Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 38
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
21.09.2019. u 19:00

Po svemu bi dakle trebao dobiti i ovu moju TV ružu, ni približno uglednu nagradu kao sve one koje je u ovih četrdesetak godina prikazivanja dobio, ali to, eto, ipak neće biti slučaj.

Jedna od najdugovječnijih emisija na Hrvatskoj televiziji - TV kalendar - prvi put prikazana je na Radio-televiziji Zagreb u subotu 3. siječnja 1976.

Tih godina TV kalendar uređivali su Vladimir Fučijaš i Obrad Kosovac, a suradnici su im bili veliki poznavatelj zagrebačke povijesti Pavao Cindrić te svestrani stručnjak za likovnu umjetnost Matko Peić. Urednički "dream team", reklo bi se, a kvaliteta svake pojedine emisije to je uvijek iznova potvrđivala.

Osnovni kriterij uređivanja emisije tijekom svih tih godina bile su im važne obljetnice iz hrvatske i svjetske povijesti te poučna rubrika "nepoznato o poznatom", a sve pod lijepim geslom koje se pripisuje baš literarno nadarenom Matku Peiću: "Podsjetnik onima koji znaju, a putokaz onima koji žele znati više." TV kalendar je, uzgred kazano, često istraživao i otkrivao zatajene događaje, ali i prvi prikazao mnoge slabo poznate filmske dokumente. Ekipa TV kalendara je, primjerice, u Švedskoj snimila najstarije sačuvane hrvatske zastave. One iz Tridesetogodišnjeg rata. Predstavila je i prve hrvatske pilote Viktora Kovačića i Dragutina Novaka te pronašla podatak da je prvi govor na hrvatskom jeziku u Saboru održan 1809., a ne 1832., kako se dotad tvrdilo. S ekrana se, nadalje, zahvaljujući upravo ovoj emisiji mogao čuti glas glasovitog hrvatskog pjevača Josipa Kašmana iz 1895. godine te vidjeti najstariji film snimljen u Hrvatskoj još potkraj 19. stoljeća: manevri austrougarske mornarice. (Nije neki, gledao sam ga. Pomalo dosadnjikav...). Emisija je također podsjetila i na neobičan susret francuskoga cara Napoleona i budućeg hrvatskoga bana: malog Josipa Jelačića koji tada, nota bene, još uvijek nije imao ovaj impozantni brk ispod kojega nam se danas smije s trga nazvanog po njemu.

TV kalendar dobio je stoga, sasvim zasluženo Zlatno pero 1979. godine, nagradu Društva novinara Hrvatske, ali i mnoge druge nagrade, pohvale i komplimente, pa su ga nerijetko nazivali malim divom od 10 minuta te još češće najdražim profesorom povijesti. Po svemu bi dakle trebao dobiti i ovu moju TV ružu, ni približno uglednu nagradu kao sve one koje je u ovih četrdesetak godina prikazivanja dobio, ali to, eto, ipak neće biti slučaj. Elem, od doba Obrada Kosovca i Fučijaša do danas - kada TV kalendar, između ostalog, uređuju i oni koji se još nisu bili ni rodili kada je emisija nastala - promijenio se, čini mi se, svjetonazor i pogled uredništva na povijest. Dvije tisuće jedanaeste godine, naime, urednik Obrad Kosovac odlazi u mirovinu, a njegovo uredničko mjesto nasljeđuje dugogodišnji novinar u redakciji Vladimir Brnardić, koji ne vidi ništa loše u tome da prilog o ubojstvu Aleksandre Zec, na primjer, koju su s njezinim roditeljima ubili pripadnici rezervnog sastava hrvatske policije, zaključi riječima: "Taj tragični slučaj medijski je predimenzioniran do te mjere da je u sjeni ostao podatak da je, osim Aleksandre Zec, još više od 400 djece poginulo tijekom velikosrpske agresije, a za što također nikad nitko nije odgovarao."

HRT se, dakako, ogradio i ispričao zbog tih sramotnih riječi te od urednika zatražio da taj nakaradni zaključak izreže u reprizi emisije, ali spomenuti gospodin, koji je zapravo najveća prepreka TV kalendaru da opet postane respektabilna i hvale vrijedna emisija koja opravdava svoje staro geslo, na to se jednostavno oglušio.

Obitelj Zec su, uz te birane riječi, još jedanput pokopali u reprizi, a od najavljenih otkaza zbog tog monstruoznog skandala, sve do sada, evo, ništa nije bilo. Brnadić i dalje objavljuje priloge u kojima jednog od najzloglasnijih ustaških zapovjednika Juru Francetića opisuju kao legendarnog borca koji je izbio na Drinu i u Bosni se borio protiv partizana, osnivača seksologije Alfreda Kinseya opisuju kao zlostavljača djece, pedofila i promotora homoseksualnosti, a Antu Pavelića - ustaškog zločinca i poglavnika NDH - samo kao vođu HSP-a koji se borio protiv beogradskog nasilja. Nitko iz onog nekadašnjeg uredničkog "dream teama", zbog kojih je ta emisija i stekla svoj kultni status koji je posljednjih godina itekako poljuljan, sasvim sigurno ne bi bio zadovoljan poslom koji njihov nasljednik obavlja. A nije, reklo bi se po reakcijama na njegov dosadašnji rad, zadovoljan ni dobar dio HRT-ovih gledatelja i, njima možda još važnije; pretplatnika...

Ono, međutim, što mi je u ovoj emisiji zasmetalo još više od tog relativiziranja ustaštva, obračunavanja s homoseksualcima, iskrivljivanja povijesnih činjenica i svega ostalog što se proteklih godina tamo moglo vidjeti i čuti, to je njihov današnji propust. Propustili su, naime, spomenuti da je na današnji dan, prije točno godinu dana, nastala ova moja rubrika u legendarnom Ekranu Večernjeg lista, a zahvaljujući kojoj, evo, mogu podsjetiti na sve dosadašnje pogreške TV kalendara i, s velikim zadovoljstvom uskratiti im TV ružu. Neka to bude podsjetnik onima koji znaju, a putokaz onima koji žele znati više!

 

Ključne riječi

Komentara 15

ST
stefj
22:01 21.09.2019.

Teško je nakon godina i godina jednog režima s ideološkim pranjem mozga prihvatiti nešto drugačije. Tv kalendar je uvijek birao interesantne događaje, no u Jugi je to uvijek bila režimski pisana povijest... Danas imamo problem da bi isti koji su pisali onda povijest, ili njihova djeca, željeli nastaviti isto... I danas je teško komentirati i raspravljati o tim stvarima, čak i ovdje, uvijek dobijem karton ili zabranu.

PR
prvihrvatskis25
08:25 22.09.2019.

U jugoslaviji su nas učili da samo pobjednici pišu povijest. Hrvati su u ovom slučaju pobjednici pa je u redu da i pišu povijest , a jugonostalgićari su svojih 55 godina povijesti iskoristili.

DI
Dingo
09:42 22.09.2019.

“Na obitelj se sasula kiša ispaljenih granata, a petogodišnji Boris Vaselek na mjestu je ubijen” Jel postoji čovjek u RH koji zna ime malog Borisa? Ovo nećete naći na HRT. Zahvaljujući TV Kalendaru barem neizravno saznajemo da se zločini kritiziraju i naglašavaju obrnuto proporcionalno strani u ratu koja ih je učinila u svim tzv hrvatskim mainstream medijima.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije