Nova studija sugerira da razdoblje pandemije COVID-a-19, a ne nužno sama bolest, može biti povezano s bržim starenjem mozga. Istraživanje objavljeno u časopisu Nature Communications pokazalo je da je vrijeme u kojem je pandemija snažno oblikovala svakodnevni život bilo povezano s promjenama koje nalikuju ubrzanom starenju mozga. Ipak, autori naglašavaju važnu razliku: takvo 'starenje' mozga ne znači nužno i slabije kognitivne sposobnosti, piše People.

U istraživanju je analizirano gotovo 1000 snimki mozga ispitanika, a sudionici su bili podijeljeni u dvije skupine. Kontrolna skupina imala je dvije magnetske rezonance, obje napravljene prije nego što je pandemija početkom 2020. snažno zahvatila svakodnevni život. Druga, takozvana pandemijska skupina, jednu je snimku napravila prije pandemije, a drugu nakon njezina početka. Rezultati obje skupine uspoređeni su s postojećom bazom podataka koja je sadržavala snimke više od 15 tisuća zdravih sudionika. Cilj je bio usporediti takozvanu predviđenu dob mozga, temeljenu na njegovu fizičkom stanju, s kronološkom dobi ispitanika, odnosno njihovom stvarnom dobi. Drugim riječima, istraživači su promatrali koliko mozak izgleda 'starije' ili 'mlađe' u odnosu na dob osobe.

UPOZORENJE STRUČNJAKA

Neurolozi upozorili: 'Ovu hranu i pića nikada ne konzumiramo jer mogu oštetiti mozak'

uvrstite ih u rutinu

Imate više od 60 godina? Ovih 6 jednostavnih navika pomoći će vam održati mozak u formi

Pokazalo se da se nakon pandemije razlika između predviđene dobi mozga i stvarne dobi povećala čak i kod osoba koje nisu imale COVID-19. Prosječno povećanje iznosilo je 5,5 mjeseci, što su istraživači ocijenili statistički značajnim. Sudionici su u prosjeku imali 63 godine i nisu imali značajnije kronične bolesti, kako bi se zadržala što ujednačenija zdravstvena slika ispitanika.

Najizraženiji učinak pandemijskog razdoblja na dob mozga zabilježen je kod muškaraca i starijih osoba. Posebno su bili pogođeni oni koji su u nepovoljnijem socioekonomskom položaju. Autori studije zato ističu da se učinci pandemije ne mogu promatrati samo kroz infekciju virusom, nego i kroz šire društvene i zdravstvene nejednakosti. Važno je, međutim, da veća razlika između 'dobi mozga' i stvarne dobi nije automatski značila i slabije pamćenje, koncentraciju ili druge kognitivne sposobnosti. Znakovi narušenih kognitivnih funkcija pronađeni su samo kod sudionika koji su bili zaraženi COVID-om-19. To znači da je sama pandemija možda utjecala na fizičke pokazatelje starenja mozga, dok je bolest bila povezana s konkretnijim padom kognitivnih sposobnosti.

Autori zaključuju da njihovo istraživanje pokazuje kako je pandemija imala značajan utjecaj na zdravlje mozga i izvan izravnih posljedica infekcije. Stres, izolacija, promjene rutine, nesigurnost i društvene razlike mogu ostaviti trag koji se ne vidi odmah, ali ga znanost sve bolje prepoznaje. Pandemija, čini se, nije promijenila samo način na koji živimo, nego je kod nekih ljudi možda ubrzala i način na koji mozak stari.

Kardiolozi se kunu u njih: Ovo je 5 namirnica koje čiste žile i spašavaju srce

1/6

2

DOŠLI PODRŽATI VATRENE

FOTO Poznata lica na fešti u Philadelphiji: Evo tko se sve pridružio našim navijačima, stigao i Turudić

MELODIJE JADRANA

FOTO Jelenu Rozgu na nastupu bodrio Ivan Huljić, njegov izraz lica govori više od tisuću riječi

veliki pregled

Crveni tepih zamijenila je sportskim arenama: Evo kako se Fani Stipković mijenjala tijekom godina

ZANIMLJIVO

Slavonska planina krije nevjerojatnu tajnu: Znate li što se nekada nalazilo na ovom mjestu?

Putna ljekarna

Roditelji mjesecima planiraju ljetovanje, ali ova torbica često odlučuje kako će završiti

Od 1. srpnja ćemo uslugu koja je do sada bila besplatna morati plaćati, uvodi se nova naknada