Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium Analize i intervjui

U regionalnom centru hadronskom terapijom liječili bi se i oboljeli Hrvati

Sanja Damjanović, ministrica znanosti Crne Gore, o međunarodnom institutu koji se temelji na inovativnoj terapiji protiv raka iz CERN-a i istraživanju u biomedicini
06. listopada 2019. u 07:02 1 komentara 2041 prikaza
Sanja Damjanović, ministrica znanosti Crne Gore
Foto: Marko Prpić/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/3

Međunarodni institut za održive tehnologije u Jugoistočnoj Europi (SEEIIST), koji se temelji na hadronskoj terapiji za liječenje raka i istraživanje u biomedicini, kapitalni je istraživački infrastrukturni projekt koji bi trebao zapošljavati, educirati i okupljati znanstvenike iz svih zemalja jugoistočne Europe. Ideja za izgradnju takvog instituta u jugoistočnoj Europi potekla je od bivšeg dugogodišnjeg direktora CERN-a, prof. Herviga Schopera, koji je bio jedan od pokretača velikog znanstvenog instituta u Jordanu (SESAME), a inicijativu je prvo prihvatila Vlada Crne Gore, nakon čega ju je tamošnja ministrica znanosti Sanja Damjanović, kao njezina ambasadorica, počela promovirati u regiji. U listopadu 2017. osam zemalja potpisalo je Deklaraciju o namjeri. Potpisnice su bile Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Srbija i Slovenija. Hrvatska se složila, ali je iz formalnih razloga odložila pristupanje potpisom “ad referendum” dok je Grčka uzela status promatrača. O projektu smo razgovarali s ministricom Sanjom Damjanović.

trava Izaziva agresiju, halucinacije... Na Jankomiru liječe ovisnike o novoj vrsti marihuane: 4 puta jača je od obične

U institutu bi se pacijenti liječili najsuvremenijom tehnologijom poput hadronske terapije raka. O čemu je točno riječ, kako ta tehnologija djeluje?

Za razliku od konvencionalne radioterapije X-zračenjem, hadronska terapija za liječenje raka donosi značajan iskorak jer se ovom metodom zračenja s pomoću težih čestica fokusirano isporučuje doza samo na maligno tkivo. Ovo je naročito važno kada je u pitanju rak u blizini osjetljivih organa. Također, gdje god da se nalazi maligno tkivo, ovom se metodom može precizno tretirati. Sve ovo podrazumijeva minimizaciju neželjenih efekata. Ovo je jedina dozvoljena metoda zračenja za trudnice i poželjna metoda zračenja kod djece kojoj je to neophodno. Međutim, za tzv. radiorezistentne tumore zračenje protonima nije dovoljno uspješno i zbog toga je za ovakvu vrstu tumora superiorno zračenje s pomoću težih čestica kao što je karbon (C). Do sada je karbonskom terapijom tretirano oko 25.000 pacijenata, protonskom terapijom oko 170.000 pacijenata. Zahvaljujući ovoj statistici, rezultati su danas dostupni. Za određene vrste raka vjerojatnost da pacijent preživi pet godina nakon tretiranja je 10-20% za konvencionalnu radioterapiju, oko 60% za protonsku i čak 90% za karbonsku terapiju.

Kako je došlo do ideje da se koristi upravo ta tehnologija?

Razvoj ove tehnologije omogućila su fundamentalna istraživanja u fizici čestica, poput onih realiziranih u CERN-u i GSI-ju. Prvih 440 pacijenata iz Europe tretirano je u laboratorijima GSI-ja, a tek nakon toga je izgrađena klinika HIT u Heidelbergu. Veliki napredak u ovoj tehnologiji ostvario je Japan koji ima šest centara za hadronsku terapiju za liječenje raka (od ukupno 12 u svijetu).

Koliko bi takav institut na području jugoistočne Europe bio važan pacijentima s obzirom na to da broj oboljelih od raka raste?

Istraživanja i borba protiv raka jedna su od misija cijele Europe za idući period jer broj oboljelih raste. Za našu regiju posebno je karakteristična visoka smrtnost oboljelih od raka. SEEIIST bi, osim toga što bi provodio liječenja hadronskom terapijom, nadamo se, postao sveobuhvatni centar za istraživanje raka, gdje bi se omogućili višestruki proboji u znanosti i liječenju. Dokazano je da je hadronska terapija djelotvorna za određene vrste raka gdje druge terapije ne pokazuju dobre rezultate, poput melanoma, a primjenjiva je i u slučaju najosjetljivijih pacijenata kao što su djeca i trudnice.

Humanitarni buvljak s poznatima Hvalevrijedna inicijativa Humanitarnim buvljakom s poznatima skupljaju novac za prijevoz žena na kemoterapiju

Znači li to da bi svaka zemlja koja sudjeluje u projektu, pa i Hrvatska, imala kvotu pacijenata koji će se moći liječiti na institutu?

Tako je, postigao bi se sporazum da svaka zemlja u regiji s 40 milijuna stanovnika ima svoju kvotu pacijenata koje bi institut mogao opskrbiti. Usporedbe radi, koliko danas košta liječenje istom terapijom u nekoj sličnoj ustanovi? Tretman cjelokupnog liječenja ovom metodom u europskim centrima košta oko 20.000 eura za nacionalne pacijente. Za strane pacijente (uključujući i zemlje EU) cijena dostiže 60 do 70 tisuća eura. U nekim zemljama kemoterapija je čak skuplja od ove vrste liječenja. Budući da će na SEEIIST-u biti tretirano 500 pacijenata godišnje, ova infrastruktura bit će u potpunosti održiva jer će operativni troškovi na godišnjem nivou iznosi oko 10 milijuna eura. Zemlje članice SEEIIST-a imat će svoju kvotu pacijenata pa zemlja čija će kvota biti 100 pacijenata godišnje može ostvariti i velik ekonomski benefit. Primjerice, Crna Gora iz zdravstvenog fonda svake godine izdvaja 3,5 milijuna eura za liječenje svojih pacijenata od malignih bolesti u inozemstvu.

Koliko bi takav institut bio važan za znanstvenu zajednicu?

Hadronska terapija liječenja rakom multidisciplinarna je metoda. Svoj doprinos daju biofizičari, fizičari, radiolozi, onkolozi, ICT inženjeri. Ova će infrastruktura potaknuti razvoj komplementarnih tehnologija i korištenje zelenih infrastruktura (poput solarnih elektrana jer je energija dio operativnih troškova). S obzirom na to da su medicinski onkološki podaci “big data”, neophodan je jak digitalni hub, ali i cyber sigurnost. Za izgradnju ove infrastrukture potrebno je uključivanje od 200 do 300 malih tvrtki.

Bi li se na taj način smanjio i odljev mozgova, što je problem koji muči i Hrvatsku i Crnu Goru, ali i sve zemlje jugoistočne Europe?

Sigurna sam da su nam ovakvi centri potrebni, ne samo SEEIIST, već više ovakvih projekata u regiji, kako bi se napravio pozitivan efekt na zadržavanje visokokvalificiranih i talentiranih ljudi u našim zemljama. Nama se gotovo svakodnevno obraćaju mladi koji studiraju u stranim zemljama, od SAD-a do Japana, te pokazuju zainteresiranost za razvoj projekta i želju da se on ostvari.

U Tomislavovom domu na Sljemenu traju prirpeme za karantenu
KULTNI HOTEL
Zašto se zatvara Tomislavac: Ljudi će u karanteni boraviti 15-ak dana uz potpuni komfor
tt
Tabu tema
Evo što morate znati o životu s hemoroidima