Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 5
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
glazbeni velikan 20. stoljeća

Pobunjenik Lennon protiv Beatlesa, Isusa, Kennedyja i lažnih idola

10.05.2021.
u 11:23

Naš glazbeni kritičar Hrvoje Horvatpiše o trendovima na hrvatskoj i svjetskoj estradnoj sceni.

S koje god ga strane promatrali, rad i život Johna Lennona, izvanglazbeni utjecaj, političke i kulturološke referencije koje je za sobom ostavio i danas mu osiguravaju mjesto među najvećim figurama 20. stoljeća. Lennonova pozicija vuka samotnjaka nakon raspada Beatlesa, ali i u zadnjem razdoblju zajedničkog rada grupe, onaj je dio zbog kojeg je zapamćen kao vječni “solist”, čovjek koji je volio raditi na svoju ruku, ili barem “uz ruku” Yoko Ono.

Upravo taj individualizam, od autorskog – bez obzira kako savršeno funkcionirao u neponovljivoj alkemiji s Paulom McCartneyjem u šezdesetima – političkog angažmana (ma kako naivan bio), preko medijske sveprisutnosti, do introspektivne povučenosti zadnjih godina života, Lennonu je omogućio da u svojoj životnoj biografiji postane predvodnik nekih modela ponašanja u svijetu show-businessa.

U to se uklapa i njegov prvi solo album “John Lennon/Plastic Ono Band” objavljen 1970., koji je upravo doživio luksuzno prošireno reizdanje.

Lennon je jedini od Beatlesa vratio odlikovanje britanskoj kraljici zbog rata u Vijetnamu, a već je 1965. imao ozbiljnih problema kad je ustvrdio da su Beatlesi popularniji od Isusa Krista. Na prvom solo albumu lajao je protiv lažnih idola, uključujući Beatlese, Isusa, Kennedyja i druge, borio se s vlastitim demonima i zaključio da je “san svršen” te prvim solo albumom opalio šamarčinu mnogima, pa i sebi. Beatlesi su se razišli puno prije nego što je objavljen preuređeni album “Let It Be”, 1970., koji je producent Phil Spector upropastio naknadnim nasnimavanjem orkestracija i promijenjenim izborom pjesama i konverzacije članova grupe u studiju, od onoga što je predstavljao već završen i superioran album “Get Back” početkom 1969. No, ta je verzija stavljena na čekanje i potom završila pod škarama “vanjskog suradnika”, Beatlesi su sredinom 1969. snimili posljednji album “Abbey Road” i zadnji se put vidjeli ljeta te godine.

Tek početkom 1970. uslijedila je drama o razlazu grupe, ali samo za javnost, jer Lennon je već objavio tri uspješna singla (“Give Peace A Chance”, “Instant Karma” i “Cold Turkey”, uključena na prvi disk reizdanja) i potom počeo snimati prvi solo album “John Lennon/Plastic Ono Band” objavljen krajem 1970. u suradnji sa Spectorom kao producentom i bendom u kojem su bili Ringo Starr, Klaus Voorman na basu i Billy Preston na klaviru. Slično je napravio i McCartney pa je bilo potpuno jasno da je “Let It Be” samo ostavljen kao zadnje poglavlje medijske farse o Beatlesima, a članovi su se već bili bacili u solističke vode.

Ono što mnogima nije bilo jasno bio je upravo “John Lennon/Plastic Ono Band”, introspektivni, razoružavajući i emocionalno ogoljeni skup Lennonovim pjesama kojim je istjerivao vlastite demone onako kako to nitko nije očekivao od poznate rock-zvijezde. Dapače, početkom 1970. Lennon je pohađao psihoterapiju, a teme boli, patnje i razočaranja dominirale su i na albumu s pjesmama poput “Mother”, “God”, “Isolation”, “Working Class Hero” i drugima. Upravo objavljeno reizdanje tog solo prvijenca pod paskom Yoko Ono na osam diskova detaljno razlaže priču o albumu koji je odavno na popisima najboljih, ali i najradikalnijih albuma svih vremena, pogotovo kad znamo da ga je objavio član najvažnije grupe u povijesti rocka. U novoj proširenoj verziji na 6 CD-ova i 2 blu-ray diska uz remiksirani originalni album nalazi se više od 11 sati audiomaterijala, ukupno 159 snimaka iz tonskog studija u stereo i 5.1 remiksevima.

Primjerice, disk “Elements” po kanalima ističe neke sviračke detalje koji prije nisu bili istaknuti na izvornim pjesmama, dok je “Evolution” donosi audiomontažu koja povezuje razvoj pjesama od demo faze do završnog rezultata, uključujući probe, snimanja i razgovore u studiju. Pridodane su i Lennonove kućne demo snimke i studijski jam-session u kojem su Lennon i društvo prolazili kroz obrade rock-standarda “Honey Don’t” i “Matchbox”, a dotakli su se i pjesama Beatlesa s albuma “Let It Be” – “Get Back” i “I’ve Got A Feeling”.

Ovim projektom Yoko Ono idealno se uključila u trenutačnu pomamu za višetomnim reizdanjima remiksanih albuma Beatlesa pa je potpuno jasno da deluxe box setom i velikom knjigom na 132 stranice pokušava još jednom podići spomenik hrabrom autorskom radu Lennona, koji i danas zvuči oporo i otkrivajuće kao i tada. Dapače, upravo je album “John Lennon/Plastic Ono Band” postao predložak po kojem su se poslije snimali mnogi slični “autoegzorcistički” albumi poznatih i alternativnih rock-imena u potrazi za iskupljenjem, ali je Lennon, kao i puno puta do tada, bio prvi.

Koncerti

Foto: Jurica Galoic/PIXSELL

Jedan od naših najvećih bendova, Hladno pivo nastupit će na pulskom Kaštelu prvog dana srpnja. Na prvi istarski nastup nakon puno mjeseci bend stiže nakon svirke na još jednoj tvrđavi, i to onoj u Šibeniku. Koncert na tvrđavi sv. Mihovila rasprodan je za nekoliko dana, a isto se očekuje i u Puli s obzirom na ograničenje od 400 ulaznica. Članovi Hladnog piva svoj su posljednji nastup prije pandemije odradili početkom siječnja 2020. u Francuskoj, nakon čega je uslijedila najveća koncertna pauza za ovaj bend od njihova nastajanja. Ipak, koncertne aktivnosti polako se vraćaju, pa će se tako grupa pojaviti u niz hrvatskih gradova sljedećih mjeseci. Zastoj u svirkama bend je, kao i mnogi, ispunio autorskim radom te izbacio singl “Kišna nedjelja” kojim najavljuju novi album.

Ulaznice za pulski koncert u prodaji su od četvrtka 6. svibnja, po cijeni od 100 kuna. Na dan koncerta cijena ulaznice iznosit će 120 kn. Ulaznice su dostupne na svim fizičkim prodajnim mjestima Eventim sustava te online na www.eventim.hr. Program je sufinanciran putem natječaja „Jer svirati se mora” provedenog u suradnji Ministarstva kulture, medija RH i Hrvatske glazbene unije. Koncert će biti održan u izuzetno ograničenom kapacitetu, uza sve mjere i preporuke Stožera civilne zaštite. Budući da su već rasprodani nastupi Rundeka i ekipe, koji sviraju tri večeri u dvorištu zagrebačke likovne akademije, gdje nastupa i Bare s Majkama, jasno je da je vrijeme korone itekako povećalo zanimanje publike za koncerte, kojih nije bilo gotovo godinu dana.

Albumi

Foto: Aquarius records

Album postave 9OF3 prvi je, a ujedno jedini instrumentalni album nakon Matije Dedića i “Matija svira Arsena” prije pet godina, koji je osvojio pet nominacija za ovogodišnje Porine premda ne i u kategoriji “albuma godine”. Tri domaća gitarista, Miroslav Lesić, Bruno Kovačić i Ivan Pešut odavno pripadaju redu “prvih violina”, pardon, gitara domaće scene. U karijerama su svirali u nekoliko domaćih prvoligaških mainstream bendova i pratećim sastavima najvećih pop-zvijezda, a na programima HTV-a poput “A strana” i drugih vjerojatno su pratili sve moguće domaće pjevače i pjevačice koje možete nabrojiti. Iako su najčešće bili istaknuti kao važni gitaristi, ipak spadaju u prateće glazbenike koji su kod nas oduvijek podcijenjeni spram isturenih “zvijezda” pod svjetlima reflektora. Ali, te zvijezde ne bi daleko, ili tako daleko, stigle bez pomoći njih i ostalih “svirača”. Uostalom, davno je to simbolički Keith Richards objasnio rekavši da on nije “gitarist Micka Jaggera”, nego je Jagger njegov pjevač. Možda im se baš zbog toga “gade” pjevači, pa su se u trojci odlučili snimiti instrumentalni album ne zamarajući se pritom taštinama i problemima frontmena.

Dapače, neke od ovih tema uz malo truda mogle su se spojiti s tekstovima i postati “pjesme”, i to odlične, vaših omiljenih pjevača. Primjerice, u melankoličnim akustičnim trenucima kao da proviruje Gibo, dok se u jazzy pasažima otkriva koliko je Vlatko Stefanovski svojim zvukom utjecao na domaće gitariste. No, ako ste mislili da će 9OF3 biti pokazivanje mišića i mogućnosti brzog prosviravanja skala sa solo dionicama na otfrljenom pojačalu, prevarili ste se. Ukusna instrumentalna glazba ove trojke, s basistom Henryjem Radanovićem i bubnjarom Dušanom Kranjcom, pokazuje Lesića, Kovačića i Pešuta kao artikulirane muzičare koji od ideje do melodije i ukupnog zvuka kontroliraju “hladni” i “vrući” pogon svoje svirke u brojnim žanrovima, a pogotovo u trenucima kad su na akustičnim gitarama, koji s lakoćom klize pod gitarističkim prstima. Drugim riječima, “ne pucajte na pijanista”, ali ni na gitarista.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije