Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 104
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
"Go big or go home" DNLM-a

Skupio je ograde, klupe, ulične svjetiljke i kante za smeće, izrezao ih i svojim malim autom vozio po galerijama. Sada izlaže u Zagrebu

Izložba "Go Big or Go Home"
PR
26.02.2026.
u 10:28

Danilo Milovanović (DNLM) nnastoji razotkriti temeljne apsurde i paradokse svijeta umjetnosti koji poput korporativne ekonomije zahtijeva stalni rast. Na neki način, DNLM podriva takve postavke naizgled radeći upravo ono što se od suvremenog umjetnika očekuje: proizvodi dodanu vrijednost, u njegovu slučaju stvara vrijedno umjetničko djelo od odbačenih i beskorisnih pronađenih predmeta

Izložba "Go big or Go Home" interdisciplinarnog umjetnika DNLM-a (Danilo Milovanović) bit će otvorena u petak, 27. veljače u 19 sati u Galeriji SC. Izložba ostaje otvorena do 9. ožujka, svakim radnim danom od 12 do 20 sati te subotom od 10 do 13 sati.

U svom radu "Go big or Go Home" umjetnik DNLM promišlja suvremeni ideološki i ekonomski aparat koji gura društva u začarani krug i zahtijeva sve veću proizvodnju i potrošnju, sve veći rast i sve veće profite. Kao i u svakodnevnom životu, tržišno orijentirana logika također je pokretačka snaga kulturne industrije i svijeta umjetnosti. Time nastoji razotkriti neke temeljne apsurde i paradokse svijeta umjetnosti koji poput korporativne ekonomije zahtijeva stalni rast. Na neki način, DNLM podriva takve postavke naizgled radeći upravo ono što se od suvremenog umjetnika očekuje: proizvodi dodanu vrijednost, u njegovu slučaju stvara vrijedno umjetničko djelo od odbačenih i beskorisnih pronađenih predmeta.

U predgovoru izložbe "Go Big or Go Home" povjesničar umjetnosti Miha Colner napisao je: "Danas se, više nego ikada prije u povijesti, čini da je svijet zasićen svim vrstama proizvedenih predmeta. Predmeti se umnažaju, njihov broj nekontrolirano raste, baš kao i potrebe i očekivanja ljudi koji ih koriste. I čini se da nema drugog izlaza. Suvremeni ideološki i ekonomski aparati guraju društva u začarani krug koji zahtijeva sve veću proizvodnju i potrošnju, sve veći rast i sve veće profite. Kao i u svakodnevnom životu, tržišno orijentirana logika također je pokretačka snaga kulturne industrije i svijeta umjetnosti; sve je više (profesionalnih) umjetnika obrazovanih na sve brojnijim umjetničkim školama. Posljedično, na tržištu je dostupno sve više umjetničkih djela, dok muzejski depoi, koji čuvaju kulturna blaga carstava i nacionalnih država, postaju sve popunjeniji.

Foto: PR

U tom smislu kulturna industrija koristi iste taktike kao i globalna trgovina. Umjetnici moraju proizvoditi sve više i više, ali ne previše kako ne bi obezvrijedili vlastite radove, pa tržište stalno zahtijeva nove kupce, bilo privatne kolekcionare bilo javne muzeje. Nadalje, institucije i pojedinci trebaju sve više prostora za izlaganje i pohranu radova s (potencijalno) visokom dodanom vrijednošću. Zloglasna hiperprodukcija u umjetnosti izravna je posljedica toga. Pokojni umjetnik Ivan Ladislav Galeta promišljao je o tom stalnom porastu umjetničke produkcije predlažući najradikalniju i najekološkiju gestu kojoj suvremeni umjetnik može pribjeći: ne proizvoditi umjetnost, barem ne u materijalnom obliku. Za njega su umjetnička djela postala suvišan otpad.

U svom radu Go Big or Go Home umjetnik DNLM promišlja upravo takva pitanja, no pritom zauzima posve drukčiji pristup. Umjesto umjetničke suzdržanosti ili ikonoklazma kakav je predlagao Ivan Ladislav Galeta, on prisvaja dominantne modele umjetničke proizvodnje: stvara umjetnička djela od naizgled bezvrijednih materijala. Time nastoji razotkriti neke temeljne apsurde i paradokse svijeta umjetnosti koji – poput korporativne ekonomije – zahtijeva stalni rast. Na neki način, DNLM podriva takve postavke naizgled radeći upravo ono što se od suvremenog umjetnika očekuje: proizvodi dodanu vrijednost, u njegovu slučaju stvara vrijedno umjetničko djelo od odbačenih i beskorisnih pronađenih predmeta.

Godine 2023. proveo je eksperiment tijekom boravka na rezidencijalnom umjetničkom programu u Pragu. Kako bi realizirao izložbu na UMPRUMu, započeo je prikupljati razne predmete koje je mogao pronaći u javnim i privatnim prostorima grada. Njegov odabir nije bio slučajan, već pažljivo kuriran, jer je prikupljao ključne elemente ikonografije urbanog krajolika – ograde, klupe, ulične svjetiljke i kante za smeće. Budući da je te predmete morao prilagoditi vlastitim produkcijskim mogućnostima i budžetu izložbe, rezao ih je na način da ih može smjestiti u svoj (mali) automobil. Kasnije ih je u galeriji ponovno sastavio u cjelinu. Nadalje, iste je radove izložio u Ljubljani, gdje je imao povoljnije uvjete, pa je predmete ponovno rezao i prilagodio ih transportnim teretnim paletama i kombiju; što predstavlja jasan napredak prema standardima kulturne industrije. Predmeti su pritom neizbježno postali još oštećeniji i pohabaniji, dvaput rezani i ponovno sastavljani, no u svijetu umjetnosti to također može značiti dodanu vrijednost, budući da svaka izložba i svaka referenca potencijalno mogu povećati cijenu umjetničkog djela. Nakon izložbe u Ravnikar Gallery-u, ovi su predmeti transformirani u artefakte, jer su izrađeni sanduci za transport umjetnina kako bi se u njima pohranili.

Za izložbu u Galeriji SC u Zagrebu predmeti su ponovno sastavljeni. I ovdje DNLM ironično ukazuje na nesrazmjer između konteksta u kojem su radovi nastali, kroz proces urbanog sakupljanja odbačenih predmeta, i načina na koji su predstavljeni, poput artefakata u čistom i bijelom galerijskom prostoru. Tom gestom – koja nipošto nije nova ni originalna – dotiče se nepisanih pravila kulturne industrije. Također ukazuje na višebrzinski svijet u kojem neki kanonizirani objekti, bez stvarne novčane vrijednosti, imaju sposobnost enormnog povećanja svoje vrijednosti. To je svojevrsni nacrt društvene nejednakosti, budući da prihodi menadžera i vlasnika kapitala mogu nadmašivati plaće većine ljudi i stotinu ili tisuću puta, iako su u rad uložili jednaku količinu vremena, energije i znanja. Go Big or Go Home tako ukazuje na asimetrije i nepravde u svijetu umjetnosti, kao i unutar stratificiranih društava današnjice."

DNLM (Danilo Milovanović) je interdisciplinarni umjetnik sa sjedištem u Ljubljani. Magistrirao je na Akademiji za likovnu umjetnost i dizajn u Ljubljani, a školovao se i na akademiji UMPRUM-u u Pragu. Godine 2025. primio je državno priznanje Riharda Jakopiča, dok je više puta bio nominiran za nagradu OHO. Za svoj magistarski rad je primio studentsku Prešernovu nagradu Akademije likovnih umjetnosti u Ljubljani. Od 2012. do 2018. stvarao je unutar kompleksa autonomne tvornice Rog, gdje je od 2015. do 2018. pokrenuo i vodio galeriju Zelenica. Od 2019. do 2021. boravio je na umjetničkoj rezidenciji u Švicariji (MGLC) u Ljubljani. Trenutno stvara u Autonomnoj kulturnoj zoni Metelkova. Izlagao je u mnogim prostorima za suvremenu umjetnost u Sloveniji i šire, poput galerija Aksioma, Alkatraz, Tobačna 001, Škuc i P74; MSUM Metelkova, na 35. Grafičnem bienalu u Ljubljani; na 10. trienalu suvremene umjetnosti U3 u Ljubljani; MSU u Rijeci; MSUV u Novom Sadu; MSU u Banja Luci ; U MQ Schauraum u Beču; EC124H u Kopenhagenu; 7. Urban art bienalu u Völklingenu; NSG u Chemnitzu; BienalSur u Montevideu; Miasto Ogrodow u Katowicama; EU Expo u Tel Avivu; Donumenti u Regensburgu;  Pražarni AB3 u Pragu itd.

DNLM intervenira u javni prostor korištenjem jednostavnih sredstava s ciljem stvaranja novih značenja i elokventnih situacija. Njegovu praksu obilježava društveno angažirano izražavanje izravno u javnom prostoru, a ideje određuju medij i pristup. Najčešće se koristi javnim performativnim akcijama, gestama, efemernim urbanim intervencijama, fotografijom i videom.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata