Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium Analize i intervjui

'Ispunila sam imovinsku karticu, ali i ja sam napravila grešku i slala izmjenu'

S ministricom poljoprivrede o stanju u resoru, planovima, imovinskim karticama
08. veljače 2020. u 10:01 19 komentara 5046 prikaza
Marija Vučković
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

Povećanje produktivnosti i klimatske otpornosti poljoprivredne proizvodnje, jačanje konkurentnosti poslovnog okruženja i poljoprivredno-prehrambenog sustava te obnova ruralne ekonomije i poboljšanja životnog standarda u ruralnom prostoru tri su glavna strateška cilja u hrvatskoj poljoprivredi koju resorno ministarstvo radi u suradnji sa Svjetskom bankom.

Berlinski sajam BERLINSKI SAJAM Ministrica Vučković u Berlinu održala sastanke s europskim ministrima poljoprivrede

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković kaže da se nakon dijagnostičke obrade i analize sektora te gotovog nacrta strateške vizije za razvoj poljoprivrede i ruralnog prostora krenulo i u izradu akcijskog plana koji bi krajem ove godine trebao rezultirati prijedlogom fokusiranih intervencija za idućih desetak godina, a istovremeno će poslužiti i kao podloga za programiranje Nacionalnog strateškog plana za Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) 2021. – 2027.

– Uspostavili smo prilično konstruktivan dijalog sa svim sektorima, poljoprivrednicima i različitim institucijama, što nam priznaju i brojni dosadašnji kritičari – kaže ministrica s kojom razgovaramo o novom ZPP-u, predsjedanju Hrvatske Vijećem EU, aktualnim aferama oko imovinskih kartica i dodjele poljoprivrednog zemljišta, velikim potporama, a maloj produktivnosti hrvatskog agrara...

Kako komentirate što vaši kolege u Vladi, pa i vaš prethodnik Tomislav Tolušić, posljednjih mjeseci masovno „padaju“ na nekretninama?

Imovinske kartice se moraju ispunjavati odgovorno i pažljivo.

Jeste li vi svoju dobro ispunili?

Jesam, ali sam i ja napravila grešku i slala izmjenu. Nemam što lagati. Deset godina ispunjavam imovinsku karticu, no eto i meni se dogodila pogreška poput upisivanja članstva u upravnim vijećima u pogrešnu kolonu. Pritisak katkad rezultira takvim pogreškama i moguće je da će netko napisati kako ne znam ispuniti imovinsku karticu.

Nova strategija u prvi plan stavlja mala gospodarstva koja nisu nosioci poljoprivredne proizvodnje, tvrde naši sugovornici Udruga OPG-a Život Umjesto da se bave proizvodnjom, poljoprivrednici moraju razmišljati o opstanku

A što se tiče nekretnina?

Tu sam precizna. Pobrojala sam i ono što nisam trebala pobrojati, poput pokretnina i štednje ispod cenzusa od 30.000 kuna.

Može li se dogoditi da dužnosnici ne znaju koliko imaju nekretnina, kvadrata ili koliko vrijede? Budući predsjednik se našalio kako nitko nije dodao više, samo manje.

Nemojte biti u to sigurni. Ja sam u jednom trenutku precijenila moj stan baš zato što znam da ću, ako ga podcijenim, a cijene nekretnina na tržištu naglo porastu, biti izložena potencijalnim problemima, a ako ga precijenim neću.

Prošlo je oko sedam mjeseci otkako ste se našli u fotelji ministrice poljoprivrede. Što smatrate svojim dosadašnjim najvećim uspjehom?

Taj sud bih ipak ostavila javnosti, no ono što bih istaknula posljednjih sedam mjeseci je angažman na izradi strategije poljoprivrede i ruralnog prostora. Velike napore ulažemo i u digitalizaciju poljoprivrede, koja će se očitovati kroz izvještajno upravljački sustav Ministarstva poljoprivrede, e-poljoprivrednu iskaznicu te druge manje aplikacije.

Kad se uvodi poljoprivredna kartica? Što će se sve moći s njom?

Elektronička poljoprivredna iskaznica, kao službeni obrazac koji izdaje Ministarstvo poljoprivrede, sukladno planu, počet će se izdavati u prvoj polovici 2020. godine. Iskaznica će svakako donijeti značajne uštede za upravljačko tijelo i poljoprivrednika, ali i za ostala tijela javne ovlasti, jer će integrirati nekoliko različitih tehnologija autentikacije i autorizacije čime će se ostvariti preduvjeti za zamjenu tri postojeće kartice – tzv. Zelene poljoprivredne kartice, kartice plavog dizela i kartice za korištenje sredstava za zaštitu bilja. Njome će se postaviti osnove za digitalizaciju usluga u poljoprivredi primjenom novih funkcionalnosti poput digitalnog potpisa.

Janusz Wojciechowski Janusz Wojciechowski Poljoprivredi se ne smije smanjiti budžet

Bojite li se da do kraja ove godine nećete stići dovršiti sve što ste planirali vezano za hrvatsku strategiju poljoprivrede i ruralnog razvoja jer su krajem godine i parlamentarni izbori?

Planirane aktivnosti se provode na vrijeme, s tim da su u konzultacijama sa sektorom dodane određene aktivnosti. Upravo ovih dana je u tijeku još jedna misija Svjetske banke, a odredili smo već i tri područja u kojima ćemo provesti pilot projekte. Jedno je vezano za Sustav poljoprivrednog znanja i inovacija i inovacije, za još efikasniji rad savjetodavne službe, prijenos znanja i primjenu znanstvenih istraživanja, drugo za tzv. Produktivna partnerstva, što podrazumijeva provedbeni mehanizam za razvoj ruralnih prostora i poljoprivrede koji cilja na jačanje suradnje svih dionika u proizvodnom lancu, stvarajući lokalna čvorišta proizvodnje hrane (Food Hubs) kroz investicije u fizičku, ali i virtualnu infrastrukturu. Treće je kružno planiranje proizvodnje, koje uzima u obzir biofizičke potencijale određenog područja kroz agroekološko zoniranje što, primjerice, smatram posebno važnim u kontekstu budućeg razvoja krških pašnjaka.

Jesu li pri izradi strategije konačno definirani sektori na koje će se Hrvatska više fokusirati kako bismo povećali vrijednost poljoprivredne proizvodnje koja je, prema statistikama, u odnosu na 2013. manja za oko 5 milijardi kuna i posljednjih godina stagnira? Na čemu je naglasak?

Smisao i svrha Strategije nije u tome da se određene sektore forsira, a neke druge zanemaruje. Osnovni je cilj stvoriti uvjete za ubrzanje strukturne transformacije hrvatskog poljoprivredno-prehrambenog sektora kroz povećanje produktivnosti i stvaranje dodane vrijednosti proizvodnje. U takvom konceptu prilike ima za sve, ali rezultati koje želimo postići određenim ulaganjima i politikama moraju biti jasno artikulirani i kreirani na egzaktnim i utemeljenim pokazateljima. Najprije treba uzeti u obzir teritorijalnu dimenziju i regionalne razlike te osvijestiti prednosti koje u određenim područjima imamo, zatim voditi računa o održivom upravljanju resursima, modernizirati i diversificirati proizvodnju te olakšati svim vrstama proizvođača pristup strateškim tržišnim segmentima.

Neovisno o izradi Strategije, treba naglasiti da na određenim vrstama proizvodnje tijekom cijelog mandata temeljito radimo, svakako vodimo računa o proizvodnjama koje su najznačajnije po vrijednosnom i količinskom udjelu te proizvodnjama koje imaju najveću perspektivu rasta, dodanoj vrijednosti, boljoj mogućnosti trženja, potražnji na domaćem i vanjskim tržištima, agroklimatskim uvjetima. Analiziramo, primjerice, i važeći koncept proizvodnih plaćanja za kojeg smatramo da ima nedostataka te ćemo naš nacrt vrlo skoro podijeliti sa sektorom. Ne želim raditi bez podrške većine.

PREDSTAVLJENI PRIORITETI Održano prvo Vijeće ministara poljoprivrede i ribarstva EU pod hrvatskim predsjedanjem

Ministarstvo je za Tolušića zaratilo sa stočarima jer je potpore htjelo usmjeriti prema uvjetnom grlu, a ne količini hektara pod pašnjacima, s obzirom da se uvidom na terenu shvatilo kako kod nekih gotovo nema stoke, a ‘brali’ su enormne svote - i za ekološku proizvodnju. Kakav je epilog?

Stav Europske komisije i nadležne regulative bio je da ne možemo vezivati izravne potpore za uvjetna grla na način kako smo predvidjeli pravilnikom iz 2017. pa smo ga opet izmijenili. No ono što možemo vezati za uvjetna grla, a nacionalna je stvar, pitanje je dodjele državne zemlje. Krški pašnjaci područje su kojim se počinjemo više i konkretnije baviti, iznimne važnosti, potencijala i vrijednosti u kontekstu bioraznolikosti, a preduvjet za ikakav razvoj ovog područja je zakonito korištenje zemlje kao uvjet bez kojeg se ne može investirati i oslobađanje mogućih površina za pašarenje. Inače, potpore koje su ostvarivane po hektaru ili po grlu na krškim pašnjacima, višestruko su više od prosjeka; svakako, riječ je i o težim uvjetima gospodarenja koje trebamo i hoćemo cijeniti, međutim, jasno ću reći, prijavljivanje stotina hektara zemljišta bez ikakve pravne podloge nema nikakve veze s razvojem i stočarstvom te vitalizacijom krškog prostora.  

Neki kažu kako smo među zemljama koje imaju najveće potpore u EU, neki da imamo najmanje.

Detaljno smo analizirali potpore i nismo na dnu nego u gornjoj polovici EU zemalja. Često se priča kako veliki udjel u alokaciji ide na najveće firme. On je doista veći od prosjeka EU. No puno je veća razlika u iznosu koji odlazi na najmanje poljoprivrednike. Analiza koju smo radili sa Svjetskom bankom pokazala je kako čak 6% ukupne alokacije, godišnje između 2,5 i 3 milijarde kuna, odlazi na izravna plaćanja po korisniku do 500 eura, 8% na one preko 500.000 eura, a 12,5% alokacije na potpore do 1250 eura. Jesmo zato da se održe proizvodno vezana plaćanja, ali uz promjene. Primjerice, u tovnom govedarstvu, koje se posljednjih mjeseci susreće s objektivnim i vidljivim poremećajima, analiziramo sve potpore koje jedna krava ima tijekom svog životnog ciklusa. Ne može se reći da su one male, čak i kad se uspoređujemo s drugim EU zemljama. Zato ćemo otvoriti pitanje možemo li ijednu vrstu potpora, a potrudit ćemo se pronaći način, usmjeriti na produktivnije proizvođače, odnosno na one čije blago daje više mlijeka te svakako na one koji žive i privređuju u iseljenim prostorima s težim uvjetima gospodarenja.  

Zeleni tjedan posjetila hrvatske proizvođače Njemačka ministrica: 2020. trebamo iskoristiti za provođenje zajedničkih poljoprivrednih ciljeva

Može li se to? Zašto to nisu radili vaši prethodnici umjesto da su se potpore po hektaru i kravici, neovisno o produktivnosti, davale i 10 godina prije nego smo ušli u EU?

Za dio može te radimo na tome. Što se tiče prethodnika, nitko još nije ostvario baš sve što je potrebno, neću ni ja. U EU je već dugo godina osnovni koncept direktnih plaćanja potpora po hektaru.  Kao ekonomistica koja se bavila analizom troškova i koristi mogu razumjeti smanjivanje utjecaja potpora na količinu ili na cijenu i izbjegavanje efekta narušavanja tržišta. Međutim, nisu sve članice na istoj razini razvoja niti imaju iste probleme što se tiče poljoprivredne proizvodnje i potpuno poštivajući zajednički okvir poljoprivredne politike koji se u EU stvarao desetljećima, potrebno je prepoznati i takve specifičnosti.

Kako ćemo mi definirati aktivnog poljoprivrednika koji zaslužuje potpore EU? Europsko udruženje poljoprivrednika Copa Cogeca dalo je amandman i prijedlog da u uredbu o strateškim planovima u pojam aktivnog poljoprivrednika uđu samo oni čija se proizvodnja oporezuje. Mi imamo oko 110.000 poljoprivrednika koji dobivaju potpore. Koliko ih se kod nas oporezuje da bi imali status „aktivnih“?

Svega njih 16.000, prema podacima Ministarstva financija od prije nekoliko mjeseci. Smatram da će se pri izradi definicije poljoprivrednika uzeti u obzir podaci o proizvodnji, činjenica je li riječ o prvom ili sekundarnom zanimanju,  porezni kontekst  i slično. Složit ćemo se da je upitan efekt potpore od 500 eura godišnje, no nećemo raditi nagle rezove jer je naša proizvodnja osjetljiva i usitnjena i ne možemo si priuštiti da se odreknemo bilo koga na ruralnom prostoru. Treba im dati vrijeme prilagodbe, a definiciju ćemo razriješiti sa sektorskim pomagačima, komorama i drugim dionicima.

Slažete li se s prijedlogom EK da se potpora ograniči na 100.000 eura po subjektu?

Naš stav je da ograničavanje potpore po hektaru treba ostaviti zemljama članicama na odlučivanje.

Hoće li hrvatski seljaci dobiti cijeli iznos potpora u ovoj godini, s obzirom da su za 2019. dobili 70% omotnice EU, a iz hrvatskog proračuna oko 17%, iako smo se u pregovorima izborili da im država može isplatiti razliku do punog, 100-postotnog iznosa?

Što se tiče osnovne omotnice za izravna plaćanja, kao maksimalno mogući iznos definirano je 382 milijuna eura. Država po načelu fleksibilnosti ima mogućnost u te potpore preusmjeriti i do 15% novca iz ruralnog razvoja, a ostatak do punog iznosa, bude li dovoljno novca u proračunu, iz domaćih sredstava. Mehanizam preusmjeravanja iz drugog stupa ima i pozitivne i negativne strane uzme li se u obzir da ruralni razvoj nosi strukturnu transformaciju i investicije. U svakom slučaju, ove se godine za izravna plaćanja planira 387 milijuna eura, što je oko 101% osnovne omotnice, odnosno nešto više od 90 posto uzimajući u obzir planirana dodatna sredstva iz drugog stupa. Također, treba imati na umu da smo u mandatu ove Vlade aktivirali nekoliko posve novih programa državne potpore ili potpore malih vrijednosti u sektorima stočarstva, voćarstva i ratarskih kultura. To je isto nacionalni novac i njegovom korištenju su prethodili sastanci s komorama i poljoprivrednicima te procijenjeno kako je dobro uložiti nacionalna sredstva  u nove vrste potpora namijenjene reagiranjima na tržišne oscilacije.

ŠTETA OKO 100 TISUĆA KUNA Kaštelanski ribar izvukao iz mora bačvu punu betona i metalnih šipaka

Što će u poljoprivredi donijeti Europski zeleni sporazum, tzv. Green deal?

Europska komisija je u prosincu 2019. izdala Komunikaciju o smjernicama novog klimatskog zakonodavstva, strategije bioraznolikosti te strategije „Od polja do stola“ kojima se cilja na ugljično neutralno gospodarstvo do 2050. Svakako očekujemo prepoznavanje i onih ciljeva koji imaju i socijalnu i ekonomsku dimenziju za što je potrebno održati odgovarajući proračun Zajedničke poljoprivredne politike. Hrvatska podržava Komunikaciju, pri čemu ističemo da je riječ o konceptu koji nije nov u EU i poljoprivrednicima, koji su itekako svjesni potrebe čuvanja tla i drugih resursa za iduće generacije gotovo 20 godina ostvaruju i okolišne ciljeve unutar ZPP-a. Zajednička poljoprivredna politika treba sačuvati stabilan dohodak poljoprivrednika, ulagati u konkurentnost poljoprivredne proizvodnje u međunarodnim okvirima i prema trećim tržištima, pa je, s obzirom na očekivani povećani doprinos klimatskoj ambiciji, potrebno u najmanju ruku ne smanjivati proračun za ovu najvažniju EU politiku.

Neki u nas već dugo daju ‘doprinos’ okolišu tako da ne siju i ne sade ništa već samo održavaju puste hektare pod livadom, a dobivaju poticaje jer politika EU to dopušta. Prema zadnjim podacima imali smo i 38.000 ha pod ugarom, a i ove ćemo godine završiti u deficitu većem od milijarde eura kad je u pitanju uvoz hrane. Ministarstvo poljoprivrede prilikom programiranja za iduće razdoblje polazi od doprinosa okolišu, no takve aktivnosti trebaju biti fokusirane i povezane s održavanjem i razvojem proizvodnje. Vrlo često spominjemo visoke standarde kvalitete, što je  dobro, međutim nedovoljno se bavimo aspektom povećanja produktivnosti, prehrambene sigurnosti i konkurentnosti na inozemnim tržištima. Mislim da smo danas negdje na 30% produktivnosti u odnosu na EU prosjek, pri čemu je razlika u odnosu na stare države članice još veća. Pitanje deficita, a prema posljednjim podacima on je opet u porastu za neke vrlo važne grane poljoprivrede, analiziramo u okviru izrade akcijskog plana te ćemo naše mjere predstaviti javnosti u drugoj polovici godine.

Ovih ste dana predsjedali i prvim Vijećem ministara poljoprivrede u Bruxellesu. Koji su prioriteti za hrvatskog predsjedanja EU u poljoprivredi?

Što se tiče Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), donose se nove uredbe o budućim strateškim planovima koji će u sebi sadržavati intervencije za oba dosadašnja stupa – direktna plaćanja i ruralni razvoj, zatim tzv. Financijska uredba te uredba o zajedničkoj organizaciji tržišta. Neka važna pitanja dio su pregovaračkog paketa i nisu u rukama Vijeća EU nadležnog za poljoprivredu i ribarstvo, kojim trenutačno predsjeda hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede, već se vežu uz rasprave o ukupnom proračunu EU,  tzv. Višegodišnjem financijskom okviru. No kako reforma ZPP-a kasni, jako nam je važno riješiti i otvorena pitanja unutar Vijeća te otvoriti pregovore s Europskim parlamentom oko tzv. tranzicijske uredbe kojom će se osigurati neometano financiranje poljoprivrednika i drugih korisnika ZPP-a u 2021.

Ilustracija POTPORE GRADA Ne pokrećite biznis osnivanjem poduzeća, nego paušalnog obrta koji je jednostavniji i isplativiji

Kako bi se to moglo riješiti?

Pomoću Uredbe o prijelaznim pravilima, zalažući se za načelo stara pravila – novi novac, pri čemu je pitanje konačne omotnice za prijelazno razdoblje opet dio pregovaračkog paketa, odnosno nije u našoj nadležnosti.

Je li 4% manje novca za izravna plaćanja te 15% manje za ruralni razvoj gotova priča u izradi novog ZPP-a EU od 2021. do 2027.?

Uvijek je postojala razlika u mišljenju između zemalja neto uplatiteljica i neto primateljica. Nije čudno što se neto primateljice, države članice koje zaostaju u razvoju, zalažu za veći proračun za tradicionalne politike, za kohezijsku i poljoprivrednu politiku. S obzirom da sada treba osigurati dodatna sredstva za neke nove politike i nove izazove s kojima se suočava EU, a istovremeno je iz Unije izašla jedna od država s najsnažnijim gospodarstvom i najvećim uplatama u zajednički proračun, sada ta razlika više dolazi do izražaja. Stav Hrvatske je da se ne može implementirati politika „Od polja do stola“ te razgovarati o 40-postotnom doprinošenju klimatskim i okolišnim ciljevima, ako se proračun za zajedničku poljoprivrednu politiku smanji. Prvi prijedlog je bio 365 milijardi, 10 milijardi eura u ukupnom proračunu EU manje nego u dosadašnjem razdoblju.  

Na 2. smo mjestu EU ljestvice po rastu površina pod ekoproizvodnjom, od 2012. rasla je više od 230%. Zašto taj rast ne prati i proizvodnja?

Jedno od obrazloženja je da je za prinose kod višegodišnjih nasada potrebno više godina. No, postoje i obrazloženja te nalazi koji ukazuju na potrebu poboljšanja kontrolnog sustava ekološke proizvodnje što smo nedavno započeli prvim izmjenama jednog od nadležnih pravilnika. Imamo odlične uvjete koji za malu zemlju poput Hrvatske mogu biti velika prednost, no treba vidjeti što smo dosad napravili, i ne samo u ekološkoj poljoprivredi, promijeniti procedure i jasno istaknuti koji su naši prioriteti koje treba kontrolirati efikasno i odlučno.

Kako komentirate dalji pad proizvodnje mlijeka? Očito da sve mjere koje su na snazi ne daju rezultata. Kako povećati proizvodnju?

Očito je riječ o najranjivijem dijelu hrvatske poljoprivrede, a sa sigurnosnog aspekta najvažnijem. Nije ni u voćarstvu sjajno, ali mislim da će naš novi ZPP, novi nacionalni strateški plan i jasne intervencije u tom dijelu sigurno učiniti napredak, uz obavezna ulaganja u primjenu novih tehnologija i u bolje pokazatelje u proizvodnji. Isplaćuje se 20 milijuna za mandarine, 20 za jabuke, za junice… Dojam je u javnosti da se sad samo gasi požar u određenim sektorima preko interventnih mjera.Zato ih i pribrajamo mjerama koje se odnose na sanaciju tržišnih poremećaja. Moramo reagirati u mjeri u kojoj možemo na tržišne poremećaje koji nemaju utjecaja na strukturne pokazatelje.

Zeleni tjedan PROMO 16. i 17. siječnja ključni dani za hrvatsko partnerstvo na Zelenom tjednu

Ipak, pravilo je da ćemo ubuduće kod svakog programa analizirati učinke i dijeliti ih sa sektorom. Prva je vrsta potpora bila bezuvjetna, no drugu bi možda ipak trebalo povezati s nekim dodatnim koracima od strane proizvođača koje se odnose na udruživanje. Razumijem strah od udruživanja, no neudruženi proizvođači su sitni i nekonkurentni i teško mogu pronaći tržište. Možemo im pomagati, no oni su privatnici i tako se prema njima moramo odnositi.  Ima pomaka, prije nekoliko godina bile su 3-4, a sada je 17 proizvođačkih organizacija. Inicijativa istarskih pršutara je da se dopuste i vertikalne proizvođačke organizacije, primjerice udruživanje istarskih proizvođača pršuta i slavonskih svinjogojaca, pa trenutačno radimo na izmjenama koje će to omogućiti.

Kako riješiti nezadovoljstvo i nejednake uvjete za poljoprivrednike koji proizlaze iz provedbe novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu? Iako je na snagu stupio početkom 2018. još ni hektar državne zemlje nije u zakupu.

Iako razumijem primjedbe dosadašnjih urednih posjednika te smo ih obećali vrlo skoro analizirati putem netom oformljenog povjerenstva, nemojmo zaboraviti da zakup zemljišta po ugovoru traje određeni broj godina i ako po isteku trebamo dati bezuvjetno i apsolutno prioritet dosadašnjim korisnicima, zašto se onda nismo odlučili na prodaju? Smatram da je koncept kojega je ovo Ministarstvo imalo posljednjih godina dobar kako bi se spriječilo iseljavanje i kako bismo ruralne zajednice održavali vitalnim. Međutim, povjerenstvo će procijeniti je li trebalo na drugi način prepoznati proizvodnu cjelinu i je li opravdana napomena o opasnosti daljnjeg usitnjavanja. Ako bude trebalo unijet ćemo neke promjene u zakon.

Kako ćete spriječiti da neki lokalni ‘šerif’ ne dodijeli zemlju nekom svom? Što je s hektarima velikih tvrtki koje su zapošljavale, a sad bi mogle ostati bez velikog dijela?

Naravno da kod dodjele zemlje postoji opasnost od neodgovarajućeg tretmana u jedinicama lokalne samouprave, no takva opasnost postoji od bilo koga tko nije odgovoran u svom poslu, bilo na lokalnoj ili državnoj razini.

Što ćete onda poduzeti da se ne uruši proizvodnja?

Vidjet ćemo kakve će prijedloge imati povjerenstvo koje je formirano u procesu izmjena i dopuna zakona o poljoprivrednim zemljištu. Smatram da je dobro decentralizirati politiku dodjele zemlje ako želimo zadržati ljude na selu. Prioriteti kao što su mladi domicilni stočari su dobri jer i novim ljudima treba dati zemlju i motivirati ih.


prevara u berlinu? Na Facebooku bijesni rat protiv lažnih zvončara

Ali zemlje nema neograničeno…

Mislim da nema dovoljno pomaka po pitanju privatnog poljoprivrednog zemljišta. Danas gotovo da i nema financijskih instrumenata za kupnju privatne zemlje, a mladi ljudi danas traže kako je kupiti i pomoć u financiranju kupnje. Radimo na tome da omogućimo jednu financijsku liniju i za to.

Poput subvencioniranja stambenih kredita za mlade?

Trenutno smo u razgovorima s određenim financijskim institucijama kako bismo obogatili ponudu financijskih instrumenata u tu svrhu.

Što je s moratorijem na prodaju poljoprivredne zemlje strancima koji ističe u srpnju?

Prije nekoliko mjeseci podnijeli smo zahtjev za odgodu. Prije toga smo i neformalno komunicirali zahtjev prema nadležnoj upravi i dobili nekoliko dodatnih prijedloga kako ga poboljšati. Bitno da se zahtjev dobro obrazloži i dokaže kako su određene vrste tržišnih poremećaja opravdane za njegovo produljenje od tri godine. Proučili smo zahtjeve i nekih drugih zemalja, Slovačke, Mađarske, koje su to uspjele, surađivali smo s raznim institucijama, analizirali našu kupovnu moć, cijene zemljišta, udio zemljišta koji nije razminiran i mnoštvo drugih aktivnosti. Vjerujem da će zahtjev biti pozitivno riješen.

Što je sa sivim tržištem? Imamo navodno 200.000 janjadi godišnje koja nestane u sivoj zoni, oko 1,5 milijuna prasadi…

Rješavamo taj problem. Treba nam bolji sustav sljedivosti.

Ovih se dana u javnosti govori kako je Hrvatska, odnosno Ministarstvo poljoprivrede i APP pod istragom Olafa i EK zbog nepravilnosti i umjetno stvorenih uvjeta za potpore malim i mladim poljoprivrednicima. Je li to točno?

Nije. Nismo pod istragom za nijednu od tih mjera, bilo bi lijepo kad bi  mediji koji to objavljuju prethodno provjerili svoje navode. No, svatko ima svoj pogled na istinoljubivost i čestitost u javnoj komunikaciji, svjesna sam toga. Dapače, u prvih mjesec dana predsjedanja odradili smo izvrstan posao u Bruxellesu i dobili pohvale kolega u Vijeću, ali i Europske komisije i Europskog parlamenta.

Navodno su krajem lanjske godine u APP-u bili Olaf i revizori Europskog revizorskog suda. Jesu li nađene kakve nepravilnosti? Hoće li biti kakvih sankcija?

Revizija i revizorski posjeti Agencijama za plaćanja u poljoprivredi, u svim državama članicama EU, su sastavni dio poslovanja, kako Europske komisije tako i Europskog revizorskog suda, OLAF-a i drugih europskih tijela. Posjete europskih institucija uvijek su unaprijed dogovorene i usuglašene, riječ je o redovitim aktivnostima, a nikako o izvanrednim istražnim radnjama.

sajam poljoprivrede u Veroni Za hrvatskog predsjedanja Unijom novi model zelene proizvodnje

Kažu da ste najzaduženija ministrica u Vladi? Da imate najviše kredita.

Deset godina sam dužnosnica. Došla sam iz realnog sektora i moja je imovinska kartica 2009. bila bogatija nego danas. Sve dužnosti koje sam prije naplaćivala, predavanja na fakultetima, konzultantske usluge, odjednom sam prestala raditi ili sam ih povremeno radila potpuno volonterski. Nisam ušla bogata u politiku i kao financijski analitičar ne vidim načina da se obogatim u politici, moje iskustvo govori da se tijekom obavljanja javnih dužnosti može i osiromašiti. Uvijek sam, naime, živjela na relaciji Dubrovnik-Zagreb-Ploče zbog čega imam veće troškove života, ali nisam nikad požalila zbog te odluke. To je moj izbor.

Jeste li u međuvremenu povećavali imovinu ili štednju? Eto, HSS-ov čelnik Beljak u godinu je dana uspio podebljati štednju za 128 tisuća kuna. Vi se prijavili bili 4000, a sada?

Sad sam prijavila 22 tisuće, a nisam morala. Neka se prati svaki korak.

Kako ste zapravo ušli u politiku? Zašto vam je ona draža od bavljenja strukom?

Politički angažman sam započela 2008. godine ulaskom u Gradski odbor HDZ-a Ploče, učlanivši se dvije godine prije. Prva namjera mi je bila voditi web stranicu, političke tribine i inicirati projekte sukladno svom obrazovanju u investicijskom savjetovanju i analizi. To sam i radila, a 2009. godine sam prihvatila biti kandidatkinjom za zamjenicu župana u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Nisam puno razmišljala, iskreno, mislila sam da ću moći uskladiti posao koji sam dotad radila s profesionalnim političkim obvezama. No, to ne ide tako i svoj politički angažman sam uskladila s profesionalnim napredovanjem pišući projekte za EU fondove u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.  Konkretno, smatram da se bavim politikom, no nikad nisam „izašla iz struke“. Analiza učinkovitosti javnih davanja, poboljšanje procedura u korištenju fondova, smanjivanje administrativnih opterećenja – pa to je potpuno u skladu s mojim obrazovanjem i upravo to sad pokušavam raditi.

Mislite li da su žene podcijenjene u HDZ-ovoj Vladi?

Nikako, baš suprotno. Mislim da generalno u politici imamo izuzetno sposobne žene koje imaju odgovorne i izazovne zadatke u kontekstu upravljanja i predstavljanja države te da ih obavljaju izvrsno.

Tko su vam politički uzori? Svojedobno se pisalo da je to Margaret Thatcher.

Više je ljudi koje cijenim u hrvatskoj i svjetskoj politici, a dijelim čvrstinu uvjerenja Margaret Thatcher o dubokoj povezanosti ekonomskih i individualnih sloboda te presudnom utjecaju osobne odgovornosti i teškog rada pojedinca na nacionalni prosperitet.

Savjetujete li se po pitanju poljoprivrede s vašim prethodnikom?

Da, posavjetujem se. Bivši ministar Tolušić i ja oduvijek imamo dobru komunikaciju i odnos.

Vesna Bedeković Ministarstvo: 'Odluka Ustavnog suda o udomiteljstvu je obvezujuća za sva javna i državna tijela'

Stignete li još pjevati u ženskoj klapi Arija iz Opuzena?

Nažalost ne.

U Tomislavovom domu na Sljemenu traju prirpeme za karantenu
KULTNI HOTEL
Zašto se zatvara Tomislavac: Ljudi će u karanteni boraviti 15-ak dana uz potpuni komfor
tt
Tabu tema
Evo što morate znati o životu s hemoroidima
  • novo vriijeme:

    Ne može se stalno sve živo davati mladima sa brojnom djecom a starijima od 35 godina sa jednim dvoje djece ništa osim ogromnih poreza iz kojih se financiraju mladi. Kad svi stariji od 35 odu odu iz čega će te ... prikaži još!te sve to financirati

  • zoranos:

    APN ili poticajna stanogradnja je najveća pljačka ove vlasti!!! Ne znam tko je to osmislio no APN je namijenjen SAMO I ISKLJUČIVO kreditno sposobnim ljudima - a to su ljudi koji imaju plaće preko prosjeka! Naime samo takvi mogu dobiti ... prikaži još! kredite od 100000€, takav kredit ne može dobiti običan radnik! Dakle APN daje državne novce ili subvencije takvim bogatim ljudima da si jeftino kupe stanove, a sirotinja koja radi za 4000kn mjesečno ne može sudjelovati jer ne može dobiti toliki kredit!!! I onda ta sirotinja dakle plaća dio stana tim liječnicima, menadžerima, političarima i ljudima koji rade u bogatijim privatnim firmama - tim ljudima treba pomoć pri kupnji stana????? A što je sa čistačicama, prometnim policajcima, zaštitarima, radnicima, trgovcima i sl.??? Njima ne treba subvencija i pomoć za kupnju stana? Očito ne treba jer oni ne mogu sudjelovati u APN-u a njih čak zakoni i sile da rade nedjeljom - dakle to nisu ljudi koji trebaju imati obitelj i kupovati stanove!!! Sramota za RH - kao da je netko čitao Alan Forda.

  • PainKiller:

    Ništa od toga. Iz Hrvatske će se prestat odlaziti tek kada se minimalna plaća podigne za 500€ i kada se kompletan odnos poslodavaca prema radncima promjeni, kad šefovi shvate da nisu gospodari i robovlasnici. Kad se uhite svi pretvorbenjaci, korumporani ... prikaži još! političari, kada politika bude u službi naroda, a ne osobne dobrobiti, kada se izjednače prava svih državljana, kada se ukinu ptivilegije za različite društvene skupine odnosno nikada jer Hrvatska nije u stanju provesti ni pola toga.