Nakon uspješne sezone koja se polako privodi kraju, iz Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog najavili su još bogatiji repertoar za novu sezonu 2026./2027. Spremili su nam po svemu sudeći sasvim poseban program – osim što će u dvorani nastupati sama krema domaće i svjetske glazbe, uz obilježavanje 200. godišnjice smrti Ludwiga van Beethovena, slavi se i 45 godina ciklusa Lisinski subotom, koji će najesen otvoriti Simfonijski orkestar HRT-a s dirigentom Pascalom Rophéom i čelistom Gautierom Capuçonom.
Ono što će mnoge iznenaditi jest da prvi put ove sezone neće biti koncerta Ive Pogorelića, no to nije razlog za uzbunu jer će se njegov nastup umjesto toga održati u sklopu koncerta Dana dvorane, kada će naš proslavljeni pijanist postati i počasni član Dvorane Lisinski. A ono na što su veoma ponosni, jest to da unatoč svim poskupljenjima koja nas posljednjih godina more, ulaznice za novu sezonu i dalje ostaju cjenovno dostupne građanima, čemu svjedoči i više od 1000 pretplatnika Lisinskog, od kojih najmlađi ima 15, a najstariji čak 90 godina. Više o svemu što nas čeka od ove jeseni, otkrila nam je ravnateljica Nina Čalopek.
Ova sezona Lisinskog najavljena je kao jedna od najambicioznijih posljednjih godina, s velikim brojem međunarodnih orkestara, solista i ansambala. Kojim ste se kriterijima i idejama vodili pri slaganju takve sezone?
Nova će sezona biti svakako ambicioznija i bogatija od prethodne, a osnovni kriteriji su kvaliteta i raznovrsnost. Pomno osluškujemo i što naša publika traži, ali joj istovremeno pokušavamo ponuditi i nešto neočekivano, nešto izvan njena radara, a za što smatramo da bi joj se moglo svidjeti. Jer Dvorana Lisinski nije i ne bi trebala biti jukebox, već istovremeno mjesto duha vremena, mjesto čuvanja baštine te mjesto eksperimenta i inoviranja. Ali konkretno za iduću sezonu najviše se radilo na našim novim ciklusima Lisinski da camera i Lisinski srijedom – da budu još bolji i još prepoznatljiviji, kao i na tome da u Veliku dvoranu dovedemo ponovno velike zvijezde rocka, popa ili jazza kao što su Brandford Marsalis i Dianne Reeves, koji nam dolaze sa sjajnim projektom u listopadu ove godine. Važan nam je i naš novi festival Zagrebačko glazbeno proljeće, čije je prošlo izdanje samo još i više podiglo ljestvicu očekivanja kvalitete za idući festival. Publika, mediji, glazbena struka zaista iznimno hvale ovaj festival, koji je postao novi model popularizacije domaće glazbene baštine. A ne mogu i ne spomenuti 200. obljetnicu smrti Ludwiga van Beethovena, koja će značajno obilježiti našu 2027. godinu.
Kada pogledamo impresivan popis gostiju, od Gautiera Capuçona, Xaviera de Maistrea i Nikolaja Luganskog do Bečkih simfoničara, Orkestra Nacionalne akademije Santa Cecilia i Academy of St. Martin in the Fields, što nam ta imena govore o današnjoj poziciji Lisinskog na europskoj koncertnoj karti?
Govore da je Dvorana Lisinski nezaobilazno mjesto ne na europskoj, već na svjetskoj mapi koncertnih postaja. I to najvećih interpreta klasične glazbe današnjice. No to nije novum jer iako je Dvorana Lisinski imala raznih i brojnih faza, klasična glazba uvijek je imala stabilnu i jako kvalitetnu poziciju u programskom sklopu Dvorane. Tome je naravno glavni razlog ciklus Lisinski subotom, u čiju 45. sezonu upravo ulazimo, a koji se vrlo brzo svojom kvalitetom etablirao kao najvažnije mjesto klasične glazbe – kako domaće tako i svjetske – ne samo u Zagreb već i u regiji.
Ciklus Lisinski subotom ove godine slavi 45. rođendan! Što ga, po vašemu mišljenju, čini tako omiljenim i tako dugovječnim? Jedan je od razloga, vjerujem, i program Razgovori s umjetnicima, zbog kojeg to postaje pravi društveni događaj, a ne samo klasični izlazak na koncert.
Lisinski subotom sinonim je kvalitete i ako zaključujemo samo po tom kriteriju, ovaj ciklus zaista je elitni. On je "who is who" klasične glazbe čija bi se povijest interpreta mogla pisati uvidom upravo u programe koncerata ovog zagrebačkog ciklusa. Nema svaki grad takvu platformu. Stoga je Lisinski subotom još uvijek jedinstvena prilika za sve zaljubljenike u glazbu da direktno dožive to svjedočanstvo nevjerojatnih interpretacija, genijalnih solista, vrhunskih orkestara, legendi klasične glazbe ili pak onih nevjerojatnih jako mladih umjetnika za koje ne možeš vjerovati da uopće postoje i tako sviraju. To su glazbenici jedinstvene aure koja, naravno, zna sjati nekim sasvim drugim sjajem kada se spuste s pozornice u fotelju za naše sad već famozne razgovore s umjetnicima. Publika je uvijek zainteresirana čuti pozadinu onoga što je doživjela tijekom koncerta, saznati nešto novo ili barem samo upoznati umjetnike. Iako se nama taj format razgovora uz koncert čini kao standard, on to zapravo nije i druge su ga koncertne dvorane počele uvoditi tek nedavno s ciljem razvoja nove publike. Stoga, mi zaista jesmo blagoslovljeni avangardnim otvorenim i vrlo inovativnim idejama kojima su se rukovodili prije 45 godina ljudi iza Lisinskog, a koji se i dan danas čine svježima i potrebnima publici.
No prvi put u ciklusu Lisinski subotom nema Ive Pogorelića jer će njegov nastup biti dio Dana dvorane. Zašto vam je bilo važno taj koncert izdvojiti kao poseban događaj? Što možemo očekivati?
Bilo koji koncert Ive Pogorelića tijekom njegove karijere poseban je događaj. Pritom ja nisam apologet, već realist. Ivo Pogorelić je specifična, ali i značajna figura hrvatske glazbe u svjetskim i povijesnim razmjerima. Ove godine obilježavamo i 50. godina od njegova prvog nastupa u Lisinskom, a sa Simfonijskim orkestrom HRT-om izvest će isti Rahmanjinov koncert koji je izvodio i te davne 1976. Očekujem snažne emocije – i u publici, a i kod samog maestra. Osim emocija, kao i uvijek s maestrom Pogorelićem, neke nove ulaze, doživljaje i ostvarenja glazbene partiture. Očekujem, mogli bismo reći, neočekivano.
U vremenu općih poskupljenja i rasta životnih troškova često se postavlja pitanje dostupnosti kulture. Kako uspijevate zadržati ulaznice za novu sezonu cjenovno dostupnima?
Podrškom Grada Zagreba, koji i jest osnivač Dvorane Lisinski kao javne ustanove te bez čije stabilne financijske pomoći mnogo toga ne bi bilo moguće. Ali moram također naglasiti kako je i jedan od razloga pametno programsko i financijsko poslovanje koje nam omogućava da mnoge programe samostalno, i to dostatno i održivo, financiramo. Također, jako nam je važno ponuditi pogodnosti svojim stalnim pretplatnicima, osmisliti i kampanje poput KLASIČAR ZA 5, kojom omogućujemo djeci i mladima ulazak na koncerte ciklusa Lisinski subotom za samo pet eura, ali i cjenovno se senzibilizirati i prema osjetljivijim skupinama publike kao što su umirovljenici ili osobe s invaliditetom.
Otkada ste došli na čelo Lisinskog, proširili ste programsku lepezu, otvorili Lisinski najrazličitijim glazbenim žanrovima… Kako se to odrazilo na posjećenost?
Govorim sad samo iz svojeg dojma s terena, ali odgovor je – odlično! Najčešći su komentari koje čujem to da je Lisinski oživio, da je mnogo aktivniji, prepoznatljiviji, da nudi raznovrsne, vrlo zanimljive programe za svakoji ukus i interes. I to se vidi i u samoj dvorani – i mala i velika gotovo su na svakom koncertu rasprodane.