Naslovnica Kultura Kazalište

Dino Mustafić: U Europi dominira strah

Ugledni bosanskohercegovački redatelj Dino Mustafić govori o praizvedbi Lucićeve drame “Aziz ili Svadba koja je spasila Zapad”
07. kolovoza 2017. u 14:20 1 komentara 276 prikaza
Dino Mustafić
Foto: Goran Stanzl/Pixsell

Na ambijentalnoj pozornici unutar kompleksa Vila Dalmacija, 9. kolovoza bit će praizvedena drama Predraga Lucića “Aziz ili Svadba koja je spasila Zapad” koju s ansamblom HNK Split postavlja poznati bosanskohercegovački redatelj Dino Mustafić. Mustafić prvi put režira na Splitskom ljetu, iako je prije deset godina u teatru postavio “Udovice” Ariela Dorfmana i Tonyja Kushnera. Zašto je odabrao baš Lucićev tekst napisan prije više od deset godina?

Splitsko ljeto Festival Kolinda Grabar-Kitarović svečano otvorila 63. Splitsko ljeto

– Pozvao me intendant Goran Golovko. Uvijek me zabavljalo raditi tekstove ljudi s kojima osjećam veliku bliskost, a koja je proizišla iz čitalačke fascinacije Lucićevim kolumnama, osjećajem za humor i briljantnom satirom. U isto vrijeme i svjetonazorom za koji držim da je na ovim balkanskim prostorima bio iznimno hrabar i kritičan, uz veliko uvažavanje pozicije drugih, što je svojevrsna rijetkost u epohi kad imamo vrlo malo sluha da čujemo drukčije mišljenje, da vodimo polemiku, da stvari nazovemo pravim imenom i nepogrešivo adresiramo bez obzira na konzekvence. Malo je konzistentnih novinara, umjetnika, profesora, generala kojima nije potrebno promijeniti ni zarez. Od vrućih devedesetih godina općih histerija i nacionalne euforije do današnjih vremena kad iz “kultivirane europske perspektive kao da imamo europski tečaj dostojanstvene mržnje” – kaže Mustafić koji glasno izgovara i naglašava riječ Balkan koju mnogi izbjegavaju. Zbog čega?

Neumitna činjenica

– Balkan je neumitna činjenica. Nemam razloga biti previše ponosan ni previše sramežljiv zbog svoga balkanskog podrijetla. Balkan može u Europu donijeti supstancu multietničnosti, multikonfesionalnosti, dijaloga. BiH nije formirala ni vojska ni politika nego je određena kulturom! Balkanski identitet je kulturološki nešto što ljude može učiniti bogatijima, komunikativnijima, a to je vrlo važno jer živimo u Europi u kojoj dominira strah – ističe Mustafić i komentira i stanje u Hrvatskoj.

– Mnogi su ulaskom Hrvatske u EU očekivali kvalitativni preobražaj, no postoji vidljiv sukob neokonzervativnih tendencija s liberalnim i progresivnim idejama koji se manifestira u mnogim segmentima društva i javnim istupima, od znanosti do kulture. Uznemirava me pokušaj revizije povijesnih činjenica, davanja ideoloških predznaka svim sistemima u kojima smo živjeli. To smatram anticivilizacijskim činom uvjetovanim potrebom homogeniziranja oko nacionalnog pitanja. Sigurno je da smo živjeli u bolja vremena. Demokracija nije teror većine, nego osluškivanje mišljenja manjine – ističe Mustafić. No, što može reći o Lucićevu tekstu koji se najavljuje kao tragikomedija koja je rađena po motivima “Pira malograđanina” Bertolta Brechta?

A sarajevska čaršija

– Veliki je izazov bio izabrati prostor na kojem će se igrati “Aziz”, što govori o redateljskom konceptu. Bit će zanimljivo vidjeti brechtovski pir u Vili Dalmaciji koja se, što nisam znao kad sam sa scenografom birao lokaciju, iznajmljuje i za pirove! Tekst je vrlo aktualan, proročanski, anticipira goruće pitanje, strah od različitosti. Ako je 20. stoljeće bilo stoljeće svjetskih ratova, koncentracijskih logora, etničkih sukoba, onda je 21. stoljeće stoljeće terora i straha! Lucić je vidio uzroke u industriji mržnje, napadu konzumerizma koji zatvara vidike za upoznavanje nekoga tko dolazi iz druge kulture.

Tekst je provokativan, hrabar, slojevit, nesvakidašnji, zanimljiv, potentan. Duhovito, humoristično, gorko i oporo opisao je trenutak u kojem živimo dovodeći sve u pitanje. Nikoga ne amnestira. U predsavi koristimo i dokumentarni materijal – najavljuje redatelj Mustafić.

Splićani su obično “kontra” svega. Kakve reakcije festivalske publike Mustafić očekuje? 

 – Nije daleko ni sarajevska čaršija! Važno mi je da smo uvjereni u ono što želimo podijeliti s publikom. Ako ona prepozna scensku iskrenost i istinitost, što nije isto što i povijesna, bit će dobro. Jedino me zanima angažirani, politički teatar u kojem pokušavam otvoriti multiperspektivnost ne praveći kompromis ni sa sobom ni s tekstom – tvrdi Mustafić koji je kazališni, ali i filmski redatelj čiji je film prvijenac “Remake” gostovao na uglednim svjetskim festivalima. Mustafić je režirao i predstavu “Helverova noć”. Režirao je u Kerempuhu predstavu “Ko živ, ko mrtav”, ali i u HNK Ivan pl. Zajc u Rijeci.

27.05.2014., Zagreb - Generalna proba predstave u kazalistu Kerempuh redatelja Vinka Bresana, koji rezira komad svog oca, Hamlet u selu Mrdusa Donja. Photo: Zeljko Lukunic/PIXSELL VINKO BREŠAN 'Moja tri filma pogledalo je više od 600.000 ljudi u Hrvatskoj, a meni su rekli da ne mogu predstavljati hrvatski film' svijeća Odlazak filmaša Umro redatelj Vladimir Tadej - doajen hrvatske i jugoslavenske scenografije Intervju Publika nam se vratila, ove sezone ima je 80% više, a od 80-ih nije bio toliki interes za drame

Iznimno je značajno što ćemo “Aziza” praizvesti u Splitu

Držimo iznimno značajnim, ističu intendant splitskog HNK Goran Golovko i ravnatelj Drame Trpimir Jurkić, što će se “Aziz”, tekst splitskog autora, praizvesti baš u Splitu, i to na Splitskom ljetu. Dramaturginja predstave je Željka Udovičić Pleština, scenografiju potpisuje Dragutin Broz, kostimografkinja je Lejla Hodžić, koreograf Gjergi Prevazi, a glazbu je skladala poznata naša skladateljica Tamara Obrovac. Za video je zadužen Rino Barbir. Na Splitskom ljetu predviđene su četiri izvedbe jedine dramske premijere 63. Splitskog ljeta. U predstavi glume Nikša Arčanin, Nikola Ivošević, Stipe Radoja, Katarina Romac, Monika Vuco, Tajana Jovanović, Marjan Nejašmić Banić, Nives Ivanković, Nenad Srdelić, Davor Pavić, Vicko Bilandžić, Ivo Perkušić, Ivan Baranović, Mia Čotić i Zdeslav Čotić. 

Cromaris
Uzgoj ribe
Riba hrani generacije, a prosječno je pojedemo dvostruko manje od europskog prosjeka

A1 izdvaja za Vas

  • xy244:

    sirovo,neodgojeno ,bahato,raskalaseno nikome nije bogatsvo. prepotentnosti balkancima ne manjka.