Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Lifestyle Ljubav & veze

Konzervativci borbu za ravnopravnost žele pretvoriti u ideologiju

Istraživanje rađeno kod nas pokazalo je da teret kućanskih i poslova pada na ženu, pa žene kuhaju (60%), čište (71%), više skrbe o djeci, dok se muškarci igraju se s djecom
06. studenoga 2014. u 12:30 3 komentara 895 prikaza
Žena radi kućanske poslove
Foto: Shutterstock

Tarja Halonen, bivša predsjednica Finske, zemlje koja je 1906. prva u Europi ženama dala pravo glasa, ne nedavnoj konferenciji u Helsinkiju “Suzbijanje rodnih stereotipa u obrazovanju” otvoreno je kazala da se u obitelji osjećala kako joj muški dio obitelji pomaže, ali nikad ne daje glavnu ulogu.

Halonen je na konferenciji, na kojoj je bila i naša pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, govorila o stvaranju uvjeta u društvu koji će doprinijeti da se u obiteljima postigne ravnopravna raspodjela društvenih, obiteljskih i roditeljskih dužnosti između muškaraca i žena.

Ako to kaže Finkinja, a zna se da su Nordijci daleko ispred ostatka Europe kad je riječ o ravnopravnosti muškaraca i žena, znači li to i da feministički pokret nakon što su se žene izborile pravo glasa, pravo na rad i obrazovanje i pravo da ne budu “vlasništvo” muškaraca više nije učinkovit kao što je bio? Feminizam nije dobio bitku protiv suptilnijih oblika diskriminacije da žene budu jednako plaćene za iste poslove kao i muškarci, da jednako participiraju u vlasti i da kućanske i roditeljske poslove dijele, a ne da im muškarci pomažu.

Tarja Halonen | Autor : Albert Nieboer/DPA/Pixsell Foto: Albert Nieboer/DPA/Pixsell

Foto: Albert Nieboer/DPA/PIXSELL

Neokonzervativizam

Tajana Broz, politologinja iz Centra za edukaciju savjetovanje i istraživanje (CESI), smatra da feminizam nije stao u borbi za izjednačavanje muških i ženskih prava.

– Feministički pokret je još živ, nove mlade generacije ga osnažuju pa, ako promjene i nisu vidljive, to ne znači da ne nastaju i da se mi za njih ne borimo. Problem je što imamo zakone koji propagiraju ravnopravnost spolova i što se borimo sa suptilnijim oblikom diskriminacije, pa često čujete: “Žene, što vi hoćete kad u zakonu imate sva prava?” Treba još puno raditi na razbijanju rodnih stereotipa i uloga. Danas imamo ponovno udar konzervativnih snaga koje borbu za ravnopravnost spolova i temeljna ljudska prava žele pretvoriti u ideologiju. U posljednjih deset godina u EU jačaju neokonzervativne snage koje, među ostalim, žele ograničiti ženama pravo na pobačaj, a Europarlamentu se direktno napada na reproduktivna prava žena i MPO. Žene moraju imati pravo da autonomno odlučuju o svojem tijelu i životu. Naravno da je pobačaj zadnja rezerva i da je bolja kontracepcija i edukacija, ali problem je i što je kontracepcija skupa i ne ide na teret HZZO-a – govori Tajana Broz.

Na ravnopravnost muškarca i žena utječe i pritisak okoline, ali pitanje je i gdje je stakleni strop ženama?

Boris Blažinić, prof. psihologije

Prof. psihologije Boris Blažinić o ravnopravnosti muškaraca i žena s psihološkog aspekta kaže da život nije crno-bijel.

– Život je tango, a za njega je potrebno dvoje. Ne možemo govoriti ni samo o emancipaciji žena u stilu “ti možeš sve, ti možeš sama” jer nikakva isključivost ni rigidnost nije dobra. Žena je važna kao i muškarac i njezin doprinos je važan koliko i muškarčev. Ulogu muškaraca i žena treba gledati ovisno o sociološkim, ekonomskim, kulturološkim i personalnim karakteristikama. Psihološki je velika razlika u onom što netko traži od drugoga i što očekuje od njega, a do razočaranja dolazi zbog neizrečenog očekivanja. Često pretpostavljamo da je ono što je važno nama važno i drugima, a premalo razumijemo. Mi jesmo tradicionalna kultura, a opet različiti su odnosi muškaraca i žena u gradu i na selu, na jugu i sjeveru Hrvatske... Na ravnopravnost žena i muškaraca utječe i pritisak okoline jer, ako u nekoj sredini muškarac radi kućanske poslove, kažu mu da je šlapa. Ali utječe i to koliko su se žene u stanju izboriti za sebe. Gdje je stakleni strop ženama? Pitanje ravnopravnosti je i pitanje koliko su muškarci i žene kompatibilni i koliko dijele ista uvjerenja, a komunikacija između njih je ključna. Ako muškarac kaže: “Nisam ja tu da čistim, to mi je ponižavajuće”, naravno da je žena iskorištavana – kaže Blažinić. Na upit da iznese i osoban stav i dijeli li s partnericom kućanske poslove ili joj pomaže, uzvraća: – Ako si s nekim, obiteljski i kućanski poslovi naši su poslovi.

Istraživanja su pokazala da kod nas teret kućanskih poslova pada na ženu, koje uglavnom kuhaju, čiste, više skrbe o djeci, dok se muškarci s njima igraju.

Što su društva tradicionalnija, žene više vremena provode radeći kućanske poslove, u Švedskoj je drugačije

Gordana Kuterovac Jagodić, prof. psihologije

Prof. psihologije sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta Gordana Kuterovac Jagodić ističe da sva istraživanja pokazuju da su muškarci i žene jednako sposobni za kućanske i roditeljske poslove jer među njima nema biološki uvjetovanih razlika zbog kojih ne bi mogli biti jednako spretni u njima. Na upit jesmo li toliko tradicionalno društvo da se muškarci boje da će biti manje muškarci ako rade kućanske poslove, odgovara:

– Kod nas je još jaka tradicionalna podjela poslova, muškarci se podsvjesno boje da će i sami sebe doživljavati manje muškarcima ako rade kućanske poslove i misle da će ih i drugi tako doživljavati. Ali i mnoge žene još misle da su kućanski poslovi njihov posao. Muž mi je išao kupiti košulju i, kad je pitao prodavačicu kakva je košulja za peglanje, žena mu je kazala: “Što vas to briga, kao da ćete ju vi peglati?” Što su društva tradicionalnija, žene više vremena provode u kućanskim poslovima, dok se u Švedskoj i Norveškoj približio prosjek sati koji žene i muškarci provode radeći u kući. Žene uglavnom idu s djecom k liječniku i zato što muškarci i sami idu manje k doktoru, pa rjeđe odlaze i s djetetom, s kojim će otići k liječniku kad im se situacija čini opasna, inače misle da to može čekati. Majke su emocionalnije i zaštitnički nastrojene prema djeci pa pušu i na hladno – kaže Kuterovac Jagodić.

Promjene idu sporo

Tajana Broz kaže da je istraživanje CESI-ja pokazalo da mlađi i obrazovaniji muškarci češće imaju rodno ravnopravnije stavove, ali i oni se više igraju s djecom.

– Proces promjene društvene svijesti i shvaćanja uloga muškaraca i žena u društvu u nas ide sporo. Žene kažu “muž mi je super, pomaže mi doma...” Imamo kvote u politici, ali ih se nitko ne drži jer nema sankcija. Zanemariv je broj muškarac na rodiljskom dopustu. Ovim ćemo tempom do pune rodne ravnopravnosti doći za 200 godina. Skandinavske zemlje najviše su odmakle u ravnopravnosti između muškaraca i žena pa u Švedskoj vlada feministička vlada. Pred nam su neki novi izazovi koji koče borbu za ravnopravnost spolova, neoliberalizam koji sve pripisuje pojedinačnom izboru i novi napad neokonzervativnih snaga. Ali i konzervativno civilno društvo postaje sve bolje organizirano – kaže Broz.

>>Moćne žene hrvatskog biznisa: Više rade pa su zato prijetnja

>>Žene sposobnije nositi životni teret i spremnije na žrtve

DIVA CIJELI DAN
Jedan dan u životu beauty novinarke – puno više od pisanja o cipelama
  • vrt:

    Kako nećete gubiti potporu u društvu kada još uvijek ponavljate pola stoljeća staru feminističku dogmu o "pravu žene na svoje tijelo". Pokraj 4D ultrazvuka i ostale tehnologije (kojom vidimo npr.srce djeteta kako kuca nakon samo 20ak dana od začeća!), najnovijih ... prikaži još! znastvenih dostignuća koja dokazuju da nerođena djeca vrlo rano počinju učiti (npr.zvukove, navikavaju se na određenu hranu...), oko 8 tjedna imaju razvijene sve organe, pomiču jasno razvijene ruke, noge...vi i dalje govorite o nečem neidentificiranom u obliku "prava na izbor". Ljudskost i ljepota djeteta prije rođenja je u 21.stoljeću dostupna svima i sve manje ljudi nasjeda na floskule tipa "nakupina stanica" onih koji zagovaraju pobačaj.

  • Avatar kralj_je_gol
    kralj_je_gol:

    Ne trebamo zaboraviti na to da nam je priroda sa razlogom dodijelila muske i zenske uloge... nisam nikako za to da zene budu potlacene jer one su kao prvo nase Majke te Majke nase djece. Zena bi se kao takva ... prikaži još! trebala snalaziti u materinjskim i kucanskim poslovima, ona je tu "master" a muskarac "slave" , on je tu kada treba uskociti i pripomoci a ne sjediti i izlezavati se kada zena obavlja svoje duznosti. Biti muskarac ne znaci biti robo-vlasnik nad zenom vec njen zastitnik... ponekad ce je trebati zastititi i od nje same jer su zene sklone nesmotrenim postupcima te donosenju odluka koje su uvjetovane njihovom emocionalnom umjesto racionalnom logikom. Razlog zbog kojeg danas vlada kaos u obiteljima opcenito je taj sto je narusen sklad muskih i zenskih uloga u drustvu, feminizam i emancipacija zena u drustvu su velikim dijelom doprinijele takvoj situaciji. Kad zene pocnu igrati ulogu muskarca (a to je vec stara vijest) i smatraju se potpuno neovisnima tada se ne ponasaju u skladu sa svojom prirodom i porucuju muskarcima da im oni nisu potrebni. Tako su i muskarci promijenili svoje uloge, tj. prilagodili se i sve vise preuzimaju zenske uloge... veza izmedju muskarca i zene kojima su uloge toliko ispremjesane dovodi do otezane komunikacije te rasula u obitelji sto vidimo svakodnevno oko sebe. Mnogim zenama vise nije prioritet obitelj te majcinstvo (sto je sama svrha postojanja zene i njena najbitnija uloga) vec karijera te borba za "jednakost". Kao prvo, ne zivimo vise u 19-om stoljecu da bi se zene morale boriti za svoja prava, samim rodjenjem je zenama dana jednakost, ako se je potrebno boriti za nekakva prava to se onda odnosi na zadrte pojedince a ne na cijeli muski rod, kao drugo, mnogi se muskarci u nasem drustvu takodjer bore za svoja prava (na poslu/u obitelji) i po tome se zene nimalo ne razlikuju. Zar nam zaista treba drustveno uredjenje kakvo imaju u Australiji ? Tamo svi imaju neka prava... zene, homoseksualci, zivotinje, firme, udruge... samo muskarac nema nikakva prava. Ovdje je brak za muskarca, al doslovce, omca oko vrata... u slucaju da nesto ne stima u braku zena odmah prijeti razvodom i ucjenom povecava svoju dominaciju nad muskarcem jer mu uzima vise od pola imovine, ukljucujuci imovinu prije braka te nasljedstvo. To je drustvo doseglo svoj "peak" u zenskim pravima i nije doneslo nista dobro za obitelj... brak je postao tabu tema te predmet ismijavanja za muskarce jer gotovo 80 posto njih koje znam je na taj nacin opeljesila zena te su rekli "nikad vise"... Stoga, Zene Majke ... budite zadovoljne ulogom koju vam je Majka priroda dodjelila, ta je uloga vase utociste i vasa zastita... budite pametne i nebirajte seljacine od muskaraca za svoje partnere... velika ce Vam vecina muskaraca biti zahvalna i znati to pokazati. Kao sta je bilo muskih seljacina prije 100 godina kad je vasa borba za emancipaciju pocela tako ih ima i dan danas... tu se nista nije promijenilo sa nase muske strane ali se puno toga promijenilo u obitelji te musko zenskim ulogama koje su drasticno narusene. Ono sto je nepobitna cinjenica jest da zena NIKAD nece biti istinski sretna igrajuci musku ulogu, nazalost, to se je dogodilo zato sto su muskarci dopustili i to je njihova odgovornost. Muskarac treba biti muskarac, ne grub i nevjeran vec odgovoran i njezan zastitnik, posten i superioran ... a zena njegova desna ruka, majka te kruna obitelji - njegova kraljica ! U tom se polozaju i zena i muskarac osjecaju sretnima jer igraju svoje prirodne uloge.

  • harakiri:

    Feminizam nije pokret za jednakost, nego za dominaciju žena i mržnju prema muškarcima!