Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 117
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
tužna vijest

Preminuo pjevač Radek Brodarec, zaštitni glas zagorske glazbene baštine

Marija Bistrica: Koncert u ?ast 70 godina rada i 83. ro?endana Rudolfa Mahmeta
Zeljko Pusec/Vecernji list
22.03.2026.
u 19:07

Hrvatska glazbena scena ostala je bez jednog od svojih najprepoznatljivijih glasova. U 74. godini života preminuo je Radek Brodarec, legendarni pjevač i instrumentalist čije je ime desetljećima bilo sinonim za kajkavsku popevku i glazbenu tradiciju Hrvatskog zagorja

Preminuo je Radovan Radek Brodarec, glazbenik kojeg su mnogi smatrali zaštitnim glasom zagorske baštine. Umjetnik koji je obilježio jednu epohu napustio nas je u zabočkoj bolnici, a njegov odlazak ostavlja prazninu na kulturnoj sceni koju će biti nemoguće ispuniti.

Rođen u Maču, mjestu koje je duhovito nazivao "središtem svijeta", Brodarec je čitav život ostao vjeran svom kraju, unatoč karijeri koja ga je vodila na sve strane svijeta. Bio je istinski ambasador kajkavske riječi, a vijest o njegovoj smrti potresla je brojne prijatelje, kolege i poštovatelje njegova lika i djela. Posljednji ispraćaj, kako je najavljeno, održat će se u srijedu, 25. ožujka, na mjesnom groblju u Maču, gdje će se od njega oprostiti oni koji su ga voljeli i cijenili.

Njegov glazbeni put počeo je strelovito, još u dječačkoj dobi. Karijeru je započeo pobjedom na festivalu u Crikvenici davne 1964. godine, gdje je s pjesmom "Snovi Crikvenice" nadmašio konkurenciju iz cijele tadašnje države s prednošću od čak 122 glasa. Taj trijumf donio mu je ne samo slavu, već i titulu počasnog građanina Crikvenice, a mediji su ga prozvali "našim Robertinom" ili "našim Joselitom", uspoređujući ga s tadašnjim velikim dječjim pjevačkim zvijezdama. Kako je sam kasnije pričao u intervjuima, pratnja slavnog Tamburaškog orkestra Zagrebačke pivovare pod ravnanjem Teodora Bocha bila je ključna za taj rani uspjeh koji ga je vinuo među zvijezde.

Ipak, trenutak koji je zauvijek definirao njegovu karijeru dogodio se dvije godine kasnije, 1966., na pozornici prvog Festivala kajkavskih popevki u Krapini. Upravo je Radek Brodarec, tada još dječak, imao čast otvoriti festival, i to pjesmom koja će postati njegov zaštitni znak i jedna od najizvođenijih popevki svih vremena, "Na Sljeme". Taj je nastup označio početak neraskidive veze s krapinskim festivalom, na kojem je u idućih četrdeset godina nastupio isto toliko puta, predstavivši publici niz pjesama koje su postale nezaobilazan dio zagorske glazbene baštine. 

Njegov talent nije poznavao granice, ni geografske ni glazbene. Tijekom karijere duge više od pet desetljeća nanizao je preko tri tisuće nastupa diljem svijeta, ali i jednako toliko u domovini. Bio je glazbeni virtuoz koji je, prema mnogim zapisima, svirao čak 32 glazbena instrumenta. Njegov glas odjekivao je i u najprestižnijim svjetskim dvoranama, poput pariške Olimpije, gdje mu je na koncert došao i tadašnji francuski predsjednik Charles de Gaulle. Svojim je nastupima širio zvuk i duh Zagorja, ostavljajući neizbrisiv trag gdje god bi se pojavio i dokazujući da je glazba univerzalan jezik koji spaja ljude i kulture.

Iako je njegova karijera bila ispunjena brojnim uspjesima, Radek Brodarec ostat će najviše upamćen po pjesmama koje su nadživjele vrijeme i postale dio kolektivnog pamćenja. Uz vječnu "Na Sljeme", koja je uz "Suzu za zagorske brege" radijski najizvođenija popevka, neizbrisiv trag ostavile su i "Rodnom Zagorju" te "Sve počinje v Zagorju". Potonja se smatra neslužbenom himnom Zagorja i pjesmom koju na kraju Krapinskog festivala tradicionalno pjevaju svi izvođači zajedno s publikom. U njegovu opusu nalaze se i hitovi poput "Moja Barica" i "Koga vraga furt mi gundraš", a okušao se i u zabavnoj glazbi snimivši uspješan album "Buzuku i mandolina". Kroz deset samostalnih albuma i nebrojene nastupe, Brodarec je postao više od pjevača; bio je čuvar izvornog kajkavskog izričaja i simbol kraja kojem je posvetio svoj život i umjetnost.

Komentara 1

18
188
20:15 22.03.2026.

Počivao u miru

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata