Kada odlazimo u supermarket, tada se često vodimo praktičnošću i brzim odlukama, birajući proizvode koji su spremni za konzumaciju ili lako dostupni. U žurbi, rijetko zastanemo i pažljivo proučimo etikete, sastojke ili nutritivne vrijednosti. Mnogi jednostavno posegnu za onim što je najbrže i najjednostavnije, poput gotovih jela, grickalica ili instant proizvoda. Postoje znanstveni dokazi da je prehrana bogata ultra-prerađenom hranom povezana s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, poremećaja mentalnog zdravlja, dijabetesa, pretilosti, problema sa spavanjem, čak i prerane smrti, izvijestio je Harvard Medical School.
Mnoga ultra-prerađena hrana daje prednost praktičnosti jer su to gotovi proizvodi koji se mogu odmah konzumirati, poput mesnih prerađevina, obroka za mikrovalnu ili čipsa, prenosi New York Post. "Ultra-prerađena hrana sadrži dodane masti, šećer i natrij, uz aditive i stabilizatore. Želimo izbjegavati ovu hranu zbog veće količine soli, šećera i zasićenih masnoća jer mogu utjecati i pridonijeti različitim zdravstvenim stanjima kao što su dijabetes i kardiovaskularne bolesti", rekla je Shannon O’Meara, registrirana dijetetičarka.
Ako niste sigurni je li nešto ultra-prerađena hrana, pogledajte oznake hranjivih vrijednosti i sastojaka, savjetovala je dijetetičarka. Ako je udio natrija, zasićenih masti i dodanog šećera na oznaci nutritivne vrijednosti 5 posto ili manje, to znači da namirnica ima malo tih nutrijenata. Osim toga, pogledajte oznaku sastojka. "Ako niste sigurni u vezi nekog sastojka ili niste čuli za njega prije ili vam je čak teško izgovoriti ga, više je nego vjerojatno da se radi o ultra-prerađenoj hrani", objasnila je O'Meara.
Postoje neke ključne riječi koje pomažu u prepoznavanju ultra-prerađene hrane, rekao je Jerold Mande, izvršni direktor neprofitne organizacije Nourish Science koja radi na rješavanju prehrambene krize. "Na primjer, emulgatori poput sojinog lecitina, karagenana i mono- i diglicerida sprječavaju razdvajanje sastojaka hrane, ali vjerojatno štete našem mikrobiomu", rekao je Mande. Ovo su neke od najviše ultra-procesiranih namirnica u trgovini, rekli su Mande i O’Meara.
Zaslađena gazirana pića: Bezalkoholna pića puna šećera treba preskočiti, rekli su stručnjaci. Zaslađena gazirana pića ultra-prerađena su hrana povezana s pretilošću, dijabetesom i bolestima zuba kod djece, rekao je Mande.
Prerađeno meso: Stručnjaci su upozorili da faktor praktičnosti ne bi trebao biti važniji od zdravstvenih rizika. "Prerađeno meso, uključujući mesne delikatese i pileće medalje, je ultra-prerađena hrana povezana s rakom, kardiovaskularnim bolestima, dijabetesom i demencijom", rekao je Mande.
Hrana za dječji doručak: Neki dječji proizvodi za doručak, uključujući toster peciva i većinu zaslađenih žitarica, ultra su prerađeni i povezani su s pretilošću, dijabetesom i zdravstvenim problemima uma, objasnio je Mande.
Gotova jela: Ova ultra-prerađena hrana povezana je s pretilošću i kardiovaskularnim bolestima.
Komercijalno proizvedeni pekarski proizvodi: Možda je bolji izbor odabrati svježe pečene poslastice i pekarske proizvode nego uzeti zapakirane artikle. O’Meara je rekla da komercijalno pripremljeni proizvodi u ovoj kategoriji namirnica nisu najbolja opcija.
GALERIJA: Vodič za zdravlje bubrega: Evo koje su najbolje, a koje najgore namirnice za vaše bubrege
Ovo su neki zdraviji izbori koje je O’Meara predložila da kupite u trgovini:
- Proteinska hrana: Odaberite meso, perad, ribu, plodove mora, grah, orašaste plodove i sjemenke.
- Žitarice: Kupite tjesteninu, rižu, zob i griz.
- Mliječni proizvodi: Birajte mlijeko i nezaslađene jogurte.
- Voće: Kupujte svježe ili smrznuto voće.
- Povrće: Napunite svoja kolica svježim ili smrznutim povrćem, ali preskočite umake ili začine.
