Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Tech/Sci Znanost

Maske, distanca i higijena pomoći će i u borbi protiv gripe

Promijenilo se mnogo toga što smo navikli raditi, od nošenja maski, fizičkog distanciranja pa čak i čišćenja. Sve to moglo bi promijeniti sezonu gripe, samo još ne znamo u kojoj mjeri, kažu u Općoj bolnici Massachusetts u SAD-u
11. rujna 2020. u 18:53 6 komentara 2045 prikaza
"Drive in" testiranje na COVID-19
Foto: Zeljko Lukunic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Cijepiti se protiv gripe jer s koronavirusom morat ćemo “pregrmjeti” zimu – da je to najbolji način za ulazak u jesen s COVID-19, slažu se znanstvenici pa odmah ističu da se svih odavno propisanih higijenskih mjera obvezno treba pridržavati, pogotovo sada, kad će većina ljudi boraviti u zatvorenim prostorima.

U Splitu uvedene nove mjere zaštite od koronavirusa - danas zabilježeno novih 77 slučaja Sociolozi: Ukidanje samoizolacije samo bi povećalo neodgovornost ljudi

Kao kod svinjske gripe

Maske, pranje ruku, dezinfekcijska sredstva, socijalna distanca – riječi su i sintagme koje su brzinom munje postale dio svakodnevnog rječnika u čitavom svijetu, a stručnjaci iz Amerike ističu da bi upravo one sad mogle pomoći i u borbi protiv gripe.

– Promijenilo se mnogo toga što smo navikli raditi, od nošenja maski, fizičkog distanciranja pa čak i čišćenja. Kod nas u Bostonu podzemne se željeznice čiste i nekoliko puta dnevno. Sve to moglo bi promijeniti sezonu gripe koja nam dolazi, samo još ne znamo u kojoj mjeri – istaknuo je za HuffPost Ali Raja, izvršni potpredsjednik Odjela za hitnu medicinu Opće bolnice Massachusetts. Sasvim je logično, kažu Amerikanci, da bi ove jeseni moglo biti manje gripe jer i taj se virus prenosi kapljičnim putem, ali ističu i odmah, kao što su već govorili i brojni drugi stručnjaci, da će kombinacija novog koronavirusa i ostalih, već poznatih srodnika za mnoge pacijente biti posebno opasna. Kakva nas jesen, zapravo, čeka i kad se mogu očekivati ta prva cjepiva, čiji je razvoj Oxford trenutačno stopirao, dok Rusi na svom Sputniku V i dalje rade, pitali smo naše znanstvenike.

– Vijesti o stopiranju cjepiva koje oksfordsko sveučilište razvija u suradnji s kompanijom AstraZeneca donosi dodatne neizvjesnosti. Priča podsjeća na problem s cjepivom koje je razvijeno protiv svinjske gripe, a koje je u malom broju slučajeva uzrokovalo oštećenje središnjeg živčanog sistema kod cijepljenih osoba i dovelo do narkolepsije koja se manifestira tako da osoba iznenadno zaspi kada se to ne bi očekivalo. U slučaju cjepiva protiv virusa SARS-CoV-2, jedna je od cijepljenih osoba oboljela od upale leđne moždine, što može imati ozbiljne neurološke posljedice – objašnjava nam Nenad Ban, strukturalni molekularni biolog i profesor na prestižnom švicarskom Saveznom tehnološkom institutu (ETH). Kako kaže Ban, sad je ključno da se upravo kod te osobe provjeri je li baš cijepljenje dovelo do nepoželjnog autoimunog odgovora, zbog kojeg je imunosni sustav uzrokovao oštećenje vlastitog živčanog sustava.

U zadnja 24 sata u Hrvatskoj je zabilježeno 146 novozaraženih koronavirusom MINISTAR POTVRDIO Božinović: Ide se prema smanjenju broja dana samoizolacije

– Pokaže li se to točnim, onda možemo očekivati dulje stopiranje razvoja cjepiva – govori nam profesor Nenad Ban, a mi ga pitamo što to konkretno znači za populaciju koja se mora s koronavirusom nositi ove jeseni, s obzirom na to da liječnici upozoravaju da će, u kombinaciji s drugim respiratornim bolestima, potencijalno biti kompliciranja.

– Što se cjepiva tiče, neće biti moguće računati na njega prije sljedeće godine. Dakle, moramo se pripremiti na to, te organizirati posao i druženja tako da smanjimo rizik od širenja virusa – objašnjava strukturalni molekularni biolog pa dodaje kako je korisno organizirati interakcije tako da se ljudi podijele u grupe i jednostavno ne budu u kontaktu jedni s drugima.

– Na primjer, studenti na sveučilištu podijele se u grupe i ne druže se s kolegama izvan tih grupa. Ako se sudjeluje na predavanjima ili praktičnoj nastavi, dobro je da je to uvijek s istom skupinom ljudi jer dijagnosticira li se COVID-19 nekome iz navedenih podgrupa, u izolaciju mora dvadeset umjesto tristo ljudi – govori nam znanstvenik Ban, a nas zanima i hoće li propisane mjere biti dovoljne da se korona što manje širi i je li zaista moguće da se na taj način ublaži i prijenos gripe, kao što to tvrde Amerikanci.

– Mislim da ja važno da svatko pokuša procijeniti rizik situacije i ponašati se shodno tome. Budući da se virusi šire putem aerosola, važno je nositi maske ako se direktno razgovara s nekim izvan najuže obitelji. To uključuje situacije na radnom mjestu, u školi, u dućanima ili na mjestima gdje je gustoća ljudi velika kao što je javni prijevoz – kaže Nenad Ban pa dodaje kako na otvorenom maske “vjerojatno nije ključno nositi, osim ako se ne radi o velikoj gužvi, gdje su ljudi dulje jedni uz druge”.

Obnovljena i drograđena škola u Velikom Trojstvu nedaleko Bjelovara epidemiološka obrada Još su tri škole na širem splitskom području čitave razrede stavile u samoizolaciju

– Bez takvih mjera neće biti moguće spriječiti nekontrolirano širenje virusa, što bi se moglo dogoditi kad epidemiolozi ne budu više mogli slijediti infekcije, odnosno kad se za većinu ljudi ne bude moglo znati gdje su se zarazili – objašnjava nam naš sugovornik. A da ćemo definitivno ovu jesen i zimu još biti bez cjepiva, uvjeren je i Dragan Primorac, predsjednik Međunarodnog društva primijenjenih bioloških znanosti, kojeg smo pitali o stopiranju završne faze ispitivanja cjepiva protiv koronavirusa koje razvijaju Oxford i AstraZanec, nakon što je jedan sudionik istraživanja razvio simptome koji se povezuju s akutnom upalom leđne moždine.

– Volonter koji je sudjelovao u trećoj fazi ispitivanja oksfordskog cjepiva obolio je od akutnog transverzalnog mijelitisa, odnosno akutne upale sive i bijele tvari u jednom ili više susjednih segmenata kralježnične moždine – pojasnio je Dragan Primorac, dodajući kako su posljedice ove bolesti motorički problemi i gubitak osjeta. Da je upravo treća faza ključna u istraživanju cjepiva, dodaje Primorac, najbolje se vidi iz ovog slučaja.

– Unutar prve dvije faze otkriveno je da se stvaraju antitijela na koronu i da jača imunitet. S obzirom na bolest koja se sad pojavila kod volontera, najlogičnije što su mogli učiniti jest privremena obustava istraživanja – kaže predsjednik Međunarodnog društva primijenjenih bioloških znanosti pa dodaje da znanstvenici sada moraju otkriti je li uzrok bolesti baš cjepivo, jer moglo bi biti i nešto drugo.

Vinogradska bolnica Čekaju se nalazi ostalih testiranih Virus ušao na neurologiju u Vinogradskoj. Dvije pacijentice koje su zaražene nisu za to znale

Važno je cijepiti se

– Do akutne upale sive i bijele tvari u leđnoj moždini može doći i nakon postinfektivne upale, kod multiple skleroze, nakon uzimanja lijekova – objašnjava Dragan Primorac što je pošlo po krivu s cjepivom za koje je, dođe li do njegove proizvodnje, aplicirala i Hrvatska. U međuvremenu, stručnjaci savjetuju cijepljenje protiv gripe, a da će to napraviti, već je ranije u razgovoru za Večernji list najavio jedan od hrvatskih vodećih molekularnih biologa i profesor na Sveučilištu u Torontu Igor Štagljar.

– Nikada nije bilo važnije cijepiti se protiv gripe nego što je sada. Moramo spriječiti pojavu gripe, a to ćemo moći samo ako se cijepimo. Cjepivo je efikasno u 50 posto slučajeva, tako da, ako za 50 posto možemo smanjiti dolazak pacijenata, onda samo već napravili jako puno. Moj savjet svima je da se cijepe ove jeseni protiv gripe, to ću preporučiti i svim članovima svoje obitelji – rekao je Igor Štagljar, a za cjepivo protiv koronavirusa dodao je da će se ono početi primjenjivati već početkom iduće godine, a do kraja 2021., odnosno najkasnije 2022. godine, ono bi trebalo doći u sve pandemijom pogođene zemlje.

Upute o tome kako se ponašati kad stigne jesen već je dao i naš poznati znanstvenik sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu Ivan Đikić. On je kazao da će odluke biti ključno donositi na temelju točnih znanstvenih podataka, Nacionalnom stožeru je poručio da treba testirati više i brže, a epidemiološke mjere treba donositi na temelju transparentnih informacija. Treba, kaže Đikić, bolje pripremiti i povezati zdravstveni sustav, povećati brigu o oboljelima od drugih bolesti, kao i uvesti pravilni program cijepljenja protiv gripe među zdravstvenim radnicima, rizičnom populacijom i drugim građanima. Također, ističe, važno je obrazovati i motivirati građane da se pridržavaju mjera.

intimna ispovijest
Sin popularnog ex-YU glazbenika: 'Tata je od prvih tantijema kupio Porsche, a sada meni ne želi pomoći u karijeri'
RIT Croatia
PROMO
Svakodnevno mjerimo razinu sigurnosti na našim kampusima
  • stefj:

    Radi izolacije i mjera imamo pad broja mrtvih od drugih neimenovanih viroza i bakterija... Ono što je jako interesantno, da u drugim zemljama raste stopa smrtnosti, ne samo radi korone, već raste stopa smrtnosti od drugih bolesti, poput karcinoma, pa ... prikaži još! čak i srčanih... Ha, ništa, sad se treba cijepiti što više ljudi protiv gripe, to i mjere protiv korone donijet će, vrlo vjerojatno, rekordno nisku smrtnost od gripe, najnižu u povijesti...

  • hosko:

    Ovo je apsolutno točno. Nemojte se iznenaditi ako broj oboljelih ove sezone od gripe bude rekordno nizak. Taman i da se sve što se tiče mjera "vrati u normalu". Ljudsko ponašanje je po tom pitanju zauvijek promijenjeno.

  • mile06:

    Da nema gripe o cemu bi vi Pisali bas ste Jadni