniteljima Hrvatske’ neprihvatljivo je što uporno kritizira Thompsona i Katoličku crkvu.
Incident u Benkovcu za Večernji list analizirali su stručnjaci, povjesničari i analitičari. Ivan Tepeš, povjesničar i suradnik Večernjeg lista smatra kako su događanja u Benkovcu kulminacija ideoloških napetosti ovoga ljeta tijekom kojih su se opet otkopali duboko ideološki rovovi.
- Umjesto međusobnog razumijevanja ljudi različitih svjetonazora podjele su sve dublje i umjesto smirivanja tenzija, one se svakom novom prilikom povećavaju. U slučaju Benkovca to znači da oni koji organiziraju umjetničke festivale i oni koji to financiraju i dozvoljavaju, bez obzira na pozivanje na umjetničke slobode, moraju voditi računa da ta sloboda ne provocira druge u tolikoj mjeri da vrijeđa neke temeljne svjetonazorske vrijednosti i osjećaje, i to na prostoru koji je toliko propatio u Domovinskom ratu i na čijem su se području događali strašni zločini protiv Hrvata. Pogotovo je riskantno pod umjetničkom slobodom promovirati performanse Olivera Frljića, čiji rad nije nešto novo, nego iza njega ostaju već godinama neugodni repovi, i to ne samo u Hrvatskoj, nego i drugim europskim državama. Možemo samo pretpostaviti što bi se dogodilo s umjetničkim performansima koji bi ismijavali ili izvrgavali ruglu svetinje naroda koji su propatili tijekom Drugoga svjetskog rata na europskim prostorima. S druge strane svi koji se protive takvim performansima ne bi trebali prelaziti crtu i umjesto mirnog prosvjeda s jasnim argumentima pretvoriti to u agresiju, bilo verbalnu ili fizičku, jer time samo štete svojim namjerama i umjesto da se u javnosti priča o stvarnim razlozima prosvjeda, prostor zauzimaju nemile scene. Vrijeme je da svi spuste loptu na tlo i da svako sa svoje strane preuzme odgovornost stvaranja dijaloga, a ne još većih podjela dok još nije pala neka glava, jer će tek onda biti kasno, kazao nam je.
Politički analitičar Mate Mijić ističe da bilo kakav oblik nasilja nije prihvatljiv, ali da kod ovakvih slučajeva treba nastojati deeskalirati situaciju, dok sve što rade organizatorica, pojedini sudionici festivala, kompletna lijeva politička scena i dio medija upravo je suprotno.
- Jedna od glumica čak je ustvrdila da su "provokacije očito nužne" i da će "stvari kad-tad morati eskalirati", što dosta govori o namjeri festivala ili barem nekih aktera i pojedinih dijelova programa. A onda, kad se eskalacija dogodi, imamo pokušaje da se žrtvom prikaže samo ona strana koja svjesno provocira. Treba prihvatiti i to da postoje tvrde i tradicionalne sredine koje ne žele utjecaje izvana, dociranje o načinu na koji žive i obezvrjeđivanje vrijednosti koje su im svete. Kad govorimo o tome da se ti ljudi na ovaj ili onaj način nose s ratnim nasljeđem, trebamo uzeti u obzir da se radi o sredini iz koje su Hrvati 1991. etnički očišćeni. Lakše je prodavati mudrost kad nemate to iskustvo u životu. Više razumijevanja na svim stranama dobro bi došlo. Javno financirana kultura trebala bi kulturne sadržaje učiniti dostupnijima svima, pa i pasivnijim krajevima, a ne ih koristiti za političku polarizaciju i širenje netrpeljivosti, kaže Mijić.
Analitičar Dragan Bagić smatra da je cijeli događaj prvenstveno pritisak izvanstranačke desnice na HDZ. - Reakcije gradonačelnika i župana pokazuju da su slabi prema tom miljeu i da nemaju za sada načina da se nose s tim pritiskom. Ako ne nađu načina, mogli bi se dogoditi da stranka postane servis sve snažnije i organiziranije izvanstranačke i izvanparlamentarne desnice.
- Pogrešne su interpretacije da ne ovdje u pitanje sukob lijeve kulturne scene i radikalnih desnih krugova. Ovo je zapravo prilika koju je radikalna desnica iskoristila za pritisak na HDZ i njegove politike, dodao je Bagić.
Neven Budak tvrdi kako je bez obzira na to tko što mislio o nekom festivalu, predstavi ili filmu, nedopustivo da se nasiljem pokušava spriječiti njihovo održavanje, prikazivanje ili izvođenje. - Siguran sam da se ogromna većina branitelja borila za demokratsku Hrvatsku u kojoj se mogu slobodno izražavati različiti stavovi, tako dugo dok ne ugrožavaju sigurnost i opstanak društva. Zbog toga je nedostojno svih njih, a pogotovo onih koji su izgubili život ili zdravlje, da se neki ponašaju kao da imaju pravo na cenzuru i k tome takvu koja se vrši nasiljem. Nije prvi put na ovim prostorima da nekadašnji ratnici/branitelji/borci uzimaju sebi takvo pravo, ali bi Hrvatska danas trebala biti dio svijeta u kojem se takve stvari ne događaju. Nema sumnje da se učestalost pritisaka dijela braniteljske populacije, u ovom slučaju potpomognute tzv. navijačkim skupinama, da se nešto ne održi usprkos službeno odobrenom programu može dovesti u vezu s benevolentnošću vlasti prema ispadima desnog radikalizma. Nema sumnje da taj radikalizam postoji na društvenim marginama (koje su se u zadnje vrijeme malo proširile), usprkos tome što ga premijer i drugi odgovorni ne žele vidjeti. S druge strane, ne treba ni pretjerivati u crnim predviđanjima. Ne vjerujem da je prava radikalizacija (zasad) zahvatila širu populaciju, jer nisu svi koji oblače crne majice na Thompsonovim koncertima radikalni desničari. Ipak, kako nas narodna mudrost uči, treba puhati i na hladno, jer ako se pregrije, neće biti dobro. Bilo bi najbolje kada bi počela puhati vlada, a da joj u tome pomažu Crkva i braniteljske udruge, jer bi puhanje ostalih moglo razgorjeti plamen, kaže povjesničar.
Otvori KEKS Pay
Ovdje se ne radi o nikakvom pritisku desnice koja maltene i ne postoji u Hrvatskoj ovdje se radi isključivo o otporu Hrvatskog lokalnog stanovništva na četničke provokacije pod izlikom nekakvih tamo kulturnih manifestacija, naravno uz potporu domaćih juda.