Prerana smrt glumca Chadwicka Bosemana, koji je preminuo od kolorektalnog raka u četrdesetima, podigla je svijest o bolesti koja svake godine pogađa sve veći broj mlađih ljudi. Kolorektalni rak, zajednički naziv za rak debelog crijeva i rektuma, postao je vodeći uzrok smrti od raka kod odraslih mlađih od 50 godina. Novo istraživanje, kako prenosi HuffPost, otkrilo je da smrtnost specifično od raka rektuma naglo raste u ovoj dobnoj skupini, osobito među milenijalcima. Ako se ovaj trend nastavi, predviđa se da će rak rektuma do 2035. godine biti glavni uzrok smrti od raka kod osoba mlađih od 50 godina. Iako je rak rektuma sličan raku debelog crijeva, razlika je u lokaciji. "Rektum se smatra dijelom debelog crijeva, to je njegov završni dio prije anusa", objasnio je dr. Jatin Roper, gastroenterolog sa Sveučilišta Duke. "Budući da je tkivo biološki vrlo slično, rak rektuma često se svrstava pod zajednički naziv 'kolorektalni rak'".
Najčešći i najvažniji simptom raka rektuma je rektalno krvarenje, koje je, prema riječima onkologa dr. Michaela Footea, posebno često kod mlađih pacijenata. To može biti krv u stolici ili stolica tamnocrvene, kestenjaste boje. Krv može varirati od svjetlocrvene do tamnocrvene, a može se pojaviti tijekom obavljanja nužde ili nasumično tijekom dana, na stolici ili na toaletnom papiru. Zbog toga mnogi ovaj opasan simptom pogrešno pripisuju bezopasnijim stanjima poput hemeroida ili čak menstruacije. Drugi česti znakovi upozorenja su bol u trbuhu, promjene u navikama pražnjenja crijeva poput zatvora, neobjašnjiva anemija, odnosno niska razina crvenih krvnih zrnaca, te tanka i oskudna stolica. Pacijenti mogu osjećati i stalan umor, neobjašnjiv gubitak težine i nadutost. Ključna je poruka da se bilo kakva promjena u probavnom sustavu ne smije ignorirati, a pojava krvi u stolici znak je koji zahtijeva hitnu liječničku istragu.
Ovaj zabrinjavajući trend nije zaobišao ni Hrvatsku, gdje rak debelog i završnog crijeva predstavlja velik javnozdravstveni problem. Prema posljednjim podacima, u 2023. godini otkriveno je 3.820 novih slučajeva, a u 2024. godini od ove je bolesti umrlo 1.933 osoba. Unatoč postojanju Nacionalnog programa ranog otkrivanja, velik broj pacijenata i dalje se dijagnosticira u uznapredovalom stadiju, što smanjuje šanse za preživljenje. Ipak, i u Hrvatskoj se bilježi porast oboljelih među mlađim osobama, a kao mogući uzroci navode se sjedilački način života i nezdrava prehrana. Istraživanja pokazuju da su stope kolorektalnog raka kod osoba mlađih od 50 godina porasle za 63 posto od 1988. godine. Iako su apsolutni brojevi i dalje manji nego kod starije populacije, brzina porasta je ono što najviše zabrinjava stručnjake.
Povijesno gledano, rak debelog crijeva i rektuma smatrali su se bolestima starijih osoba, no danas je postalo uobičajeno dijagnosticirati ih kod ljudi mlađih od 50 godina. "Stopa raka rektuma raste brže od stope raka debelog crijeva. Ne znamo zašto", rekao je dr. Roper. Naglasio je da je stopa raka rektuma kod osoba rođenih 2001. (Generacija Z) viša nego kod milenijalaca rođenih 1991. godine, koja je pak viša nego kod najstarijih milenijalaca rođenih 1981. godine. "Čak i u nedavnom izvješću s jedne konferencije koje je analiziralo stope kolorektalnog raka kod tinejdžera, dakle vrlo mladih pojedinaca, iako su apsolutni brojevi niski, stopa rasta je naprosto nevjerojatna", dodao je Roper. Porast budi sumnju da u našem okolišu ili prehrani postoji nešto što još nismo identificirali kao uzrok.
Što stoji iza zabrinjavajućeg porasta?
Iako je istraživanje uzroka u tijeku, stručnjaci imaju nekoliko teorija. Pretilost i dijabetes poznati su faktori rizika, no dr. Foote ističe da većina mlađih osoba s kolorektalnim rakom nije pretila niti ima dijabetes. Smatra se da se nešto u našem okolišu promijenilo između 1950. i 1990. godine, otkad stope neprestano rastu. Porast se povezuje sa zapadnjačkom prehranom, koja je bogata životinjskim mastima, crvenim i prerađenim mesom, rafiniranim žitaricama i prerađenim šećerima, a siromašna povrćem. U tom je razdoblju brza hrana postala sveprisutna, konzervansi su postali uobičajeni, a plastična ambalaža za hranu, koja sadrži mikroplastiku, postala je standard. Drugi mogući uzroci, prema dr. Roperu, uključuju promjene u crijevnom mikrobiomu, odnosno bakterijama koje žive u našem probavnom traktu, a koje su se mogle promijeniti zbog novih prehrambenih navika i manje tjelovježbe.
Prevencija i rano otkrivanje ključni su za preživljavanje
Iako ne postoji način da se rizik u potpunosti eliminira, postoje koraci koje svatko može poduzeti kako bi ga smanjio. Prvi i najvažniji korak je redoviti probir, odnosno kolonoskopija ili testiranje stolice, koji mogu otkriti rak debelog crijeva i rektuma u ranoj fazi. Za osobe s prosječnim rizikom, probir započinje s 45 godina. Osobe koje imaju obiteljsku povijest bolesti, odnosno roditelja ili brata ili sestru koji su imali rak, mogu imati pravo na pregled i prije 45. godine.
Osim probira, dr. Roper preporučuje mediteransku prehranu, siromašnu životinjskim mastima, a bogatu topivim vlaknima iz grahorica, povrća, voća, sjemenki i cjelovitih žitarica. Dr. Foote savjetuje izbjegavanje pića zaslađenih šećerom i ograničavanje unosa alkohola. Također, uspostavljanje redovitog kontakta s liječnikom primarne zdravstvene zaštite ključno je za praćenje zdravlja. Najvažnije od svega je ne ignorirati simptome. "Medicinska zajednica je promijenila pogled na ove simptome u posljednjih deset do dvadeset godina, upravo zato što učestalost raka rektuma i debelog crijeva tako dramatično raste kod mlađih ljudi", zaključio je Roper.
Rak debelog crijeva sve je češći kod mladih, a mnogi i dalje ne prepoznaju ove znakove