Na današnji dan 1990. tadašnji RTV Zagreb nakon dugogodišnjeg testiranja u eter je pustio prvi teletekst signal. Točno 35 godina kasnije, u doba kada digitalne platforme dominiraju medijskim prostorom, HRT-ov teletekst i dalje ostaje relevantan izvor informacija za velik broj građana.
Svoj doprinos na samim počecima ovog hvalevrijednog projekta dao je i Večernji list, čiji su novinari Zlatko Herljević, Ivan Tanta, Dubravko Veldić i Željko Valentić bili među prvima koji su radili u teletekstu. Glavna urednica portala i nelinearnih medijskih usluga HRT-a Ivana Božanić za Večernji govori o detaljima proslave.
– 35. obljetnicu HRT obilježava u dobrom raspoloženju simboličnim okupljanjem kolega koji su još u kući i koji su pokretali teletekst zajedno s novijim generacijama koje danas rade na teletekstu. Simbolično, ali u dobrom raspoloženju zapravo je ova obljetnica svojevrsni uvod u veliku proslavu iduće godine kada ćemo na HRT-u slaviti 100 godina HR-a i 70 godina HTV-a te punih 10 godina naše popularne multimedijske usluge HRTi. U svakom slučaju, kao što vidite, imamo dosta razloga za zadovoljstvo i proslave. Uistinu smo iznimno ponosni na 35 godina teleteksta, kako ga svi već zovemo, interneta prije interneta, a koji i danas mnogi gledatelji rado čitaju – poručila je Božanić, koja smatra da teletekst može gledateljima ponuditi nešto što internet i pametni telefoni ne mogu.
– Prednost teleteksta jest upravo ta što je on starijim generacijama poznat od prvog dana, prije interneta i prije pametnih telefona. Kako volimo istaknuti, stare dobre navike ostaju pa čak i novije generacije bace rado pogled na dobri stari teletekst, koji je jednostavan, pouzdan i bez reklama i suvišnih ometanja. Najviše se i dalje čita TV program te vijesti i servisne informacije poput naše vremenske prognoze. Povjerenje je ostalo, a zub vremena teletekstu je dao samo dodatni šarm – ističe Ivana Božanić. Kako bi ova usluga nastavila parirati izazovima modernog doba, potrebne su nove prilagodbe.
– HRT pa tako i teletekst idu ukorak s vremenom, koje je iznimno tehnološki turbulentno. Stariji će se sjetiti da teletekst 1990., kada je pokrenut, svaki televizor nije uopće mogao mogao primati pa su ljudi namještali antene i bilo je svakakvih komičnih situacija. Danas je to sasvim drukčije, no ono što je isto jest uloga HRT-a kao javnog medijskog servisa. Mi smo neovisni i o komercijalnim utjecajima, što se iznimno cijeni u ovo vrijeme kada se ljudi ne mogu obraniti od svih vrsta reklama. Svakako planiramo određene iskorake i poboljšanja u duhu s vremenom i potrebama naših korisnika. Za početak, možemo najaviti još veći broj aktualnih vijesti tijekom dana – otkrila je Ivana.
Javio nam se i Duško Zimonja, nekadašnji HRT-ov ravnatelj tehnologije. Kao jedan od ključnih pokretača teleteksta, Duško je instalirao sustav i vodio brigu o njemu prvih 14 godina postojanja te samim tim dobro poznaje njegove kvalitete.
– Glavna prednost je što ne trebate priključak na internet. K tome, on je zaista potpuno besplatan jer nema nikakvog data prometa. I ono što je izuzetno važno, nema nikakvih prijava, mail adresa ili instalacija softvera. On je pogodan za ljude koji nisu možda toliko informatički pismeni, a to su prvenstveno starije osobe, komfor tog istog daljinskog s kojim gledate televiziju i uz pomoć kojeg jednim pritiskom gumba možete dobiti širok pregled informacija. Danas nema ni čekanja na stranice kao nekad jer su puno jači dekoderi i ima više memorije. A drugim gumbom ponovno se vratite na televiziju, sve je jednostavno – objašnjava Zimonja, koji unatoč pohvalama ne dijeli jednaki entuzijazam s kolegicom u pogledu utrke s novim tehnologijama.
– Teletekst je izuzetno dugo izdržao. Gotovo je nevjerojatno da tako davno razvijena tehnologija (u listopadu 1974. godine objavljena je prva specifikacija za sustav teleteksta koji koristi HRT), opstane do danas u gotovo identičnom formatu. On je u televizijskom formatu 4:3, koji je davno napušten, ali 35 godina kasnije on praktički jednako izgleda i još uvijek se koristi. Međutim, ne može vječno. Mislim da na duge staze, nažalost, nema opstanka, no to u Hrvatskoj nije manje od 10 godina – tvrdi. Iako više nije vezan za ekipu iz teleteksta, Duško ima prijedlog kako takav scenarij što dulje odgoditi.
GALERIJA: FOTO Evo tko je sve od poznatih stigao na Večernjakovu ružu, ovakav glamur rijetko viđamo u Hrvatskoj
– Ono što bi bilo donekle slično i bitno naprednije je tehnologija HbbTV. Riječ je o hibridnoj televiziji na kojoj također pritiskom na jedan gumb daljinskog, istog onog kojeg imate za televizor, dobivate mnogo informacija. Kombinacija OTT-a, televizije i news portala. To je nadogradnja, ali HbbTV već treba internet, čime gubimo navedenu prednost da za teletekst ne trebate ništa osim signala iz zraka pa ga bilo tko može gledati bez ikakvog plaćanja – kazao je Zimonja. On se 2004. izdvojio iz teleteksta, a od anegdota prisjeća se samih početaka, kad se događalo da se kompletan sadržaj prikaže na ćirilici zbog nekompatibilnosti uređaja, koji su bili za istočno tržište.
Stupili smo u kontakt i s aktualnom urednicom teleteksta Jelenom Lazarević, koja nudi optimističan pogled u budućnost ove kultne usluge. – Teletekst i dalje ima svojih prednosti. Jednostavan je, pouzdan i odmah dostupan, sve je jasno i sažeto, do informacija se brzo dolazi, ljudi znaju što mogu očekivati i gdje će to pronaći. Ne ovisi o internetskoj vezi, nema reklama, nema lutanja po linkovima, kao ni opasnosti od lažnih vijesti. Prilagodili smo se i navikama današnjih korisnika pa je teletekst HRT-a u modernom ruhu već dugo prisutan i kao aplikacija za pametne telefone. S ponosom možemo reći da je teletekst HRT-a najčitaniji među nacionalnim televizijama. Brojke potvrđuju da i dalje uživa veliko povjerenje i popularnost. Vjerujem da će i u budućnosti imati svoje mjesto, možda skromnije nego prije, ne kao glavni izvor informacija, ali sigurno kao alternativa kojoj se ljudi rado vraćaju. Drago nam je što i dalje ima svoju publiku – zaključuje Lazarević.
VIDEO: Matija Cvek: 'Ni za 20 tisuća eura ne bih zapjevao u predizbornim kampanjama naših političara'
