U srcu istanbulske kaznionice, Zakir (Berkay Ateş) provodi svoje dane u tišini cenzorskog ureda. Njegov je posao pedantan i monoton: čitati privatna pisma zatvorenika i debelim crnim markerom prekrivati sve što bi moglo biti problematično.
Život izvan zatvorskih zidina nije mu mnogo uzbudljiviji; živi s brižnom majkom (Füsun Demirel), a jedini bijeg od sive svakodnevice pronalazi na večernjem tečaju kreativnog pisanja. Upravo će ga taj hobi gurnuti preko ruba profesionalne etike i odvesti na opasno putovanje gdje se brišu granice između stvarnosti, fikcije i opsesije. Riječ je o filmu "Prošlo cenzuru" koji večeras igra na HRT3.
Uglavnom, za jedan od zadataka na tečaju, Zakir iz pisma namijenjenog jednom od zatvorenika ukrade fotografiju na kojoj je njegova prelijepa supruga Selma (Saadet Işıl Aksoy). Ona mu ubrzo postaje više od puke inspiracije; pretvara se u fiksaciju koja prijeti progutati njegov cjelokupni život.
Ono što započinje kao spisateljska vježba, brzo eskalira u paranoičnu opsesiju. Zakir počinje promatrati Selmu tijekom njezinih posjeta zatvoru, a svaki njezin pokret, pogled ili fragment razgovora u njegovoj glavi postaje dio zlokobne zavjere. Potiče ga i kolegica s tečaja, zaljubljenica u kriminalističke romane, pa Zakir u svakodnevnim, vjerojatno posve bezazlenim situacijama vidi dokaze o misteriju u čijem je središtu Selma, dama u nevolji koju samo on može spasiti. Redatelj i scenarist Serhat Karaaslan u svom dugometražnom prvijencu majstorski gradi napetost, vješto se poigravajući s gledateljevom percepcijom. Kao što je primijetila i kritika u časopisu Variety, film neodoljivo podsjeća na klasike špijunskog trilera poput Coppolina "Prisluškivanja" ili "Života drugih", istražujući psihološki rascjep čovjeka čiji je posao zadirati u tuđu intimu, a istovremeno je i sam lišen vlastite.
Karaaslanov film nije samo psihološki triler, već i suptilna kritika represivnog sustava i društva koje potiče autocenzuru. Žiri FIPRESCI-ja, koji je filmu dodijelio nagradu na Panorami europskog filma u Ateni, istaknuo je kako film "na suptilan način odražava društvene i intelektualne probleme zatvorskog službenika" te pohvalio "uvjerljiv prikaz junakove potrage za pravdom i njegovih erotskih osjećaja". Tome uvelike doprinosi i sjajna glumačka postava, predvođena Berkayem Ateşom, čiji lik gotovo bez riječi uspijeva prenijeti unutarnji nemir, kao i izvanredna tehnička izvedba, od atmosferične fotografije Meryem Yavuz do preciznog dizajna zvuka koji zujanje neonskih svjetala u zatvorskim hodnicima pretvara u zvučnu kulisu paranoje.
Impresivna kvaliteta filma "Prošlo cenzuru" potvrđena je nizom priznanja na prestižnim svjetskim festivalima. Premijerno je prikazan na festivalu u Karlovym Varyma 2019. godine, gdje je odmah osvojio nagradu FEDEORA žirija europskih i mediteranskih kritičara za "empatičan pristup istraživanju univerzalnih tema kao što su opresivni režimi i cenzura". Uslijedile su nagrade za najbolji scenarij i montažu na festivalu u Istanbulu, za najbolji film i glumca u Ankari, te nagrade FIPRESCI i glavna nagrada žirija na festivalu u Ateni, čime je zacementirao svoj status jednog od najznačajnijih turskih filmova posljednjeg desetljeća.
No, priča o ovom filmu dobila je i neočekivan nastavak nekoliko godina nakon premijere. U filmskoj zajednici razvila se žustra rasprava o frapantnoj sličnosti između filma "Prošlo cenzuru" i kratkog američkog filma "The Letter Room" iz 2020. godine, koji je nominiran za Oscara, a u kojem glavnu ulogu tumači Oscar Isaac. Radnja oba filma vrti se oko usamljenog zatvorskog službenika čiji je posao cenzurirati pisma, a koji zatim postane emocionalno upleten u život jednog od zatvorenika preko njegove prepiske.
Turski filmski kritičari prvi su povukli paralele, a neki su, kako prenosi Yahoo, američki film nazvali "jeftinom kopijom". Produkcijski tim filma "Prošlo cenzuru", koji uključuje turske, njemačke i francuske producente, angažirao je odvjetnike tvrdeći da se ne radi samo o povredi moralnih, već i financijskih prava, s obzirom na to da su bili u pregovorima o snimanju remakea na engleskom jeziku. S druge strane, redateljica filma "The Letter Room", Elvira Lind (inače supruga Oscara Isaaca), i produkcijska kuća Topic tvrde kako nitko od njihove ekipe nikada nije čuo za turski film sve dok ih nisu kontaktirali odvjetnici, te da je njezina inspiracija došla iz jednog podcasta. Dok se pravna bitka možda nastavlja iza kulisa, gledatelji večeras imaju priliku sami procijeniti originalnost i snagu ovog izvanrednog ostvarenja.
Otvori KEKS Pay
