Kada se govori o demenciji i Alzheimerovoj bolesti, najčešće se spominju zaboravnost, dezorijentiranost i promjene u ponašanju. No nova istraživanja upozoravaju na simptom o kojem se rijetko govori – promjene u upravljanju novcem, koje se mogu pojaviti godinama prije službene dijagnoze. Prema podacima, u Hrvatskoj otprilike 70.000 do 80.000 ljudi boluje od Alzheimerove bolesti, a pogađa oko 13% osoba starijih od 65 godina. I dok su kognitivni i emocionalni simptomi dobro poznati, financijsko ponašanje sve se više prepoznaje kao potencijalni rani alarm.
Stručnjaci iz njujorških Federalnih rezervi analizirali su kreditna izvješća i podatke Medicarea te otkrili zabrinjavajući trend: prosječni kreditni rejting počinje padati, a kašnjenja u plaćanjima rastu i do pet godina prije dijagnoze demencije. U svom su istraživanju naveli da nedijagnosticirani poremećaji pamćenja mogu imati ozbiljne financijske posljedice, dodatno pogoršavajući pritisak s kojim se obitelji suočavaju nakon postavljanja dijagnoze. U ranim fazama bolesti mogu se pojaviti problemi s otvaranjem novih računa, gomilanjem dugova, neobičnim korištenjem kredita ili promjenama u financijskim navikama koje ranije nisu postojale.
Iskustvo iz stvarnog života
Marcey Tidwell nije bio iznenađen rezultatima studije. Njegovoj majci demencija je dijagnosticirana 2020. godine, no znakovi su se pojavili puno ranije. Kako je ispričao za CNN, godinama je uredno vodila financije, sve dok oko 2015. nije primijetio kaos u prethodno besprijekornoj evidenciji čekova i uplata. "Stalno je nešto precrtavala, iznova računala i opsesivno provjeravala brojeve. Znala je da nešto nije u redu. Kasnije sam shvatio da je podizala velike svote novca iz štednje, znatno više nego što joj je bilo potrebno za svakodnevne troškove", rekao je Tidwell.
Slične zaključke donosi i studija iz Velike Britanije, koju su proveli profesor John Gathergood sa Sveučilišta Nottingham i David Leake iz Lloyds Banking Group. Njihovo istraživanje pokazalo je da svakodnevno financijsko ponašanje može signalizirati rane znakove kognitivnog pada, čak i kod osoba koje formalno nemaju prijavljen gubitak poslovne sposobnosti. "Ovi obrasci pružaju prvi snažan dokaz da podaci o ponašanju, kojima raspolažu financijske institucije, mogu otkriti ranu pojavu kognitivnog pada", istaknuo je profesor Gathergood, dodajući da se anonimizirani bankarski podaci mogu odgovorno koristiti za zaštitu najranjivijih članova društva.
Iako za demenciju još ne postoji lijek, stručnjaci naglašavaju važnost ranog prepoznavanja znakova. Studija Škole javnog zdravstva Johns Hopkins Bloomberg iz 2020. godine dodatno potvrđuje da pravovremeni probir, uz praćenje financijskih rizika poput ovrha ili gubitka imovine, može igrati ključnu ulogu u zaštiti pacijenata i njihovih obitelji. "Rano otkrivanje, u kombinaciji s informacijama o riziku od nepovratnih financijskih posljedica, iznimno je važno za očuvanje financijske sigurnosti i dostojanstva oboljelih", zaključio je glavni autor studije.
Otvori KEKS Pay
