Naslovnica Lifestyle Zdravlje

Košta više od zlata, a mi ga ne koristimo

Hipokrat, Plinije i Galen pisali su o blagodatima pčelinjeg otrova. Spominje se u Bibliji i Kuranu. A pčelari tvrde da su njime riješili svoje zdravstvene tegobe.
06. kolovoza 2018. u 11:00 5 komentara 28714 prikaza
Pogledajte galeriju 1/4

Med, propolis, matična mliječ, vosak... brojni su proizvodi pčela koje naši pčelari prikupljaju i prodaju, ali najvredniji od njih, pčelinji otrov ili apitoksin, puštaju da propada iako se plaća više od zlata. Istodobno, u susjedstvu ga srbijanski i bosansko-hercegovački kolege pčelari prikupljaju i prodaju američkim farmaceutskim i kozmetičkim tvrtkama. Pritom postižu vrtoglavu cijenu od minimalnih 25.000 eura za kilogram do vrtoglavih 70.000, koliko tvrde neki srbijanski portali!

urbano pčelarenje Revolucija ili prijevara u proizvodnji meda?

– Dok se mi mučimo s proizvodnjom meda i borimo s nelojalnom konkurencijom i jeftinim patvorinama, ono najskuplje što pčela proizvodi, pčelinji otrov, puštamo da propada, a mogli bismo dobro zaraditi i mi pčelari i država – priča Željko Tomas, pčelar iz Imotskog koji nas je pozvao do svojih košnica u Prološcu kako bi nam pokazao uređaj koji prikuplja pčelinji otrov, možda i prvi u cijeloj Dalmaciji, kaže. 


[video: 26227 / ]

Kupio ga je i platio 3800 kuna, a za 250 košnica, koliko ih ima Braniteljska zadruga Pauk Čeka, čiji je upravitelj, smatra da bi im trebalo deset takvih uređaja, koji su veličinom mali i sastoje se od pet okvira sa staklenim pločama unutar kojih su žice. Uređaj se priključe na akumulator i kroz žice se pušta struja kraće vrijeme u točno određenim razmacima koja stimulira pčele da na ploču ispuštaju otrov.


– Kada te pčela ubode, ispusti otrov, otpadne joj žalac i ona ugiba. Kada ispušta otrov na ovo staklo, ne otpada joj žalac i ne ugiba. Nikakva šteta se za pčelu ne događa. Na stakalcu otrov se osuši i ostaje prah koji treba sastrugati. U velikim količinama apitoksin je smrtonosan otrov, u manjim lijek – kaže Tomas i napominje kako se pčelinji otrov ne smije prikupljati bez zaštitne opreme i maske, uz maksimalne higijenske mjere.

Količine apitoksina koji proizvode pčelice vrlo su male, jednim ubodom ona izbaci 0,1 miligram, a za kilogram je potrebno prikupiti pčelinji otrov iz 200 košnica.


– Kada sam prvi put skalpelom skidao taj bijeli prah sa stakalaca, moram priznati da mi se vrtjelo u glavi jer sam ga udahnuo, nisam imao masku, a to može biti opasno. Bila je manja količina i mislio sam samo ću malo ostrugati da vidim kakav je, pomirisao sam i uhvatila me vrtoglavica. Treba biti oprezan – upozorava Tomas i dodaje da je doza od 250 uboda jača od ugriza poskoka, iako je količina otrova koji svaka pčela izluči jednim ubodom vrlo mala.


češnjak Zdrava hrana Ove dvije namirnice recept su za imunitet i mršavljenje

Medicina poznaje ljekovitost apitoksina već tisućama godina. Spominju ga u spisima Hipokrat (V. – IV. st. pr. Krista), Plinije (I. stoljeće) i Galen (II. stoljeće). Pčelinji otrov spominje i Biblija, a u Kuranu je tekst o pčelinjem otrovu koji glasi: “Iz njihovih trbuha nastaje tekućina koja je medicina za ljude.”

1 / 5
Pčelar Željko Tomas


Pčelinji otrov ima antiupalno, fungicidno, antibakterijsko, antipiretsko djelovanje, pronalazimo u literaturi. Koristi se za zacjeljivanje rana, ublažavanje bolova i oteklina, reumatskih bolesti, kod liječenja multiple skleroze i Parkinsonove bolesti. U posljednje je vrijeme kada je prirodna kozmetika sve veći hit, apitoksin na glasu kao sredstvo s izvrsnim anti-age učinkom. Međutim, oko 2 posto ljudi alergični su na ubod pčela, a pčelinji otrov, koliko god u malim količinama ljekovit bio, ipak je otrov i s njim valja biti itekako oprezan. Ipak, Tomas nam kaže da se u njegovu ljekovitu djelotvornost uvjerio na vlastitoj koži. 


– Pčelinjim ubodima riješio sam svoje kronične zdravstvene probleme – tvrdi Tomas, koji je kao branitelj posljedice rata godinama osjećao bolovima u kostima i želucu, ali toga više nema.


Hotel za pčele pčelarska tradicija U hotelu za pčele svatko radi svoj med

– Počelo je slučajno. Izbole su me pčele po nogama na nekoliko mjesta i tog dana nisam osjećao reumu ni kostobolju. Poslije toga pustio sam namjerno i kontrolirano da me izbodu još nekoliko puta i riješio sam se tegoba s kojima sam se godinama mučio – kaže Željko Tomas čija supruga je sada na terapiji pčelama.

Operirala je štitnjaču i sad se liječi pčelinjim otrovom i, tvrdi on, osjeća se bolje.
 Pokušao je pokrenuti proizvodnju krema od ljekovitog bilja, koje zadruga također uzgaja i pčelinjeg otrova koja je, tvrdi on, iznimno blagotvoran za kožu, međutim, odustao je, obeshrabren administracijom i troškovima.


– Lakše je proizvesti avion nego kozmetiku! Iako sam kremu testirao na sebi, ne smijem je ni prodati ni pokloniti. Kozmetička industrija, kao i farmaceutska, pobrinula se da nitko ne smije stupiti na njihov teritorij – kaže Željko.


Pogledajte video - Kako si pomooći ako imate alergiju na ambroziju

[video: 26152 / ]

Tomasi nisu prvi pčelari koji se liječe ubodima pčela. Mnogi od njih su se u ljekovitost uboda pčela sami uvjerili, o čemu često pišu na pčelarskim forumima, a i znanstvena istraživanja dokazala su kako pčelari vrlo rijetko oblijevaju od raka i reumatizma i zdraviji su od ostale populacije jer pčelinji otrov, kojem su unatoč svim mjerama opreza povremeno izloženi, smanjuje krvni tlak, snižava kolesterol i tako smanjuje mogućnost infarkta. 
Pčelinji otrov je ekstrakt velike i male otrovne žlijezde pčela radilica starosti od 15 do 21 dana. U tom periodu one u pčelinjoj zajednici imaju ulogu stražarica, odnosno stoje na letu košnice i kontroliraju ulazak drugih pčela radilica te im tada žlijezda koja luči oružje za obranu, najjače radi.


No, pčelarima za proizvodnju apitoksina nije dovoljno samo investirati u uređaje. Moraju zadovoljiti i visoke higijenske standarde kao i uvjete za skladištenje otrova. Isto tako, moraju analizirati pčelinji otrov, jednako kao i sve druge proizvode koje stavljaju na tržište, a to nije nimalo jednostavno ni jeftino.


Zlata Vrijedan Zbog mandarina seli pčele na ispašu u dolinu Neretve

– U Europi se jedino u Njemačkoj radi analiza pčelinjeg otrova. Jedna analiza meda stoji 300 eura, a mogu misliti koliko su skupe analize peluda, otrova... Ministarstvo bi nam trebalo pomoći i subvencijom kupnje uređaja, ne mora nam dati novac, ali može javnom nabavom umanjiti cijenu. I zašto pčelinji otrov ne bismo analizirali u Hrvatskoj? Imamo laboratorij, primjerice u Križevcima, i imamo stručnjake – poziva Tomas.

Uvjeren je da bi organizacijom otkupa naši pčelari bili potaknuti i sami investirati. 


– Ministarstvo poljoprivrede i Državna agencija za poljoprivredu mogli bi organizirati testiranja, analize i otkup te prodavati dalje pčelinji otrov u SAD koji ga uvozi. Svi bismo imali koristi. Pčelari po Slavoniji imaju i po 400 košnica, mogli bismo prikupiti lijepu količinu, koja sad stoji neiskorištena. Ovako, bogatstvo nam propada! Stvarno šteta – poručuje Tomas.

sas
PREVENTIVA
Liječnik savjetuje: U ovim situacijama je potrebno tražiti drugo mišljenje stručnjaka

A1 izdvaja za Vas

  • Avatar Idler 3
    Idler 3:

    Na žalost pri nam moreš uspjet ak se baviš trgovinom (uvozom), a ak nekaj proivodiš razvlekli te budeju kak Kristuša.

  • Avatar indigo25
    indigo25:

    Hrvatska zemlja meda i mljeka

  • Avatar Se vas bum tužil
    Se vas bum tužil:

    Pa organizirajte otkup. Proizvodnju, otkup, preradu, plasman... zadruga ste! Tražite HBOR kredit! Ili, kaj treba? Donirati nekoliko uređaja zadrugi, da bi završili kod pojedinaca... Ni u komunizmu nije izravno država organizirala otkupe! Ima nekoliko pčelara u ovom kontinentalnom dijelu koji ... prikaži još! vade otrov pomoću aparata koje su si sami kupili i prodaju preparate putem interneta. Plus kaj svugdje možete kupiti kojekakvih prirodnih sapuna (kaj got to-prirodni sapun-značilo), eteričnih ulja, tak da obrtnička proizvodnja kozmetike u Hrvatkoj nije baš nepoznanica. Ajd, nem baš dela ruku u vatru da je to sve skroz po propisima. A da mora biti analizirano i u higijenskim uvjetima napravljeno, a Bože moj, naravno da mora!!!