Znanstvenici su razvili revolucionarni alat umjetne inteligencije koji može predvidjeti rizik od preko 1000 bolesti – uključujući rak, srčane bolesti i dijabetes – desetljećima unaprijed. Istraživači iz Europskog laboratorija za molekularnu biologiju (EMBL), Njemačkog centra za istraživanje raka i Sveučilišta u Kopenhagenu nadaju se da će tehnologija pomoći u ranom otkrivanju pacijenata s visokim rizikom, kako bi se spriječile bolesti prije nego što se uopće pojave, prenosi Daily Mail.
Generativni AI model Delphi-2M treniran je na milijunima anonimnih medicinskih zapisa. Analizira obrasce u povijesti bolesti i životnim navikama – poput pušenja, konzumacije alkohola ili prekomjerne težine – te predviđa što bi se moglo dogoditi i do 20 godina unaprijed.
Model je testiran na podacima 400 tisuća pacijenata iz britanskog projekta UK Biobank i 1,9 milijuna ljudi iz danskog nacionalnog registra. “Medicinski događaji često slijede predvidljive obrasce. Naš model uči te obrasce i može predvidjeti buduće zdravstvene ishode”, rekao je Tomas Fitzgerald, koautor studije objavljene u časopisu Nature.
Stručnjaci zamišljaju da bi ovakav alat mogao postati dio svakodnevnog rada liječnika. “Uđete u ordinaciju i dobijete jasnu sliku: četiri najveća rizika i dvije stvari koje možete učiniti da ih smanjite”, objasnio je profesor Ewan Birney, izvršni direktor EMBL-a.
Najveći potencijal Delphi-2M pokazuje kod bolesti s jasnom progresijom, poput dijabetesa tipa 2 ili srčanog udara. Osim za pojedince, mogao bi se koristiti i za planiranje zdravstvene skrbi u velikim gradovima, primjerice predviđanjem koliko će ljudi u Zagrebu vjerojatno doživjeti srčani udar u sljedećih godinu dana.
Unatoč uzbuđenju, stručnjaci upozoravaju na ograničenja. “Model reproducira pristranosti iz podataka, uključujući dob, etničku pripadnost i zdravstvene ishode”, upozorio je profesor Justin Stebbing, konzultantski onkolog.
Profesor Peter Bannister iz Instituta za inženjerstvo i tehnologiju dodao je da je glavni izazov zdravstvenog sustava osigurati digitalnu infrastrukturu i jednak pristup svima, a ne samo razvijenim društvima. Skepsa postoji i zbog činjenice da su trenutačni podaci pristrani jer uglavnom dolaze od dobrovoljaca.
Ipak, mnogi vjeruju da je ovo tek početak. Profesor Gustavo Sudre s King's Collegea u Londonu smatra da će buduće verzije uključivati još širi raspon podataka – od biomarkera i snimanja do genetike – što bi Delphi moglo pretvoriti u istinski alat precizne medicine.
Ovo otkriće dolazi u trenutku kada organizacija One Cancer Voice upozorava da će do 2040. broj slučajeva raka dosegnuti rekordne razine. Prema njihovim procjenama, svakih dvije minute jedna će osoba dobiti dijagnozu raka, a najčešći karcinomi – dojke, prostate i pluća – porast će na dosad neviđene razine.
Rak debelog crijeva sve je češći kod mladih, a mnogi i dalje ne prepoznaju ove znakove
Otvori KEKS Pay
