Agatha Christie ostavila je neizbrisiv trag u književnosti. Njezine zamršene radnje, nepredvidivi obrati i nezaboravni likovi, poput Herculea Poirota i Miss Marple, koji su stekli počasno mjesto u svjetskoj galeriji izmišljenih detektiva, uzdignuli su je do statusa jedne od najpoznatijih i najprodavanijih autorica svih vremena i donijeli joj laskavu titulu "kraljice krimića". U godini u kojoj se obilježava 135. obljetnica njezina rođenja, prisjeća je se cijeli svijet, no za velikane poput nje "podsjetnik" nije ni nužan jer njezina djela i dalje osvajaju srca čitatelja diljem svijeta, a ekranizacije njezinih knjiga u brojnim filmovima i televizijskim serijama još uvijek ispred malih ekrana okupljaju generacije.
Naposljetku, njezina iznimna životna priča, koja kao da je izišla iz njezina vlastita pera, ne prestaje intrigirati vojsku njezinih poklonika. Ponikla krajem viktorijanskog doba koje nije bilo blagonaklono prema ženama, Agatha Christie uzela je najviše od onoga što joj je bilo ponuđeno te svojim književnim opusom učinila uslugu cijelome svijetu.
Agatha Mary Clarissa Miller rođena je 15. rujna 1890. u Torquayu u Engleskoj, kao najmlađe dijete majke Britanke i oca Amerikanca. Premda stasala u obitelji srednje više klase, nikada nije stekla formalno obrazovanje. Majka ju je naučila čitati, a otac podučavao matematiku, dok je od guvernante naučila francuski koji je usavršila u tinejdžerskim godinama u Parizu, gdje je studirala glazbu. Premda nikada nije pohađala školu, imala je pristup svestranom obrazovanju i knjigama od najranije dobi, a time i mogućnost književnog rada. Kako u dječjoj, tako i u odrasloj dobi, Agatha Christie bila je poznata kao knjiški moljac, revna radnica te obožavateljica životinja. Kao svoje književne uzore navodila je Wilkieja Collinsa, Charlesa Dickensa te Sir Arthura Conana Doylea i njegova slavnog detektiva Sherlocka Holmesa. Njezina službena stranica navodi kako je prvu knjigu napisala iz oklade sa sestrom koja je tvrdila da ona to ne može napraviti.
FOTO Nekad najskandalozniji Hrvat bio je u zatvoru pa se pokajao, a evo kako danas izgleda i što radi
Putovala je u Egipat s majkom i na taj način se upoznala s novim, neistraženim prostorima svjetske baštine. Na putovanju je upoznala svog prvog supruga Archibalda Christiea, pilota RAF-a, s kojim je dobila kćer Rosalind. U to doba, tijekom Prvog svjetskog rata, volontirala je u kao medicinska sestra što je, prema njezinim riječima, jedna od najplemenitijih profesija. U bolnici je stekla dragocjeno znanje o otrovima, koje je kasnije vješto koristila u svojim djelima, a omiljeni smrtonosni prah bio joj je arsen. Nakon rata zaposlila se u ljekarni, ali je zapostavila posao kako bi se posvetila obitelji.
Ipak, bračna idila nije potrajala i 1926. godine njezin suprug zatražio je razvod jer se zaljubio u drugu ženu. Par se žestoko posvađao 8. prosinca, a Agatha je iste večeri, u zapletu poput onih u svojim romanima, sjela u svoj automobil i nestala. Misteriozni nestanak mlade kućanice, obiteljske žene i majke izazvao je uznemirenost u cijeloj Engleskoj, stoga je pokrenuta potraga najširih razmjera. Nakon što je njezin automobil pronađen napušten u dubokoj jami, policija se već bojala najgoreg, no Agatha se 11. dana nestanka mirno uprizorila u hotelu Old Swan u Harrogateu u grofoviji Sjeverni Yorkshire, nikada ne otkrivši gdje se u međuvremenu krila.
Tek je kao uzrok svog nestanka navela amneziju uzrokovanu živčanim slomom koji je pretrpjela u to turbulentno vrijeme zbog smrti majke, dok ju je suprugova izdaja u potpunosti slomila. Zanimljivo je kako se hotel - koji danas na svojim internetskim stranicama s ponosom ističe svoju ulogu u "slavnom nestanku Agathe Christie" - prijavila s prezimenom muževe ljubavnice.
Od Archibalda se službeno razvela dvije godine kasnije, a novu ljubav pronašla je u britanskom arheologu Sir Maxu Mallowanu, s kojim je ostala u braku idućih pedeset godina, sve do svoje smrti. Agatha i Max dijelili su ljubav prema arheologiji te su zajedno putovali i otkrivali razne tajne iz prošlosti. Ovakva životna pozadina vidljiva je i u njezinom stvaralaštvu jer je arheologija često prisutna u njezinim romanima.
Tajne njegovog poziva bile su joj veliko nadahnuće, a zajedno su prokrstarili cijeli svijet i na tim putovanjima nastali su njezini nezaboravni romani: "Smrt na Nilu", "Leš u sarkofagu", "Ubojstvo u Orient Expressu", "Deset malih crnaca", "Ubojstvo u Mezopotamiji", "Sajam zločina" i drugi. Dvije godine prije nego što je napisala "Ubojstvo u Orient Expressu", Agatha je imala prilike putovati pravim Orient Expressom za Istanbul. U dnevniku je zabilježila kako su je u vlaku izgrizle stjenice, da su zbog poplave bili blokirani dva dana na Balkanu i da je upoznala stariju američku gospođu, mađarskog ministra i njegovu suprugu, krupnog Talijana i užasnog daveža iz Chicaga, koji su joj kasnije poslužili za formiranje likova u slavnom romanu.
Rekorder u 'Životu na vagi' izgubio je gotovo 90 kg, a danas više ovako ne izgleda
Posebno je zanimljiv dio pisma mužu u kojem navodi da je bila fascinirana gledajući kroz prozor divne predjele, ljude koji stoje na stanicama, i šetnjom Beogradom i Nišom. Osim uzbudljivih zapleta u svojim romanima, kraljica krimića voljela je adrenalin i u privatnom životu. U vrijeme kad su njezini suvremenici ispijali koktele i čajeve, a dame se štitile od vrućine krijući se u hladu, Christie je tijekom posjeta Havajima 1922. godine otkrila i savladala surferske vještine, i naučila kako se boriti protiv opekotina od sunca. Do ovih saznanja došao je Pete Robinson, osnivač britanskog Muzeja surfanja, koji tvrdi da su supružnici bili među prvim stanovnicima Velike Britanije koji su savladali vještinu upravljanja daskom u stajaćem položaju. Da bi zaštitili noge, nosili su obuću napravljenu od tanke kože. Zajedno sa suprugom jahala je na valovima pokraj obala Australije, Novog Zelanda i Havaja, a književnica je oduševljeno pisala o daskama iz sjeverne Afrike, koje su napravljene od tankog drveta lakog za nošenje. U svom dnevniku ona se čak i hvali: "Postala sam ekspert - barem iz perspektive Europljana - trijumfirala sam kad sam održala ravnotežu i vratila se do obale u stajaćem položaju".
U njezinom detektivskom romanu "Zagonetni događaj u Stylesu", objavljenom 1920. godine, pojavljuje se ekscentrični belgijski detektiv Hercule Poirot, bez sumnje jedan od najpoznatijih književnih likova svih vremena. Poirotove sive stanice trijumfirale su u borbi protiv opakih zločinaca u 33 romana i nekoliko desetaka kratkih priča. Ipak, zanimljiv je podatak da su njezino prvo djelo, u kojem je glavni lik Hercule Poirot, svi izdavači odbili štampati. Ona se zbog toga nije mnogo potresla, već je nastavila pisati, duboko uvjerena da će njezina djela jednom ugledati svjetlo dana, što se i dogodilo nakon dvije godine kada je izdavač napokon prihvatio rukopis. Ostalo je povijest.
Zaplete svojih najpoznatijih knjiga Agatha Christie smjestila je u London i pitoma engleska sela ili ljetovališta u razdoblju između dva svjetska rata. Uspješno je prikazala krugove u kojima se i sama kretala i koje je dobro poznavala. Zločin se obično događa u maloj, zaokruženoj zajednici, u kojoj tijekom istrage na vidjelo izlaze razne tajne i skriveni interesi te svi postaju osumnjičeni. U razotkrivanju zločina detektivi Agathe Christie služe se pažljivim promatranjem, logičkim zaključivanjem i psihologijom. Otkrivanjem istine, odnosno krivca, detektivi pomažu u ponovnom uspostavljanju zločinom narušenog reda.
U svojim djelima često ostavlja tragove čitateljima, prilikom čega i čitatelj postaje detektiv te pokušava otkriti ubojicu. Upravo zbog takvog načina pisanja njene su knjige postigle ogroman uspjeh. Čitatelj jednostavno ne može ispustiti knjigu iz ruku dok ne otkrije misterij: tko je ubojica?
Brojna Christiejina djela prikazuju uspješne i emancipirane žene, a muško-ženski odnosi temelje se na međusobnom uvažavanju, a ne na potrebi žene za muškarcem. Ravnopravnost je prisutna i među njezinim književnim ubojicama - Agatha Christie se pobrinula da ima mnogo i ženskih ubojica. Ono što možda danas zvuči smiješno, ali je u ranijim godinama 20. stoljeća bila realnost jest dopuštanje ženama da voze automobile. Ženski likovi Agathe Christie često su vozili dajući tako primjer svim svojim čitateljicama da i one mogu voziti. Samostalna vožnja automobilom davala je moć i neovisnost ondašnjim ženama, a Agatha je pripomogla u popularizaciji slike žene za volanom.
FOTO Naša poznata voditeljica zaplakala je kad je ispred crkve ugledala svog budućeg supruga
Godine 1932. Agatha je objavila prvi od šest romana pod pseudonimom Mary Westmacott. Bila je to dobro čuvana tajna sve do 1949. godine kada je magazin Sunday Times otkrio da se iza tog pseudonima krije upravo slavna Agatha Christie.
U spisateljskoj karijeri objavila je 65 detektivskih priča, 12 drama, 16 tomova kratkih priča, dvije novele i knjigu za djecu. Ekranizirana su njezina brojna djela, tako i posljednji objavljeni roman "Uspavano ubojstvo", čime je još jedan od svjetski poznatih literarnih likova, Miss Jane Marple, ženski pandan poznatom belgijskom detektivu, dobila svoju ulogu na filmu, te će kasnije doživjeti brojne ekranizacije. Ova dama-detektiv pojavila se u 12 Agathinih romana i više kratkih priča.
Godine 1971. spisateljici je dodijeljeno najveće nacionalno priznanje, orden Britanskog kraljevstva, kojim je stekla i titulu Dame, a kako je njezin suprug Max svoj viteški čin primio tri godine ranije zbog zasluga na polju arheologije, time su postali svojevrstan "power couple" svog vremena. Potom je, 1972. godine, svečano "otvorena" njezina voštana figura u londonskom muzeju Madame Tussauds. Godinu dana kasnije napisala je svoj posljednji roman, a 1975. je u djelu "Zavjesa" naposljetku upokojila svog kultnog književnog junaka, detektiva Hercula Poirota. No najpoznatiji detektivski lik ujedno je i jedini fiktivni karakter u povijesti čija je osmrtnica, tom prilikom, objavljena u listu The New York Times. A i danas živući glumac David Suchet svoju svjetsku slavu i glumački uspjeh može zahvaliti upravo liku Herculea Poirota, kojeg je briljantno odigrao.
Agatha i njezin Poirot naposljetku su se umorili od života. Ipak, gdje god da se našla, u najsretnijim i najtužnijim trenucima, misli su joj uvijek bile usmjerene na smišljanje novog scenarija svojih krimića i to ju je držalo sve do smrti. Pred kraj života bila je slaba i bolešljiva, ali je do posljednjeg trenutka zapisivala priče u svoje dnevnike. Kada je jednog poslijepodneva pozvala prijateljicu na čaj, ova joj je u razgovoru preporučila novi prašak za čišćenje zubne proteze. Agatha je odmah zapisala ime proizvoda i kraj toga opasku: "Može se organizirati savršeno ubojstvo ako se kao oružje upotrebi prašak pomiješan s arsenom".
Umrla je mirno 12. siječnja 1976., u 86. godini života, u svojoj kući u Wallingfordu blizu Oxforda, u Engleskoj. Već godinu kasnije njezin vremešni suprug Max oženio se engleskom arheologinjom Barbarom Parker-Mallowan, no brak je potrajao samo dvije godine i bio prekinut njegovom smrću.
Agatha Christie napisala je i autobiografiju koja je obavljena tek nakon njezine smrti. Iako je u svojim posljednjim danima izjavila: "Deset godina poslije moje smrti nitko me se neće sjećati", njezin opus i dalje izaziva veliku čitateljsku pažnju. Prema Unescovoj statistici, u svijetu je prodala više primjeraka knjiga nego bilo koji drugi pisac s engleskog govornog područja: više od dvije milijarde prodanih primjeraka različitih naslova čini je najprodavanijom autoricom knjiga na svijetu. Mnogi njezini romani i priče uspješno su preneseni na radio, film i televiziju, a sada se pojavljuju i u obliku stripova i video igara. Njezina djela u džepnom izdanju prodaju se u milijun i pol primjeraka godišnje, dok se na 63 druga jezika proda još jedna milijarda njezinih knjiga. Veću prodaju imaju samo Biblija i Kur'an.
FOTO Prezgodna novinarka HRT-a dobila najlaskaviju titulu, a danas ima veliki razlog za slavlje
Jedina je spisateljica krimića koja je doživjela jednaku međunarodnu slavu kao dramaturg. Njezina drama "Mišolovka", koju je napisala prema svojoj radio-drami, premijerno izvedena 25. studenog 1952. u londonskom kazalištu West End, i dalje nosi titulu najizvođenije predstave na svijetu, kao i rekord najdužeg prikazivanja u Londonu, s više od 25.000 odigranih predstava, te se igra neprekidno do današnjeg dana. Predstava je poznata po velikom zaokretu na kraju, a publika je prije svakog izvođenja zamoljena da nikome ne otkrije završetak nakon izlaska iz kazališta.
Filmovi utemeljeni na njezinim djelima još uvijek se snimaju, a jedna od novijih ekranizacija romana "Smrt na Nilu" premijerno je prikazana u rujnu 2021. godine, s Gal Gadot i Kennethom Branaghom u glavnim ulogama. Poklonici Agathe Christie i danas traže i pronalaze nepoznate detalje iz njezina, iznimna, života, poput onog da je 1922. godine proputovala cijeli krug oko svijeta. Kojeg je potom osvojila svojim radom, talentom i nepresušnom maštom, upisujući se među besmrtnike.
Otvori KEKS Pay
