Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 106
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
NEIZBJEŽAN PROCES STARENJA

Mnoge neće biti oduševljene: Stručnjaci otkrili točnu dob kada se žene počinju 'pretvarati' u svoje majke

shutterstock
26.03.2026.
u 10:30

Dok se ponašanje mijenja u ranim tridesetima, fizička sličnost postaje najočitija nekoliko godina kasnije.

Jeste li ikada izgovorili nešto naglas i potom u sebi pomislili - o, bože, zvučim baš poput svoje majke? Ako jeste, niste jedini. Prema velikom istraživanju koje je vodio estetski kirurg dr. Julian De Silva, žene se službeno počinju "pretvarati u svoje majke" u dobi od 33 godine, dok muškarci počinju sličiti očevima nešto kasnije, s 34 godine. Čini se da je roditeljstvo najznačajniji katalizator ovog procesa, jer mnoge žene primjećuju da usvajaju majčine osobine unutar prvih nekoliko godina nakon rođenja vlastitog djeteta. U trenucima sumnje i iscrpljenosti, mnogi se nesvjesno vraćaju poznatim obrascima i mudrostima koje su slušali tijekom odrastanja.

Više od polovice ispitanih žena, točnije 52 posto, potvrdilo je da su se prestale buniti protiv majčinih savjeta upravo u ranim tridesetima te su umjesto toga počele oponašati njihove navike, poput korištenja istih fraza, usvajanja sličnih hobija ili gledanja istih televizijskih emisija. Druga anketa, o kojoj piše Daily Mail, otkrila je da više od polovice odraslih, njih 56 posto, ponavlja fraze koje je koristila njihova majka najmanje tri puta tjedno, što pokazuje koliko duboko ti izrazi mogu biti ukorijenjeni. Jedna od autorica članka prisjetila se vlastitog iskustva: "Moja je majka uvijek govorila: 'Kako ti može biti dosadno kad ima toliko toga za pospremiti?' Danas se i sama služim istim riječima."

No, dok počinjemo zvučati poput naših majki u ranim tridesetima, drugo je pitanje kada počinjemo i fizički sličiti na njih. Najočitiji odgovor je od rođenja, no pravo je pitanje u kojoj dobi počinjemo nalikovati na roditelje kakve pamtimo iz vlastitog djetinjstva. Prema dr. Anjali Mahto, dermatologinji i osnivačici klinike Self London, klijenti joj se obično počinju javljati s tom spoznajom u srednjim do kasnim tridesetima i ranim četrdesetima. Često je okidač određena fotografija ili odraz u zrcalu pod određenim svjetlom koji pokreće iznenadnu spoznaju da nasljeđuju crte lica svojih roditelja.

Glavni razlog za takozvanu "obiteljsku boru" i druge znakove starenja koje dijelimo s roditeljima leži u genetici. "To je desetljeće u kojem naša prirodna proizvodnja kolagena pada dovoljno značajno da strukturne promjene, poput ranih udubljenja oko očiju, postaju vidljive čak i kada je lice u mirovanju. Genetika igra ogromnu ulogu u našoj temeljnoj strukturi kostiju, raspodjeli masnoće i debljini kože, što uvelike diktira kako će naša lica starjeti. Ako vaša majka ima genetsku predispoziciju za gubitak volumena ispod očiju ili specifične mimičke bore, vrlo je vjerojatno da ćete i vi naslijediti te iste strukturne tendencije", objašnjava dr. Mahto.

Nevjerojatne sličnosti: Možete li reći koja je na fotografiji majka, a koja je kći?
1/9

Što možemo naučiti od lica naših majki?

Pogled na lice vlastite majke može ponuditi vrijedan nacrt, ne samo o tome kako ćete strukturno starjeti, već i o tome kako ćete se osjećati zbog tih promjena, tvrdi dr. Vishnu Nathan, liječnik i stomatolog. "Neki pacijenti u tome vide kontinuitet, dok se drugi usredotočuju na značajke koje bi radije ublažili. Ono što često potičem jest uravnoteženija perspektiva: identificirajte osobine kojima se divite, bilo da je riječ o strukturi kostiju, izrazu lica ili kvaliteti kože, i nastojte ih očuvati i poboljšati. U najboljem slučaju, estetski tretmani ne služe udaljavanju od te sličnosti, već njezinom pročišćavanju na način koji djeluje samopouzdano, moderno i potpuno vaše", kaže dr. Nathan.

Genetika nije jedini faktor

Iako je genetika važna, stručnjaci ističu da imamo značajnu kontrolu nad procesom starenja. Dr. Mahto naglašava da "čimbenici načina života poput izlaganja suncu i pušenja čine do 80 posto vanjskog starenja, što znači da i dalje imate ogromnu kontrolu nad time kada će se ti naslijeđeni znakovi zapravo pojaviti". Dr. Nathan se slaže: "U kliničkoj praksi često vidimo da stil života može ubrzati ili ublažiti te genetske sklonosti. To je neprestana međuigra između prirode i odgoja." Optimizacija zdravlja kože pridržavanjem određenih proizvoda i održavanjem zdravog načina života uvelike će pomoći.

Apsolutno najučinkovitija preventivna mjera je svakodnevna i marljiva upotreba kreme za sunčanje širokog spektra, budući da je UV zračenje primarni uništavač vašeg prirodnog kolagena, savjetuje dr. Mahto. Drugo, u večernju rutinu trebali biste uključiti dobro formuliran retinoid kako biste aktivno potaknuli proizvodnju novog kolagena i povećali izmjenu stanica. Konačno, održavanje uravnoteženog načina života s dovoljno sna i raznolikom prehranom bit će od velike koristi.

Ipak, dr. Mahto nije ljubiteljica takozvanog preventivnog botoksa, kojem se neki podvrgavaju kako bi spriječili nastanak bora. "To nije nešto što zagovaram. Botoks djeluje toliko nevjerojatno dobro da se isplati pričekati dok ne dobijete bore koje želite ublažiti. Prerani početak s injekcijskim tretmanima u dvadesetima ne djeluje kao čarobni gumb za pauziranje procesa starenja, već s vremenom jednostavno riskira nepotrebnu atrofiju mišića lica. Puno je bolje usmjeriti svoje rane preventivne napore na marljivu zaštitu od sunca i retinoid kako biste zaštitili svoj kolagen", zaključuje. Na kraju, sličnost s majkom daleko je od nečeg negativnog, a dr. Mahto poziva na promjenu perspektive: "Zaista moramo preoblikovati način na koji gledamo na proces starenja, odmičući se od viđenja naših naslijeđenih osobina kao mana koje neprestano treba brisati. Vidjeti majčine linije smijeha ili točan oblik njezinih očiju u vlastitom licu predivna je biološka veza."

Komentara 1

Avatar Apage Satanas
Apage Satanas
11:48 26.03.2026.

Pa postoji izreka Ako želiš znati kakva će ti biti žena, pogledaj njenu majku.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata