Umjetna inteligencija postala je neizostavan dio svakodnevice. Od AI sažetaka i odgovora koji se pojavljuju u internetskim pretraživanjima do alata za generiranje teksta, slika i drugih sadržaja koje milijuni ljudi koriste svakodnevno, njezin utjecaj sve je veći. Dok brojni poslodavci danas čak kao uvjet navode spremnost na korištenje alata temeljenih na umjetnoj inteligencij, sve više stručnjaka upozorava na moguće posljedice pretjeranog oslanjanja na AI sustave. Među njima je i autor i znanstvenik John Nosta, koji se godinama bavi proučavanjem utjecaja tehnologije, umjetne inteligencije, ljudske kognicije i donošenja odluka. Ovaj znanstvenik smatra da prepuštanje procesa razmišljanja i zaključivanja umjetnoj inteligenciji može postupno oslabiti određene ljudske kognitivne sposobnosti, prenosi Psychology Today.
Iako s razvojem svake nove tehnologije dolazi do sličnih strahova od svijeta u kojem ona postaje uobičajen dio svakodnevice, prema Nosti najveća opasnost ne leži u samoj tehnologiji, već u činjenici da korisnici sve rjeđe toleriraju neizvjesnost i sve brže posežu za gotovim odgovorima. Tvrdi da se sposobnost prosuđivanja razvija kroz suočavanje s problemima, preispitivanje i dugotrajnije promišljanje, a ne kroz trenutačno dobivanje rješenja. „Prava sposobnost prosuđivanja gradi se kroz suočavanje s neizvjesnošću, a ne kroz prepuštanje nelagode strojevima”, ističe Nosta.
Umjetna inteligencija ne obavlja samo zadatke, nego često stvara dojam da su njezini odgovori rezultat našeg vlastitog razmišljanja. Baš zbog toga mnogi korisnici ne primjećuju koliko su dio svojih misaonih procesa postupno prepustili tehnologiji. Posebno upozorava na pojavu koju naziva „kognitivnom predajom”, odnosno proces koji se ne događa odjednom, nego postupno. Prema njegovu mišljenju, osoba koja se previše oslanja na umjetnu inteligenciju i dalje može djelovati informirano, inteligentno i elokventno, no poteškoće nastaju kada se suoči s problemom za koji ne postoji brz ili jednostavan odgovor.
Nosta smatra da se kvaliteta prosudbe ne razvija u trenutku donošenja odluke, nego tijekom procesa promišljanja koji joj prethodi. Zbog toga upozorava da bi stalno skraćivanje vremena provedenog u razmišljanju i suočavanju s neizvjesnošću dugoročno moglo utjecati na način na koji ljudi uče, zaključuju i donose odluke. Iako priznaje da umjetna inteligencija donosi brojne prednosti i povećava učinkovitost, zaključuje da bi korisnici trebali ostati aktivno uključeni u vlastiti proces razmišljanja te tehnologiju koristiti kao pomoć, a ne kao zamjenu za ljudsku prosudbu. „Kognitivna predaja ne događa se odjednom. To je ono što se događa kada neki alat funkcionira toliko dobro i toliko dugo da zaboravite kako ste radili prije nego što ste ga počeli koristiti”, zaključuje autor.
Otvori KEKS Pay
