Na izložbi "U početku bijaše kraljevstvo", koja se večeras otvara u Klovićevim dvorima, godinu dana radilo je više od stotinu ljudi, na tri etaže Galerije dopremljeno je 400 artefakata iz svih dijelova Hrvatske i inozemstva koji su raspoređeni u 30 dvorana, a svi oni pričaju povijesnu priču o 11 stoljeća Hrvatskog Kraljevstva.
Riječ je zapravo o dubinskoj, interdisciplinarnoj izložbi kakve u Hrvatskoj do sada nije bilo, na kojoj o hrvatskoj povijesti svjedoče dokumenti, arheologija, povijest umjetnosti te pisana riječ, a nit vodilja je hrvatska opstojnost od doseljenja Hrvata na ove prostore do 1925. godine. Izložbu prati katalog od 700 stranica na kojem je radilo stotinjak autora i sigurno je referentan materijal za izučavanje povijesti, a ovom je prigodom preveden i na engleski jezik. Autori izložbe stručnjaci su s područja povijesti i povijesti umjetnosti Dino Milinović, glavni autor, te koautori Tomislav Galović i Trpimir Vedriš, dok je kustosica izložbe Iva Sudec Andreis.
Na jučerašnjoj konferenciji za medije predstavili su svoj projekt, koji je svojevrstan krunski događaj godine u kojoj se obilježava 1100. obljetnica Hrvatskog Kraljevstva. Prva etaža izložbe posvećena je dolasku Hrvata i srednjem vijeku, druga daje prikaz ranovjekovne hrvatske povijesti i 19. stoljeća, dok je cijeli jedan kat rezerviran za kralja Tomislava. Izbor dokumenata i spomenika napravljen je tako da je u svakoj dvorani po jedan od bitnih spomenika koji karakterizira to povijesno razdoblje i položaj Hrvatske u tom periodu.
– Vodili smo se idejom da pokušamo dopremiti što više originala, kao što je to slučaj s krstionicom kneza Višeslava koja je u Zagreb dopremljena iz Splita. Tu je i cijeli niz kamenih napisa poput onoga kneza Branimira, a u tzv. mauzoleju hrvatskih kraljeva je i originalni epigraf kraljice Jelene. Naravno, jedan cijeli kat posvećen je kralju Tomislavu, odnosno onome što o njemu znamo i što je sačuvano od dokumenata i drugih narativnih svjedočanstava. Tu su ključni dokumenti o povijesnosti kralja Tomislava – "Ljetopis popa Dukljanina", "Historia salonitana" i "Historia salonitana maior" Tome Arhiđakona, a slijedi i "kralj Tomislav u umjetnosti", odnosno kako su ga doživljavali tijekom povijesti slikari i književnici, ali i kako ga se doživljava u pop-kulturi. Dakle, nakana nam je bila prikazati ono najbitnije, ali i ono pouzdano i bez momenata oko kojih bi se moglo dvojiti – kazao nam je Tomislav Galović.
Posjetitelji će tako nakon 70 godina ponovno u Zagrebu vidjeti originalnu, tonu tešku, spomenutu Višeslavovu krstionicu. U Hrvatsku je stigla 1942. iz Venecije, ali vjeruje se da potječe iz Nina. Natpis na latinskome jeziku koji spominje sakrament krštenja i navodi slavensko ime Višeslava, čini ovaj spomenik jedinstvenim ne samo u hrvatskim već i u europskim razmjerima pa možemo reći da je to jedan od krunskih dragulja izložbe.
Izložena je i Bašćanska ploča, točnije njena replika, prvi pisani spomenik na glagoljici i narodnom jeziku koji spominje jednog hrvatskoga kralja – Zvonimira. Tu je i anžuvinska kruna iz Stalne izložbe crkvene umjetnosti u Zadru, ali i ophodni križ koji je nedavno vraćen zadarskim franjevcima nakon što je bio ukraden 80-ih godina prošloga stoljeća. Od pisanih dokumenata, iz Vatikanske apostolske knjižnice posuđen je prijepis naše najvažnije srednjovjekovne kronike "Historia Salonitana" Tome Arhiđakona, koja spominje Tomislava kao kneza.
Austrijska pak nacionalna knjižnica iz Beča posudila je za izložbu rijetki primjerak tiskanoga govora Bernardina Frankapana "Oratio pro Croatia" (1522.), dramatično svjedočanstvo o pustošenjima zemlje nakon strašnog poraza u Krbavskoj bitci (1493.), o čemu govori i pop Martinac u II. Novljanskome brevijaru, koji je također ovdje izložen. Razdoblje humanizma i renesanse predstavljeno je primjerima kamene plastike Jurja Dalmatinca, Ivana Duknovića, Nikole Firentinca i Franje Vranjanina (Francesco Laurana). Prvi put publika će vidjeti i nadgrobni spomenik zagrebačkog biskupa Luke Baratina (16. st.), upotpunjen dijelovima nađenima nakon potresa 2020. godine. Razdoblje vladavine habsburške dinastije (1527. – 1918.) prezentirano je portretima članova kraljevske obitelji, među kojima se ističe onaj Marije Terezije, kao podsjetnik na činjenicu da je Hrvatski sabor prvi prihvatio Pragmatičku sankciju koja je omogućila da ženski nasljednik sjedne na carsko prijestolje.
Hrvatski narodni preporod i procvat građanske kulture predstavljeni su brojnim izlošcima, od tiskarskog stroja iz vremena Ljudevita Gaja do predloška za Bukovčev zastor u Hrvatskome narodnom kazalištu. Tu je i Kukuljevićev govor u povodu proglašenja hrvatskoga jezika za službeni u Hrvatskome saboru (dotad je to bio latinski!). Središnja osoba 19. stoljeća je, ipak, ban Josip Jelačić, pa će posjetitelji moći vidjeti ne samo njegov portret i grafike s prikazima svečanog ulaska u Zagreb ili prijelaza preko Drave 1848. već i njegovu odoru, osobne predmete te zastavu rađenu prigodom njegova ustoličenja za bana.
– Izložba donosi i pogled unatrag i pogled unaprijed. Unatrag je nastojanje da ispričamo vrijednu priču koja je za nas povezala 11 stoljeća, a pogled unaprijed je sam smisao ove izložbe jer ona je temelj za nešto što bismo, ako parafraziram Le Goffa, mogli nazvati "odgojem za pamćenje". Njen edukativni aspekt nije površan ili nametnut, ali je itekako važan. Ovi su izlošci tu da nas podsjete na ključne trenutke hrvatske povijesti i odnosa hrvatskoga političkog tijela sa svojim susjedima. Kada govorimo o obljetnici kraljevstva, netko će reći da obilježavamo 925. godinu i godinu krunjenja Tomislava, no mi to ne tvrdimo. Mi želimo ispričati priču o trajanju jedne političke ideje stoljećima do kraja tog kraljevstva i moderne Hrvatske – kazao je autor izložbe Dino Milinović.
Valja spomenuti da se Izložba održava pod visokim pokroviteljstvom Vlade RH i u koordinaciji Ministarstva kulture i medija te okuplja sve važne povijesne institucije u zemlji. – Za ovu izložbu od nacionalnog značenja osigurali smo 450.000 eura – kazala je na konferenciji ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek i najavila: – U prosincu, u Arheološkom muzeju u Splitu, otvorit ćemo i drugu veliku izložbu na ovu temu, a koja se posebno bavi obilježavanjem splitskih hrvatskih sabora. S obzirom na to da osim cjelogodišnjeg obilježavanja ove velike obljetnice naše ministarstvo u ovom trenutku obnavlja i Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu i Hrvatski povijesni muzej u Zagreb, odlučili smo da nakon što ova izložba završi u Zagrebu otputuje u Split, u novu zgradu Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika, a da splitska izložba bude prenesena u Zagreb.
Izložba u Klovićevim dvorima traje do 15. veljače 2026. godine.
Otvori KEKS Pay
