Naslovnica Kultura Vizualna umjetnost

Izložbe u povodu 150 godina HDLU i 80 godina Meštrovićeva paviljona otvaraju se večeras

Meštrovićev paviljon imao je izrazito burnu povijest, a polemike o uređenju prostora koji okružuje Dom HDLU još su uvijek glasne
26. listopada 2018. u 11:12 4 komentara 415 prikaza
150 godina HDLU i 80 godina Meštrovićeva paviljona
Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

Čuvena Meštrovićeva Povijest Hrvata stoji na početku postava velike izložbe nazvane “Okruženju usprkos” kojom Hrvatsko društvo likovnih umjetnika slavi 150. obljetnicu postojanja, ali i osamdeset godina od izgradnje Doma HDLU koji u Zagrebu svi od milja zovu Džamija.

Andrea Rimpf Ukradeno blago Treba nam nacionalna baza ukradenih umjetnina

Riječ je o Meštrovićevu paviljonu koji je imao prilično burnu povijest jer su ga prvo ustaške vlasti pretvorile u islamsku bogomolju, dodavši mu čak i minarete, dok su ga komunisti desetljećima koristili kao Muzej revolucije. I kada je nakon hrvatske samostalnosti izgledalo da će popularna Džamija postati nekakav kvazimitski hrvatski panteon, temeljito devastirana zgrada vraćena je likovnim umjetnicima te je danas barem donekle vraćena u svoje prvobitno izložbeno stanje kakvo je zamislio Ivan Meštrović.

Oslikane dvije magnolije

– Ova se izložba ne bavi evolucijom stilova u posljednjih 150 godina niti je to izložba čiji je cilj predstavljanje remek-djela hrvatske likovne umjetnosti. Mi želimo pokazati kontinuitet diskontinuiteta i publici nudimo tri izložbe ispričane kroz dvije teme s čak tri narativne linije – rekao je autor koncepta izložbe “Okruženju usprkos”, povjesničar umjetnosti i kustos Branko Franceschi.

Novinarima je rekao da su se jako trudili da u paviljonu izlože originalnu Meštrovićevu Povijest Hrvata koja se nalazi u Beogradu, ali da im to nije uspjelo pa su se morali zadovoljiti sadrenim modelom koji su im za ovu prigodu posudili Muzeji Ivana Meštrovića. Franceschi je istaknuo da je na izložbi izloženo šezdesetak umjetničkih djela iz svih razdoblja hrvatske likovne umjetnosti koja su izvedena i tradicionalnim, ali i najsuvremenijim likovnih tehnikama i disciplinama.

Eugen Varzić Rasprodaja stoljeća Tržište umjetnina je poput Jetija – 
svi o njemu govore, a nitko ga ne vidi

U impresivnoj i prozračnoj galeriji Bačva tako se nalaze djela umjetnika koji su se afirmirali i na međunarodnoj sceni, galerija Prsten rezervirana je za konfrontaciju domaće povijesti i sadašnjosti, dok je galerija PM iskorištena za prostor osobnosti i vizije. Kako bi publici dočarali i povijest, ali i arhitekturu zgrade Meštrovićeva paviljona, koristi se i dokumentarni film Željka Senečića (po scenariju Ivice Župana i Franceschija) te animacija Darija Bardića, a olovkom su iscrtani obrisi vrata tamo gdje su ona nekada postojala, a sada su još uvijek zazidana. Na zidovima paviljona iza skulptura Vojina Bakića i Milene Lah oslikane su i čuvene magnolije koje je ovog ljeta s travnjaka koji okružuje bjelokosnu Meštrovićevu zgradu uklonila čelična volja vječnoga zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića.

Posjetitelji će sve do 2. prosinca moći vidjeti i neke čuvene hrvatske umjetnine među kojima se, primjerice, nalazi i amblematska slika Ljube Babića “Crna zastava” koja je nekada bila u vlasništvu slikara Josipa Vanište, a sada se nalazi u kolekciji Kallay. Tu je i slavna skulptura “Mačka” akademkinje Marije Ujević Galetović , ali i ciklus fotografija Ivana Posavca snimljenih u Zagrebu u trenutku objave smrti Josipa Broza Tita te bista Ive Lole Ribara, rad Antuna Augustinčića.

Gnjev je važna emocija

Tu su i djela Mate Celestina Medovića, Brace Dimitrijevića, Dušana Džamonje, Eugena Fellera, Ignjata Joba, Julija Knifera, Ivana Kožarića, Sanje Iveković, Miroslava Kraljevića, Ede Murtića, Ivana Picelja, Miljenka Stančića, Zlatana Vehabovića, Vladimira Dodiga Trokuta, Ratka Petrića, Stipana Tadića...

Svecana sjednica HAZU-a povodom Dana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te dodjela godisnjih nagrada. Znanost i umjetnost Dodijeljene nagrade HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća

Franceschiju je naročito važan rad Dalibora Martinisa “Vječna vatra gnjeva” jer je “gnjev važno raspoloženje”, ali i prosvjetiteljske poruke likovnog umjetnika i pjesnika Vlade Marteka (npr. Čitajte Branka Miljkovića) koje se nalaze po cijelom izložbenom prostoru paviljona.

Ravnateljica HDLU Ivana Krnjić izjavila je da Franceschijeva izložba ima kritički odnos prema prošlosti društva koje trenutačno ima 1900 članova te je najavila da će krajem studenoga objaviti i opsežnu monografiju o velikom jubileju. Predsjednik HDLU, akademski slikar Tomislav Buntak iz bogate povijesti društva istaknuo je važnost Izidora Kršnjavog i Ivana Meštrovića rekavši da je posljednjih godina društvo povećalo svoju aktivnost zahvaljujući čemu bilježi i veći broj posjetitelja na brojnim izložbama.

– Sretni smo što je došlo do djelomične obnove vanjskog izgleda paviljona, ali bili bismo sretniji da se obavila njegova cjelovita obnova – rekao je Buntak.

Putokaz za najljepše plaže na Pagu
Najljepše plaže na Pagu
Istražite koje su najljepše plaže i pronađite one koje će vam najbolje odgovarati

A1 izdvaja za Vas

  • Danijel2:

    Umjesto djetinjaste i glupe "ovo nije moj svijet" (?!), bolje da su izvješene slike nekih od 1900 članova. Nadam se da će izložba privući brojne posjetitelje, turiste, kako bi HDLU popravio svoju negativnu bilancu i pomogli turistićku ponudu Zagreba.

  • bapr:

    https://registri.uprava.hr/#!udruge – Dakle, ako upišete naziv ili OIB neke udruge, izlistati će vam se podaci o toj udruzi – kad je osnovana, tko su joj osobe ovlaštene za zastupanje, Statut udruge, ciljevi, i sl. Pa tako ako u Registru udruga ... prikaži još!a upišete ”Hrvatsko društvo likovnih umjetnika”, izlistati će vam se stranica sa detaljima o toj udruzi i tamo će vam pisati da je osnivačka skupština HDLU-a bila – 8. 12. 1983.!! To znači da Hrvatsko društvo likovnih umjetnika u ovom obliku i pod ovim nazivom, nikako, ali nikako ne može biti staro 150 godina, ako mu u Registru udruga piše datum osnivačke skupštine 8. 12. 1983.

  • bapr:

    Hdlu je prošle godine potrošio 500 000 kuna na poslovna putovanja, a na raćunu je minus od 840 000 kuna