Najprije je stigla vijest da se u Kini gradi postrojenje u kojem će se industrijski moći klonirati psi, konji, ali i do milijun goveda godišnje. Službena je kineska novinska agencija Xinhua javila kako je tvornica klonova vrijedna 31 milijun dolara, a rezultat je partnerstva između kineske biotehnološke kompanije Boyalife te južnokorejske Sooam Biotech. Nova tvornica smještena 160 km od Pekinga i površine 14.000 kvadratnih metara počela bi raditi u prvoj polovici sljedeće godine. Odmah je uslijedio prvi šok.
Dvojben osnivač
Osnivač Sooam Biotecha je Hwan Woo-suk, prije deset godina javno diskreditiran nakon što se njegova tvrdnja da je klonirao ljudski embrij pokazala potpuno lažnom. Kralj kloniranja, kako su ga tada zvali, imao je u svojem projektu i etičkih dvojbi kao što je bilo dvojbeno i odakle su stanice koje je klonirao uopće stigle. Po tvrdnjama predsjednika Boyalifea Xu Xiaochuna, tvornica smještena u Tianjinu bila bi komercijalna.
– Kročimo stazom kojom nitko još nije kročio, gradimo nešto što u povijesti nije postojalo – rekao je Xiaochun.
Plan je: sljedeće godine produkcija kloniranih goveđih embrija dosegla bi 100.000, a uz njih bi se u komercijalne svrhe "proizvodilo" i pse, kako policijske, tako i kućne ljubimce, konje za utrke te krave. Sve bi se prodavalo na otvorenom tržištu. Do 2020. godine "proizvodilo" bi se milijun kloniranih goveda, što bi otprilike bilo pet posto ukupne produkcije goveđeg mesa koje godišnje proguta kinesko tržište.
Potencijal je prepoznat zbog toga što kineski farmeri više ne mogu proizvesti dovoljno stoke da bi se zadovoljilo tržište. Jasno je kako je objava izazvala lavine komentara poput "neka naši političari i njihove obitelji koji to dozvoljavaju jedu to prvi, mi ćemo za deset godina" pa do "ionako imamo previše pasa lutalica, neka slobodno proizvedu još". No stižu li reakcije prekasno? Ovaj kinesko-južnokorejski zajednički pothvat već je prošle godine napravio tri klona čistokrvnog tibetanskog mastifa. Kloniranje životinja u Kini se odvija već 15 godina. Navodno kineska kompanija BGI iz Shenzhena svake godine klonira 500 svinja. Kina naprosto želi postati svjetskim liderom u nečemu što smatra tehnologijom budućnosti i zbog toga je Beijing Genomics Instituteu odobreno milijardu i pol dolara za razdoblje između 2010. i 2020. godine.
Oni danas zapošljavaju oko četiri tisuće znanstvenika i stručnjaka, a osnovali su i urede u Americi i Europi. Ne treba zanemariti podatak koji je BGI objavio 2013. godine koji govori da ta tvrtka ima odnose sa 17 od 20 vodećih svjetskih farmaceutskih kompanija. Oni su i ključna institucija u visokopubliciranom Projektu 100 genoma, do sada najekstenzivnijem pokušaju katalogiziranja genetskih varijacija u čovjeka. Časopis Nature svrstao ih je na četvrto mjesto najvažnijih kineskih znanstvenih institucija. Također, u odluci za pokretanje proizvodnje pomaže im i američka regulativa gdje je tamošnji Food and Drug Administration procijenio kako je klonirano meso podjednako sigurno za konzumaciju kao i meso "normalne" životinje.
Ipak, nova tvornica u Kini veličinom znatno nadmašuje bilo što što danas u tu svrhu postoji na tlu američkog kontinenta. Mišljenje slične europske agencije ponešto je drugačije. EU se slaže da su proizvodi dobiveni od klonirane životinje sigurni za konzumaciju, ali podvlači kako kloniranje može kod životinje izazvati zdravstvene probleme. Da se bude načistu, Europski je parlament velikom većinom glasova izglasao zabranu kloniranja domaćih životinja te prodaju proizvoda dobivenih od njih. To potvrđuju u HZZO-u ističući kako plasman takvih proizvoda u Hrvatskoj kao članici EU ne bi mogao proći. Nije bilo ni upita proizvođača takve hrane o njezinu plasmanu u nas.
No sve je to mačji kašalj prema naknadnoj vijesti kako tvornica ima dovoljno naprednu tehnologiju da klonira ljude. Stvar je u tome što postrojenje ima i odjel za kloniranje životinja za testiranje, gdje se prije svega misli na primate. Javnost je trenutačno zaključila kako je između primata i čovjeka jako malen put. Xu Xiaochun savladao je strah od javne reakcije te izjavio kako nema boljeg postrojenja za kloniranje ljudi od njegove tvornice. Ako se to ikada dozvoli. Koliko su se stvari po pitanju kloniranja promijenile od ovce Dolly naovamo, upitali smo dr. sc. Đurđicu Ugarković s Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu.
Nema zakonske osnove
– Tehnika kloniranja u reproduktivne svrhe koristi se od 1996. godine, kada je prvi put klonirana životinja, ovca Dolly, a ista tehnika poslije se koristila za kloniranje drugih životinja u industrijske svrhe, primjerice krava ili svinja, odnosno nekih ugroženih životinjskih vrsta koje su bile pred izumiranjem. Što se tiče ljudi, kloniranje se koristi u terapeutske svrhe poput dobivanja matičnih stanica koje se mogu koristiti za regeneraciju organa – kaže dr. Ugarković ističući kako su prvi takvi uspješni pokusi napravljeni u SAD-u 2013. godine kada su klonirane ljudske embrijske matične stanice.
– Kloniranje ljudi u reproduktivne svrhe zapravo je zakonski zabranjeno u razvijenim zapadnim zemljama. Prema tome, ne radi se o tome da se to ne bi moglo tehnički napraviti, već postoje etičke i zakonske odredbe koje sprečavaju takve pokuse, odnosno manipulacije ljudskim embrijima. Moguće je da Kina nema tako strogu zakonsku regulativu glede reproduktivnog kloniranja pa se javljaju znanstvenici s takvim idejama. Po meni se tu radi o pokušaju zloupotrebe postojećih tehnologija, naime ne znam koja bi bila svrha kloniranja ljudi, a o etičkim aspektima takvih pokusa bolje je i ne govoriti – govori znanstvenica s IRB-a.
Direktor kineske tvornice klonova tvrdi kako u ovom trenutku nema nastojanja usmjerenih prema kloniranju čovjeka te priznaje kako tu moraju biti vrlo oprezni. Xu Xiaochun ipak se nada da će se društvene vrijednosti promijeniti, a pravu šansu vidi u promijenjenoj percepciji homoseksualnosti, kada bi se tražilo više izbora za vlastitu reprodukciju.
– Danas imate samo jedan izbor za dobivanje djeteta, to je da bude pola majka, pola otac. U budućnosti ćete možda imati tri izbora umjesto jednog – rekao je Xu Xiaochun dodajući kako će biti moguće imati dijete potpuno po uzoru na majku ili oca.
No nije baš sve u vezi s kinesko-korejskom tvornicom negativno. Tamo će se uskladištiti i genska banka u kojoj će se u tekućem dušiku pohraniti pet milijuna staničnih uzoraka svjetskih ugroženih vrsta. Usto tamo već traje projekt kojim se u život pokušava vratiti mamut pronađen u sibirskom ledu.
No opet, kompanija Sooam, korejski dio pothvata, formirala je i nišno tržište pa za sto tisuća dolara klonira uginule kućne ljubimce.
Trebamo li strahovati?
– Što se tiče primjene na ljudima, postoje etičke i zakonske odredbe koje sprečavaju reproduktivno kloniranje, odnosno takve pokuse na ljudskim embrijima u velikom broju zemalja – ističe dr. Ugarković nadajući se kako će i Kina i Južna Koreja uskoro usvojiti zakonsku regulativu koja će ograničiti korištenje tehnike reproduktivnog kloniranja na životinje.
>>Kina gradi najveću tvornicu za kloniranje životinja
Dok ne kloniraju djihadiste...