Uvriježeno je mišljenje da smo savršena genetska mješavina svojih roditelja, pedeset posto majke i pedeset posto oca. Iako je ta podjela u osnovi točna kada je riječ o količini naslijeđene DNK, priča o tome čiji geni uistinu oblikuju naš život mnogo je složenija i prepuna iznenađenja. Najnovija istraživanja pokazuju da, iako od oba roditelja dobivamo jednak broj gena, u našem tijelu postoji suptilna, ali značajna prevlast očevih gena u pogledu njihove aktivnosti ili ekspresije. Studija provedena na Sveučilištu Sjeverne Karoline otkrila je da sisavci, uključujući i ljude, zapravo "koriste" više DNK naslijeđene od oca.
To znači da će, primjerice, genetska mutacija koja uzrokuje neku bolest imati drugačije posljedice ovisno o tome je li naslijeđena s očeve ili majčine strane, jer će očeva verzija vjerojatno biti aktivnija. Ova spoznaja otvara potpuno novo poglavlje u razumijevanju nasljednih bolesti, od dijabetesa i srčanih oboljenja do shizofrenije. Paradoksalno, iako očevi geni dominiraju u ekspresiji, majka nam u nasljeđe ostavlja neke od najvažnijih alata za život. Jedan od najočitijih primjera je inteligencija.
Znanstvenici su utvrdili da se značajan dio gena povezanih s kognitivnim funkcijama nalazi na X kromosomu. Budući da žene imaju dva X kromosoma (XX), a muškarci jedan X i jedan Y kromosom (XY), sinovi svoj jedini X kromosom mogu naslijediti isključivo od majke. To znači da majka ima izravan i snažan utjecaj na inteligenciju svojih sinova. Kod kćeri je situacija složenija jer dobivaju po jedan X kromosom od oba roditelja, no majčin doprinos i tu ostaje presudan. Uz to, isključivo od majke nasljeđujemo mitohondrijsku DNK (mtDNK), sićušne stanične "elektrane" odgovorne za proizvodnju energije. S obzirom na to da je mozak organ koji troši iznimno mnogo energije, zdravlje i učinkovitost majčinih mitohondrija igraju ključnu ulogu u kognitivnom razvoju.
Majčino genetsko nasljeđe ne staje kod inteligencije. Upravo mtDNK, koju dobivamo netaknutu od majke, uvelike određuje i brzinu našeg starenja. Istraživači s Instituta Karolinska i Instituta Max Planck otkrili su izravnu vezu između mutacija u majčinoj mtDNK i bržeg starenja potomstva. Oštećenja mitohondrija, uzrokovana vanjskim faktorima poput UV zračenja ili toksina, prenose se na sljedeću generaciju, utječući na to kako i kada će se na našem licu pojaviti prvi znakovi starenja. Čak se i obrasci spavanja, uključujući sklonost nesanici, češće prenose s majke na dijete. Studija objavljena u časopisu Sleep Medicine pokazala je jasnu korelaciju između majčine nesanice i različitih parametara spavanja kod djece, poput vremena potrebnog da zaspu i ukupnog trajanja sna.
S druge strane, otac ima nekoliko ključnih uloga koje su isključivo njegove. Najvažnija je, bez sumnje, određivanje spola djeteta. Svako dijete od majke dobiva X kromosom. Spermij koji oplodi jajašce nosi ili X ili Y kromosom. Ako nosi X, rodit će se djevojčica (XX); ako nosi Y, bit će dječak (XY). Očevi geni također imaju dominantan utjecaj na visinu. Iako na konačnu visinu utječe više od 700 genetskih varijacija oba roditelja, očevi geni sadrže faktor rasta poznat kao IGF protein, koji snažno potiče rast. Majčini geni, pak, sadrže njegov inhibitor (IGF2R), koji pokušava taj rast obuzdati. Znanstvenici vjeruju da je riječ o evolucijskom sukobu interesa: očevim je genima u interesu da potomstvo bude što veće i jače kako bi osiguralo opstanak njegovog genetskog materijala, dok je majčinim genima cilj sačuvati vlastite resurse tijekom trudnoće i osigurati preživljavanje za buduće potomstvo.
Uz ove temeljne karakteristike, postoje i brojne druge osobine koje djeca dobivaju samo od majke ili oca. Na primjer, recesivne bolesti vezane za X kromosom, poput daltonizma za crvenu i zelenu boju ili hemofilije A, sinovi gotovo uvijek nasljeđuju od majke. Budući da imaju samo jedan X kromosom, nemaju "rezervnu" zdravu kopiju koja bi mogla nadvladati recesivni gen. S očeve strane, neke specifične fizičke crte, poput rupica na obrazima, smatraju se dominantnom osobinom koja se češće prenosi s oca. Čak se i zdravlje zubi, uključujući njihov oblik i raspored, češće povezuje s očevim genima.
Na kraju, važno je zapamtiti da je većina naših osobina, poput boje očiju ili kose, poligenska, što znači da su rezultat složene interakcije stotina gena oba roditelja, ali i okoline u kojoj odrastamo. Genetika nam daje temeljni nacrt, no životni stil, prehrana i odgoj imaju golemu moć oblikovati konačni ishod. Genetsko nasljeđe nije sudbina, već početna točka na putu koji sami gradimo.
Ova su četiri horoskopska znaka 'mamini sinovi' i to ostaju cijeli život
Otvori KEKS Pay
