Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 21
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
MODERNA VREMENA

Novi projekt Dubravka Merlića: 'Pokazat ćemo svjetski značaj hrvatskog dizajna'

storyeditor/2023-11-29/Dubravko_i_Matej_Merlic___h.jpeg
Foto: Promo
1/5
30.11.2023.
u 07:00

– Matej i ja veliki smo zaljubljenici u namještaj iz druge polovine prošloga stoljeća te smo tijekom godina skupili zanimljivu zbirku namještaja iz hrvatske i svjetske dizajnerske baštine. Iznenadilo nas je kolika je zapravo nebriga prema velikom nasljeđu koje su nam ostavili ljudi poput Bernardija, Planinšeka, Petričevića ili Blaženke Kučinac – kazao nam je Dubravko Merlić

Autori Dubravko Merlić i Matej Merlić pripremili su novi zanimljivi dokumentarni serijal "Moderna vremena". U režiji Tomislava Šobana, serijal će u sedam epizoda prikazati razvoj hrvatskog dizajna od 1950. godine do danas. "Moderna vremena" emitirat će se srijedom u 20.15 sati na HTV 1, a prva epizoda na rasporedu je 6. prosinca.

– Matej i ja veliki smo zaljubljenici u namještaj iz druge polovine prošloga stoljeća te smo tijekom godina skupili zanimljivu zbirku namještaja iz hrvatske i svjetske dizajnerske baštine. Iznenadilo nas je kolika je zapravo nebriga prema velikom nasljeđu koje su nam ostavili ljudi poput Bernardija, Planinšeka, Petričevića ili Blaženke Kučinac – kazao nam je Dubravko Merlić i otkrio što ćemo sve gledati u seriji.

– Serija nije samo o dizajnu, nego smo dizajn smjestili u političke, socijalne i ekonomske uvjete. Mislim da je to bilo najzanimljivije HTV-u, da serija nije usko sužena. Epizode smo podijelili u dekade, pa su prve dvije o pedesetima, druge dvije o šezdesetima. Peta je o 70-ima, šesta o 80-ima, a zadnja od 90-ih do danas. Nakon rata i privatizacije industrija je pokleknula, pa su se tek prije 15-ak godina počele događati promjene, za koje je najbolji primjer tvornica Prostoria iz Svetog Križa Začretja – veli Merlić.

Zanimljivo je da smo 50-ih i 60-ih godina, dakle u poslijeratnom razdoblju, bili dio svjetskih trendova zahvaljujući ljudima poput Vjenceslava Richtera i Bernarda Bernardija.

VEZANI ČLANCI: 

– Ti su ljudi imali ideju da se u potpunosti izjednače primijenjena umjetnost i oblikovanje i likovna umjetnost. Cijela ta škola bila je naslonjena na Bauhaus, posebno Richter koji se iskazao u paviljonskim predstavljanjima Jugoslavije po svijetu. Na predstavljanju Atomiuma u Bruxellesu 1958. godine njegov je paviljon na toj izložbi bio skoro jednako zamijećen – rekao je Merlić i dodao kako je Hrvatska u Jugoslaviji bila iznimno jaka u tome, a u 50-ima su ideje bilo iznad realnosti jer još uvijek nije bilo industrije koja bi to prihvatila.

U 60-ima je nastao procvat jer se radio masovni dizajn, puno se izvozilo i dizajnerska elita dobila je priliku da radi po svjetskim standardima.

Bruno Planinšek jedan je od dizajnera koji je dizajnirao puno stvari koje smo koristili, pa ćemo vidjeti kako je radio. Njegovi su radovi RIZ televizor Grand, električni mlinac za kavu MIKI, gramofon Tosca. Bio je ukorak sa svjetskim trendovima – kaže Merlić i dodaje da smo slično nastavili i u 70-ima i 80-ima.

– Hrvatska ima sreću što ima nekolicinu vrhunskih grafičkih dizajnera. Prvi je bio Ivan Picelj, pa zatim Mihajlo Arsovski, Boris Bućan sa svojim fenomenalnim okruglim plakatima, Boris Ljubičić i Mirko Ilić, koji je sredinom 80-ih toliko iskočio s naslovnicama za Start i Danas da su ga prvo zvali u talijansku Panoramu, pa zatim u Time. Borisa Ljubičića svi znaju po dizajnu kockastog dresa, no on je radio brojne fenomenalne stvari i mislim da je on nacionalno blago. Znak koji je radio za Mediteranske igre u Splitu 1979. postao je trajni znak Mediteranskih igara – kaže Merlić.

U seriji ima puno sugovornika, a među njima je i dosta ljudi koji su u 50-ima bili aktivni i sjećaju se tog vremena.

Uz atraktivne arhivske snimke, rekonstrukcije starih i danas nedostupnih komada, sjećanja živih aktera toga živahnog razdoblja, "Moderna vremena" koriste studio koji će se u svakoj epizodi scenografski razlikovati, ovisno o razdoblju koje se obrađuje. Primjerice, garniturom koju je Bernardo Bernardi kreirao za RANS Moše Pijade ili stolicama Jadran Mladena i Marijana Orešića skreće se pozornost na ljepotu i funkcionalnost tih komada kao i na njihovu suvremenost i upotrebljivost u današnjici.

– Bit će zanimljivo vidjeti i rekonstrukcije namještaja. Bruno Planinšek osmislio je 1954. stolnu lampu i napravio je samo jedan primjerak, koji se izgubio na putu prema izložbi u Moskvi. Odlučili smo ponovno proizvesti taj komad, u dogovoru s njegovom nasljednicom. Iznimno veliku suradnju ostvarili smo s Muzejom suvremene umjetnosti, Muzejom za umjetnost i obrt, Zagreb filmom, Tehničkim muzejom Nikola Tesla i Muzejom grada Zagreba – veli Merlić, koji se posebno ponosi jednom ekskluzivom.

– Postoji dizajner iz 50-ih Božidar Murković, čije su fotelje danas popularne i kad god se pojave na tržištu, nađu kupca. O njemu se ništa nije znalo jer je nestao krajem 50-ih. Čak nije postojala ni njegova fotografija. Mi smo uspjeli doznati što se dogodilo s njim, i pronašli smo njegovu fotografiju – kazao je Merlić i istaknuo da i danas imamo dizajnere koji su na svjetskoj razini.

Dubravko Merlić, uz sina Mateja Merlića, autor je i producent serijala, koscenarist (uz Mateu Milić), a ujedno je i domaćin u čijem se studiju izmjenjuju stručni sugovornici, kustosi i povjesničari umjetnosti. Direktor fotografije je Ante Cvitanović, montažerka Urša Vlahušić, za scenografiju je zaslužan Studio 249, za kostimografiju Katarina Zaninović, za dizajn Klasja & Zita te za animaciju Franko Dujmić.

VIDEO: Stigle divne vijesti: Lana Jurčević postala majka

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije