Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 1
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
ŽELJKO MEĐIMOREC

Da nestanu sve knjižare, ništa se ne bi promijenilo

Antikvar Željko Međimorec
Foto: Goran Kovačić/PIXSELL
1/4
06.06.2017.
u 09:30

Njegov antikvarijat Ex libris srce je riječke kulturne scene

Neki od najuglednijih gostiju riječkog Vriska poput Claudija Magrisa, Slobodana Šnajdera, Slavenke Drakulić, Vladimira Pištala, Aleksandra Hemona, Ludwiga Bauera… festivalske nastupe imaju u prelijepom i udobnom antikvarijatu Ex libris koji vodi Željko Međimorec. Pitamo ga može li se u Hrvatskoj uopće uspješno voditi antikvarijat ili knjižara?

- Može, ako obitelj to može trpjeti. Da nema razumijevanja moje žene, ne bi bilo ni antikvarijata. Mi smo još kao dečko i cura uložili u stari antikvarijat. Kupili smo poslovni prostor od 30 kvadrata na Kortilu i preuredili ga. Kada smo ušli u ovaj novi prostor, dobili smo mogućnost organiziranja promocija, pa čak i manjih predstava. Tu je bila Mani Gotovac s Gorkim i imali smo dvije predstave u jednoj večeri. Glumci su rekli da im je ovo bio najbolji ambijent - kaže Međimorec i ističe da bez podrške grada Rijeke antikvarima i knjižarima ipak ne bi uspio.

- Za to se izborio vijećnik Božo Mimica. Prvu sam godinu plaćao punu najamninu od 10.200 kuna i onda je prije četiri godine donesena ta gradska odluka pa i mi, ali i VBZ i Školska knjiga, plaćamo pola cijene najamnine. To se odnosi na gradske prostore. Profil i Algoritam su bili u Tower centru gdje je cijena, pretpostavljam, čudo - kaže Međimorec u čijem antikvarijatu ponuda novih izdanja iznosi tek jedan posto.

- Mi smo isključivo antikvarijat. Čak i naša izdanja držimo sa strane. Naše se knjige prodaju u Zagrebu i na fakultetima, najmanje u Rijeci - dodaje Međimorec koji se posebno ponosi da je lani roman Željka Ivankovića „Rat i sjećanje“ u izdanju Ex librisa osvojio nagradu Ksaver Šandor Gjalski.

Ponosi se izdanjima

- Ivankoviću objavljujemo sabrana djela. Još nam je preostala poezija. „Rat i sjećanje“ smo prvo objavili u 500 primjeraka i većina je tih knjiga otišla u Bosnu. Kada je došao Gjalski, uslijedio je i otkup Ministarstva kulture, a imali smo i predstavljanje u Zagrebu, Zaboku i Rijeci - veli Međimorec.

U antikvarijatu najbolje prodaju beletristiku, ljubavne i kriminalističke romane.

- Žene su nam najbolji kupci. Rekordan broj knjiga nakon promocija prodala je Vesna Krmpotić, a slijede je Drago Pilsel, Daša Drndić… Dobro je išla i Rakovčeva knjiga „Kvarnerski otočni lucidar“ u izdanju Ex librisa od koje nemam više nijedan primjerak za pokazivanje. Ponosim se i sa „Slova na dar“ u čast Branku Fučiću. To nam je najljepše izdanje - kaže Međimorec u čijem se antikvarijatu od 147 četvornih metara prodaju i ploče i stripovi. U poslovanju sve veću ulogu imaju i web trgovine, među kojima je i njihova. Pitamo ga ima li Rijeka previše ili premalo knjižara?

- Ponekad pomislim da je i jedna knjižara previše za Rijeku, jer građani pokazuju malo znatiželje kad se radi o knjigama. Ali treba imati na umu da je Rijeka i sveučilišni grad. Uvjeren sam da nema nijedne knjižare u Hrvatskoj koja ima bolju filozofiju od nas - ističe Međimorec, koji je izračunao da bi u antikvarijatu trebali imati 30.000 knjiga da bi svakom stotom kupcu mogli reći da imaju knjigu koju on traži.

Primjerci iz 15. stoljeća

- Knjiga može trajati neograničeno ako se dobro čuva. Najstarija knjiga koju smo imali je Biblija iz 1501. tiskana u Veneciji. Imali smo i „Konkordanciju“ iz 1521., tj. 1523. godine Ivana Dubrovčanina na kojoj je doktorirao Bonaventura Duda. Bilo je tu i sedam-osam prvih izdanja Marka Antuna de Dominisa, senjskog biskupa i splitskog nadbiskupa čije je tijelo spaljeno u Rimu - nabraja iskusni antikvar, koji je slikovito opisao i trenutačnu krizu.

- Kada je 1993. ili 1994. Mladost zatvorila knjižaru na Korzu, onda smo mi u antikvarijatu u malom neboderu to zatvaranje osjetili isti dan. Promet je odmah porastao. Sada kada su se zatvorili Profil i Algoritam, a radi se o dvije velike knjižare od kojih je jedna imala tri etaže, nismo osjetili nikakvu razliku u prometu. Ispada da se ništa neće promijeniti ni ako se zatvore sve knjižare - zaključuje Međimorec.

 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije