Hrvatska polja su, bez obzira na sve snažnija upozorenja u Europi, i dalje sive zone u kojima ima zabranjenih kemikalija na usjevima, u tlu i podzemnim vodama. Pojedini insekticidi i fungicidi, zabranjeni su za uporabu zbog štetnog djelovanja na okoliš i zdravlje ljudi, ali ih poljoprivrednici u Hrvatskoj i dalje koriste, piše Slobodna Dalmacija.
Posebno su opasni pesticidi iz skupine neonikotinoida, među kojima su sredstva poput "Cruisera", "Gaucha", "Actare" i "Macha", jer imaju dokazano štetan učinak na pčele i druge oprašivače.
Presuda Općinskog suda u Bjelovaru protiv muškarca optuženog za ilegalnu prodaju zabranjenih pesticida za zaštitu bilja ponovno je otvorila pitanje kontrole tržišta zaštitnih sredstava i njihove dostupnosti na crnom tržištu. Sud je utvrdio da je optuženi od 2019. do 2023. godine na području Križevaca, Koprivnice, Istre i Dalmacije prodavao pesticide za zaštitu biljaka čija je uporaba u Hrvatskoj i Europskoj uniji zabranjena ili nikada nije bila registrirana.
Među preparatima koji su se našli u ilegalnoj prodaji bili su insekticidi i drugi proizvodi s potencijalno štetnim sastojcima, a dio njih dolazio je iz inozemstva izvan službenih distribucijskih kanala. Pesticidi su, prema sudskim navodima, prodavani u neoznačenim bocama, improviziranoj ambalaži ili pakiranjima s natpisima na ćirilici.
Sud je optuženiku izrekao osmomjesečnu zatvorsku kaznu uvjetno, uz rok kušnje od dvije godine. Uz to mu je naloženo vraćanje nešto više od 9.000 eura nezakonito stečene dobiti te oduzimanje veće količine pesticida, opreme za pretakanje i druge pripadajuće opreme.
Slučaj je dodatno zabrinuo javnost jer su među zaplijenjenim sredstvima pronađeni preparati bez deklaracija, kemikalije nepoznatog sastava te proizvodi kojima je istekao rok trajanja. Stručnjaci već godinama upozoravaju da ilegalni pesticidi predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje ljudi, okoliš i sigurnost hrane.
Iako se radi o pojedinačnom slučaju, presuda je ponovno ukazala na problem ilegalne trgovine pesticidima u regiji i činjenicu da dio poljoprivrednika još uvijek poseže za zabranjenim sredstvima zbog niže cijene ili uvjerenja da su učinkovitija od registriranih proizvoda.
Otvori KEKS Pay
