Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium Analize i intervjui

Događaj koji je transformirao Rusiju, utjecao je i na svjetsku politiku

Vrlo brzo se uvidjelo da se ne može stvoriti savršeno društvo, da je besplatno društvo utopija. I što ćemo sad? Treba na neki način legitimirati vlastiti monopol vlasti, a to nije lako učiniti. Pa se onda domišlja neka velika ideja, kaže Banac
06. studenoga 2017. u 17:39 18 komentara 740 prikaza
Foto: Shuterstock
Pogledajte galeriju 1/3

Okruglu, stotu obljetnicu Oktobarske revolucije majčica Rusija ovih dana dočekuje podijeljena, pa se događaj koji je nekoć pokrenuo kotač povijesti danas glorificira, obezvređuje ili pak, ponajviše, ignorira.

Lenjin MOSKVA Otvorena izložba o žrtvama ruske revolucije

Suglasja nema ni u svijetu, koji je na mnogo načina obilježen posljedicama boljševičkog prevrata kojim je u listopadu 1917. u krvi svrgnuta carska vlast. Premda je riječ o događaju od golema utjecaja na politički i društveni razvoj 20. stoljeća, pa tako i na područja na kojima danas obitavaju Hrvati, ni u nas u javnom prostoru danas nema pretjerane želje za kontekstualizacijom minulih događaja. Posljednjih dana organizirana su dva okrugla stola s tematikom Oktobarske revolucije, oba u Zagrebu: jedan u Hrvatskom katoličkom sveučilištu, drugi na Filozofskom fakultetu, no oba zatvorenog tipa. P

ovjesničari, mahom desne provenijencije, okupljeni na onom prvom složili su se da su režimi proizišli iz revolucije koju su Lenjin i drugovi proveli u listopadu 1917. koštali čovječanstvo otprilike stotinu milijuna ljudskih žrtava te da su posljedice takvoga pogroma prisutne i danas na svim područjima djelovanja, što je jedini razlog zašto na taj događaj ne smije pasti sjena zaborava. Na drugom skupu, održanom na Filozofskom, moglo se čuti o potrebi višeznačne analize svih važnih povijesnih pojava, pa tako i Oktobarske revolucije, njenih pozitivnih i negativnih posljedica, o kojima ne treba šutjeti već iz njih učiti. Doista, kada je riječ o tom događaju golemih razmjera koji nije transformirao samo Rusiju, nego je izravno utjecao na svjetsku politiku i razvoj mnogih naroda i država, je li Oktobarska revolucija iz današnje perspektive mučni poraz ili slatka pobjeda negdašnjih ideja?

Sve će riješiti nasiljem

Za prof. dr. sc. Ivu Banca, uglednog hrvatsko-američkog povjesničara, dvojbe nema.

– Ne bih rekao da je to bila pozitivna ideja, bilo je vrlo mnogo destrukcije, boljševici su doista vjerovali da se sve može riješiti nasiljem – kaže profesor Banac. Potom kao izravne posljedice Oktobarske revolucije nabraja elemente koji su bili vezivno tkivo komunizma: ukidanje posjeda na zemlju, nacionalizaciju banaka, monopol nad vanjskom trgovinom, rukovodeću ulogu Komunističke partije u zemlji, sa svojim postulatima poput one da je partija jedina sposobna provesti revoluciju, da u zemlji smije postojati samo jedna komunistička partija, da partija mora biti centralizirana i uređena vojničkom disciplinom te da u svakom dijelu društva moraju postojati komunističke ćelije. Potom podsjeća i na monopol vlasti, sprečavanje trodiobe vlasti, državni teror te vojsku koja odgovara partiji.

– Oktobarski model referentan je za Jugoslaviju. Premda je bilo nekih odstupanja, nema nikakve dvojbe da je ono što je stvoreno u Rusiji u listopadu 1917. pod Lenjinovim vodstvom i kasnije dograđivano u Staljinovo vrijeme, bio model koji je u Jugoslaviji primijenjen nakon 1945. i koji je u svojim glavnim oblicima potrajao sve do kraja 1990. godine. Po mnogo čemu, Oktobarska revolucija je kao i svaka revolucija imala negativne posljedice. Neki procesi koji su bili na djelu još u carskoj Rusiji, gdje su reformisti predlagali neke iskorake koji su mogli dovesti do modernizacije, polučili bi rezultate i bez tako velikog krvoprolića i terora. Ovako, sovjetsko iskustvo bilo je traumatsko, prije svega za rusko društvo koje je najviše patilo, ali i za druga društva u Sovjetskom Savezu pa i tamo gdje je Sovjetski Savez izvezao svoju revoluciju nakon 1945., ponajprije u istočnoeuropske zemlje i istočnu Aziju. Pozitivno je u svemu tome što je kapitalistički svijet morao upravo zbog pritiska sovjetske politike koja se manifestirala na razne načine proizvesti neke reforme sa svoje strane kako bi se zaustavio taj boljševički val. Mnogo toga što je vezano uz društvenu legislativu, promicanje sindikata i njihovih prava u industrijskoj proizvodnji, demokratizacija društva... sve se to dogodilo nasuprot utjecaju Oktobarske revolucije i Sovjetskog Saveza. Na taj način, Oktobarska je revolucija posredno pridonijela demokratizaciji u industrijskim odnosima i u društvu u zapadnoeuropskim zemljama – kaže prof. Banac.

– No, u relativno kratkom roku došlo je do otrežnjenja, kao što to biva s revolucijama, ta groznica može trajati jedno pokoljenje ili dva, ali više od toga ne može. Brzo se uvidjelo da se ne može stvoriti savršeno društvo, da je besklasno društvo moderna utopija. I što ćemo sad? Treba na neki način legitimirati vlastiti monopol vlasti, a to nije lako učiniti. Pa se onda domišlja velika ideja samoupravljanja koja u nas nije bila baš savršena zato što nije bila ozbiljno shvaćena – kaže prof. Banac pa navodi kako se danas u Rusiji događa pokušaj kompromisa između nasljeđa Sovjetskog Saveza i ruskih potreba.

Sakralizacija i sotonizacija

– No, to je napravljeno na prilično kontradiktoran način. U Rusiji danas postoji zastava Februarske revolucije, himna Sovjetskog Saveza i grb Ruskog Carstva. Teško je pomisliti da se to lako može povezati, integrirati. Zapravo, Rusija danas još pati od mamurluka revolucije i staljinističkog režima, ali još nije našla načina da se potpuno otrijezni – zaključuje profesor Banac.

Pitate li povjesničara dr. sc. Hrvoja Klasića, docenta na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, Oktobarska revolucija ključni je, prijelomni događaj u ruskoj povijesti, potom i ostalih naroda koji će ući u Sovjetski Savez, događaj koji će ostaviti traga i na druge svjetske i europske narode.

1 / 21
Kumrovec: Svečani skup u povodu Dana mladosti-radosti

– Ne opravdavajući ubojstvo obitelji Romanov, svaka država kroz svoju povijest ima događaje koji su možda započeti s dobrim idejama, ali su završili u bitno drukčijem smjeru. Oktobarska revolucija je uz niz negativnosti od jednog primitivnog, nepismenog, neciviliziranog društva napravila industrijalizirano i puno naprednije društvo s visokom pismenošću i obrazovanjem. Oktobarskoj revoluciji treba pristupiti tako da je se niti sakralizira niti sotonizira, treba gledati s odmakom, analizirati dobre i loše posljedice i na njih ukazati – mišljenja je Hrvoje Klasić kojeg pitamo kako se dogodilo da je Oktobarska revolucija s godinama iznjedrila i gulage i represiju, zajedno s notornim Staljinom.

– Odgovorit ću protupitanjem. Čitajući Kristove propovijedi, Stari i Novi zavjet, meni je postalo nejasno kako je moguće da je Crkva bila u stanju organizirati križarske ratove i inkviziciju, protjerivati i ubijati ljude, nasilno pokrštavati? Očito je čovjek samo čovjek, a ideje su ideje, no u nizu situacija pokazalo se da odlične ideje kada se zloupotrebljavaju i počnu koristiti interesima pojedinaca, klasa i grupacija, na žalost, dovedu u pitanje i potpuno upropaste neke ideje – kaže Hrvoje Klasić. U konačnici, je li socijalizam kao ideja nepovratno pobijeđen?

– Mislim da socijalizam u svojoj biti, u svojoj teoriji, ima puno više pozitivnog i uz nekakvo napredovanje svijesti o tome što je kapitalizam i na koji način pomaže ili odmaže, socijalizam može funkcionirati kao alternativa, dakako, uvažavajući sva iskustva koja smo imali tijekom 20. stoljeća, nipošto ne više kroz gulage, Gole otoke, nasilne revolucije ili kultove ličnosti. Za razliku od nacizma i fašizma, ovdje barem u teoriji postoji ravnopravnost spolova, nacija i klasa, bez obzira na to što praksa nije uspjela – kaže docent Klasić, pa dodaje kako unatoč tome i dalje u brojnim parlamentima svijeta postoje brojne socijalističke, komunističke i radničke stranke na koje se gleda drukčije nego na neofašističke i neonacističke.

– Ja apsolutno vjerujem u ideju socijalizma, vjerujem u ideju ravnopravnosti ljudi i u tom klasnom smislu, želim vjerovati da ljudi mogu živjeti bolje. Mi danas živimo u kapitalizmu i vidimo sve njegove mane i, naravno, nisam pobornik nikakvih revolucija, diktatura pa čak ni proletarijata, nego mislim da se vrijedi boriti za ideje koje propagiraju zajedništvo, bratstvo među narodima, toleranciju, mogućnost zapošljavanja, stanovanja, zdravstvene zaštite i obrazovanja, dobar život. Nisu to ideje koje dolaze samo iz socijalizma jer u tome ima i nečeg prakršćanskog, ali svakako mislim da se za te ideje vrijedi boriti ma kako ih zvali i imajući na umu da bilo kakva diktatura i teror u ime bilo koga ipak nisu opravdani bez obzira na više ciljeve. Ne kaže se uzalud da je i put u pakao popločen dobrim namjerama. No, šuteći o svim aspektima Oktobarske revolucije, koja je utjecala na generacije ljudi, mislim da kao nacija pokazujemo nezrelost pa i problem vlastita identiteta – poručuje Klasić.

VIDEO Nuklearne prijetnje Sjeverne Koreje:

kumrovec EDUARD PETRANOVIĆ Započnimo reforme i pospremimo zločinca u ropotarnicu povijesti Lenjin Veliki potres Kremlj se boji: Rusija bez pompe obilježava stogodišnjicu revolucije Zlatko Hasanbegović i Ivo Banac 24 potpisnika Hasanbegović, Banac i drugi apeliraju: Suzdržite se od propisivanja ideološki pravovjerne istine
NBIoT tehnologija
#NEODUSTAJEM
Znate li što je NBIoT tehnologija? Doznajte kako ju je Tomislav Božić iskoristio da pomogne Dubrovniku u pametnom upravljanju parkingom
  • Avatar dpejakovic
    dpejakovic:

    Kakav bolesnik može reći pozitivno o revoluciji zbog koje je ubijeno oko 65 milijuna ljudi diljem svijeta. Bolesni psi!

  • rankovic:

    francuska revolucija pre 220 godina donjela je samo patnju, danas cijeli zapad slavi francusku revoluciju, za 100 godina, gad polegne prašina oko realnog socializma staljinovog tipa, svijet če slaviti oktobarsku revoluciju, od koje če sutra proteči 100 godina bilo jejakih ... prikaži još! odklona od ideje ali bistvo ideje če ostati jer se bitno razlikuje od ideje fašizma, ko tvrdi da je to isto nije u pravu ja čitam i komunistički manifest i mein kampf kao i bibliju i koran, u biti je važna ideja, problem je u sprovođenju ideje

  • Avatar Django
    Django:

    Piramide, Partenon, Angkor Wat, Samarkand, Zabranjeni grad, Versailles, Neu Schwannenstein, St.Petersburg, Kip Slobode, Željeznicu, Hidrocentrale, Burdj al Arab, Queen Elisabeth, Eifelov toranj, avion, Lego kocke, sladoled, čokoladu, sat, traktor i vršilicu, automobil, frižider, dizalo, violinu...........ništa od toga čovječanstvu nije dao ... prikaži još! kaos zvan "socijalizam". Dao je samo gulage, glad, patnju i teror. Ah, da, i nacional-socijalizam! Makar ga se silom želi nazvati fašizmom, ipak je to do krajnjih granica izopačena vrsta socijalizma (i samo ime to govori), sistema koji su ionako teoretski osmislili Nijemci - Marx i Engels. I podvalili Rusima jer u Njemačkoj nisu uspjeli provesti tu nakaradnu povijesnu anomaliju.