Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 4
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Plan spašavanja

Uspjesi i neuspjesi: Stanke, otkazi i kaznena prijava, ali EPK ide dalje s 40 posto programa

Foto: Goran Kovacic/pixsell
04.06.2020.
u 12:02

Epidemija je zaustavila aktivnosti projekta Europske prijestolnice kulture, a većina zaposlenika tvrtke Rijeka 2020. dobila otkaz. Zatim je protiv šest osoba iz tvrtke podignuta kaznena prijava, no projekt ide dalje s 40 posto planiranog programa.

Nakon trijumfalnog otvorenja Europske prijestolnice kulture 1. veljače iz Rijeke stalno stižu loše vijesti. Najprije je epidemija zaustavila aktivnosti projekta, a većina zaposlenika tvrtke Rijeka 2020, zadužene za njegovu provedbu, dobila je otkaz. U jednom se trenutku činilo da će koronavirus presuditi 70 milijuna eura teškom projektu, najvećem hrvatskom projektu u kulturi od osamostaljenja, koji je trebao biti okosnica novog razvoja Rijeke i riječke regije. Početkom svibnja, međutim, iz Rijeke su poručili kako unatoč drastičnom smanjenju financijskih sredstava i otkazima zaposlenicima tvrtke Rijeka 2020 projekt EPK nastavlja s provedbom kulturno-umjetničkih programa, ali u uvjetima koje propisuju mjere zaštite od koronavirusa.

A onda je uslijedio novi šok. Policija je kazneno prijavila šest osoba iz tvrtke Rijeka 2020 zbog gospodarskog kriminala, tereteći ih za spornu nabavu pozornice i opreme za otvorenje EPK i pogodovanje tvrtki Studio Berar Rental iz Novog Sada. Prijavljeni su bili članovi stručnog povjerenstva u postupku javne nabave, a novosadska tvrtka nije imala potvrdu da nema poreznog duga prema Hrvatskoj i morala je biti isključena iz javne nabave.

Kaznena prijava zbog nepravilnosti i pogodovanja ukazala je na unutarnje probleme i dovela u pitanje reputaciju projekta i ljudi koji ga vode. Riječki pročelnik za kulturu Ivan Šarar podvlači kako je zasad riječ samo o prijavama.

Koji je plan spašavanja?

– Prijava me iznenadila s obzirom na to da je ta javna nabava odrađena po izravnim napucima Državne komisije, koja nije imala primjedbi. Također, u jednom mediju osvanula je informacija da je upravo Državna komisija za kontrolu postupka javne nabave uputila predmet MUP-u, što je Komisija ekspresno demantirala. Mislim da treba pričekati da se postupak provede, no reputacijska šteta već je nanesena i sumnjam da će se situacija razriješiti u sljedećih nekoliko mjeseci, koliko projekt traje – kazao nam je Šarar.

Ubrzo nakon kaznene prijave pojavila se informacija da direktorica tvrtke Rijeka 2020 Emina Višnić najavljuje ostavku, što je ona ubrzo demantirala, iako se i dalje može čuti kako je njezin odlazak samo pitanje vremena, što bi bio novi udarac za EPK. Što će se događati s projektom koji traje još osam mjeseci? Postoji li plan spašavanja EPK? Šarar odgovara da projekt svakako ide dalje.

1/13

– Ne bih to nazvao spašavanjem, to je jednostavno projekt prilagođen novim okolnostima, onim financijskim i onim epidemiološkim. Bilo je potrebno dosta vremena da se projekt restrukturira, prvenstveno zato što je bilo jako teško sagledati novu financijsku perspektivu u ovim okolnostima, no to je sada napravljeno, prije svega s Ministarstvom kulture i Županijom, ali i s brojnim jedinicama lokalne samouprave koji su financijski partneri u programima Lungomare art i 27 susjedstava – objašnjava riječki pročelnik i dodaje kako je uz financijsko preslagivanje dogovoreno i što od više stotina programa i projekata ostaje, a što otpada. Prema njegovim riječima, otpali su brojni veliki formati koji nisu pogodni za uvjete fizičke distance, kao i projekti koji imaju prekompleksnu međunarodnu strukturu partnera s obzirom na to da je nemoguće predvidjeti što će se događati u idućim mjesecima. Sve u svemu, projekt EPK je, kada su kulturni programi u pitanju, sveden na otprilike 40 posto sadržaja od sada pa do kraja godine u odnosu na ono što je bilo predviđeno. Od oko 35 milijuna kuna, koliko je Rijeka planirala izdvojiti za programski dio EPK, taj će se iznos sada kretati između 22 i 25 milijuna, iako ni to nije sigurno, sve će ovisiti o punjenju riječkog proračuna.

Projekt EPK nastavljen je u svibnju, kada je HNK Ivana pl. Zajca otvorio vrata nakon dvomjesečne prisilne stanke. Uskoro nas očekuje premijera “Vježbanja života”, a zatim velike izložbe “Fiume Fantastika”, “Usijano more” i izložba posvećena profesoru Baltazaru te izložba koja tematizira 90-e godine u postkomunističkim zemljama Europe.

Šarar ističe kako su odlučili zadržati sve programe nezavisnih kulturnih organizacija i građanskih inicijativa koje su sredstva dobile putem javnih natječaja s obzirom na to da su oni financijski najugroženiji zbog pandemije. Dovršavaju se i prve lokacije s umjetničkim instalacijama u sklopu programa Lungomare art: Lovranska draga, riječka ribarnica, plaža Grčevo.

Kompleks Benčić je stoljetna investicija

Koncem ljeta i početkom jeseni čeka nas otvorenje velikih infrastrukturnih projekata: otvorenje Muzeja grada u Palači šećerane i otvorenje Dječje kuće. Šećerana je jedan od dragulja riječke industrijske baštine koji je, zahvaljujući EPK i europskom novcu, obnovljen. Palača koju Riječani nazivaju palačom Benčić, prema posljednjem poglavlju njezine industrijske povijesti, kada je tamo bila Tvornica motora Rikard Benčić, izgrađena je kao palača riječke Rafinerije šećera. Riječ je o reprezentativnom prostoru i raskošnom interijeru koji je svih ovih godina skrivao zapanjujuće dekoracije na zidovima i stropovima palače, koje su otkrivene i temeljito zaštićene tijekom zahtjevne i skupe restauracije.

Šarar, međutim, naglašava da Šećerana nije jedino dobro što će Rijeci ostati od projekta EPK.

– Cijeli naš kulturni sektor prošao je kroz višegodišnje međunarodno iskustvo koje daleko nadilazi uobičajene okolnosti. To nam iskustvo nitko ne može oduzeti, radi se o stotinama i stotinama međunarodnih kontakata koje samo treba znati koristiti. Drugi benefit svakako je infrastruktura, ne samo Šećerana nego i čitav kompleks Benčić. To je za grad poput Rijeke stoljetna investicija koja mijenja lice grada. S tim objektima Rijeka više nego udvostručuje ozbiljne “institucijske kulturne kvadrate”, što se nije nikad dogodilo u gradskoj povijesti. Svatko tu ima nekog favorita. Šećerana je često jedan od njih kao raskošan objekt od presudnog značaja za početak industrijske povijesti grada, ali mene najviše veseli nova zgrada Gradske knjižnice, ali i Dječja kuća, prvi kulturno-edukacijski centar takve vrste u Hrvatskoj i šire. Bez obzira na trenutačne turbulentne okolnosti, siguran sam u dugoročni uspjeh tih objekata i naše kulturne politike. Uostalom, EPK je bio samo povod i katalizator za njihovu izgradnju, a njihova namjena seže daleko u godine koje su pred nama – uvjerava Šarar.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije