Umjetna inteligencija sve je prisutnija u svakodnevnom životu. Koristi se za posao, školu, komunikaciju i osobne odluke. Ono što se donedavno smatralo alatom za ubrzavanje rada, postalo je stalni oslonac za mnoge, zbog čega svakodnevno korištenje umjetne inteligencije može imati negativan utjecaj na kognitivne procese pojedinaca koji umjetnu inteligencija koriste kako bi izbjegli pretjerane misaone napore, prenosi Psychology Today.

Na tu pojavu upozorava Timothy Cook, stručnjak koji se bavi utjecajem umjetne inteligencije na učenje i razvoj mišljenja. Njegovo iskustvo nije samo teorijsko. Cook je više od desetljeća radio u obrazovanju i izravno pratio kako učenici razvijaju obrasce razmišljanja. Uz to sudjeluje u razvoju AI alata za obrazovanje, što znači da dobro razumije kako ti sustavi funkcioniraju i kakav utjecaj imaju na korisnike. U središtu njegovog rada nije tehnologija sama po sebi, nego način na koji ona mijenja proces zaključivanja, oblikovanja ideja i osjećaj intelektualne samostalnosti. Prema njegovom tumačenju, ključna promjena događa se u trenutku kada AI prestaje biti samo izvor informacija i postaje aktivni sudionik u razmišljanju. Dovoljno je unijeti nekoliko osnovnih ideja, a sustav će ih pretvoriti u cjelovit i logičan tekst. U tom trenu dolazi do problema koji ima ozbiljne negativne posljedice, naglasio je Cook.

STRUČNJACI OTKRIVAJU

Ovo su radna mjesta na kojima bi umjetna inteligencija uskoro mogla u potpunosti zamijeniti ljude

Takvi odgovori nisu nužno rezultat vlastitog misaonog procesa, nego interpretacija koju nudi algoritam. Što se više oslanjamo na takvu pomoć, to je teže razlikovati gdje završava naše mišljenje i kreativnost, a gdje “ideje” umjetne inteligencije. Dodatni sloj problema leži u načinu na koji AI chatbotovi komuniciraju. Odgovori su oblikovani tako da budu jasni, sigurni i uvjerljivi, što stvara dojam pouzdanosti, čak i kada sadržaj nije točan. Takav promijene posebno se odražavaju na sustav obrazovanja. Ako učenici sve češće informacije i zaključke dobiju servirane na pladnju, bez toga da su samostalno o nečemu dobro promislili, gubi se najbitniji dio procesa učenja. Razumijevanje se zamjenjuje preuzimanjem tuđih ideja, a analiza se svodi na uređivanje postojećeg odgovora.

Kako sve više ljudi koristi iste alate generativne umjetne inteligencije, odgovori i rješenja nekih zadataka počinju nalikovati jedni na druge. Različiti korisnici, tako će s vremenom razviti slične zaključke i način formuliranja “svojih misli i ideja”. Proces se dodatno pojačava jer sustavi uče iz sadržaja koji nastaje njihovim korištenjem. Ljudi koriste AI, AI oblikuje njihove tekstove, a ti tekstovi ponovno ulaze u digitalni prostor i utječu na daljnji razvoj tehnologije. Granica između ljudskog i algoritamskog razmišljanja postupno se zamagljuje. Ovaj proces Cook naziva kolonizacijom mišljenja. Teško je primijetiti promjenu načina na koji donosimo zaključke uoči stalnog korištenja generativne umjetne inteligencija, jer ona nije nagla ni dramatična, nego se razvija kroz vrijeme. S obzirom na to da su modeli generativne umjetne inteligencije postali dio obrazovne i poslovne svakodnevice, pitanje koje ostaje nije hoćemo li je koristiti, nego koliko ćemo pritom uspjeti zadržati vlastiti način razmišljanja.

Kako prihvatit kritiku

Psiholozi tvrde: Kritika boli, ali može biti vrlo korisna

Revolucionarno

'Silent walking': Novi wellness trend bez slušanja glazbe i korištenja mobitela

POVRATAK KORIJENIMA

Ne bacajte novac na avokado i acai bobice: Ovih 7 'sirotinjskih' namirnica prava su superhrana

velika promjena

Danas je rođendan Vlatke Pokos: Evo kako se pjevačica i voditeljica mijenjala tijekom godina

'NEPRIJATELJI IZ ČISTA MIRA'

FOTO Ova dva najpoznatija dječaka u Hrvatskoj ne mogu se vidjeti ni nacrtana. Evo kakvi su bili kao mali

Kraj frustracije

Satima u kolonama? Sve više ljudi prelazi na ovo i ne vraća se nazad

Zdrava prehrana

Egzotična hrana koja će vam poboljšati život: Puna je proteina i vitamina

Gotovo 90 tisuća građana će 1. travnja dobiti 100 eura