Britanski arheolog Howard Carter tog je 16. veljače 1923. godine, ušao u povijest kada je u Dolini kraljeva u Egiptu, otvorio zapečaćenu grobnicu faraona Tutankamona, otkrivši nevjerojatno blago i pokrenuvši globalnu fascinaciju starim Egiptom. Ovo otkriće, međutim, nije bilo samo arheološki trijumf; uskoro ga je obavila i sjena misterije – zloglasna "Tutankamonova kletva".
Howard Carter (1874. – 1939.) bio je više od običnog arheologa; bio je strastveni egiptolog čiji je život bio posvećen otkrivanju tajni drevnog Egipta. Rođen u Kensingtonu, London, Carter je rano pokazao talent za umjetnost, slijedeći stope svog oca, uspješnog umjetnika. Njegova fascinacija Egiptom započela je u djetinjstvu, potaknuta obiteljskim vezama i posjetom Didlington Hallu, koji je čuvao impresivnu zbirku egipatskih antikviteta. Već sa 17 godina, Carter je započeo svoju arheološku karijeru u Egiptu, radeći kao crtač za Egypt Exploration Fund. Njegova uloga bila je dokumentirati arheološka otkrića, a njegov talent i predanost brzo su ga doveli do napredovanja. Godine 1907., Carter je upoznao Lorda Carnarvona, bogatog aristokrata koji je dijelio njegovu strast prema egiptologiji. Ovo partnerstvo pokazalo se ključnim za najveće otkriće u Carterovom životu.
Tutankamon (oko 1341. – 1323. pr. Kr.) bio je relativno nepoznat faraon 18. dinastije, koji je vladao Egiptom tijekom Novog kraljevstva. Na prijestolje je došao kao dječak i vladao kratko, svega desetak godina. Njegova vladavina nije bila obilježena velikim političkim ili vojnim uspjesima, ali je njegova grobnica, otkrivena gotovo netaknuta, promijenila naše razumijevanje staroegipatske kulture i pogrebnih rituala. Za razliku od mnogih drugih faraonskih grobnica, koje su tijekom stoljeća bile opljačkane, Tutankamonova grobnica sačuvala je nevjerojatno bogatstvo – zlatne predmete, nakit, namještaj, oružje, pa čak i kočije. Ovo otkriće pružilo je neprocjenjiv uvid u život i vjerovanja egipatske elite, a sam Tutankamon postao je svjetski poznat.
Legenda o "Tutankamonovoj kletvi" rođena je nedugo nakon otvaranja grobnice. Priča kaže da će svakoga tko se usudi uznemiriti faraonov vječni počinak zadesiti nesreća, bolest ili čak smrt. Ova se priča brzo proširila svijetom, potaknuta nizom nesretnih događaja koji su zadesili neke od članova Carterove ekspedicije i posjetitelje grobnice.
Najpoznatija žrtva "kletve" bio je Lord Carnarvon, financijer ekspedicije. Umro je nekoliko mjeseci nakon otvaranja grobnice od infekcije uzrokovane ubodom komarca, koja se proširila i dovela do upale pluća. Novine diljem svijeta odmah su ovo povezale s "kletvom faraona". Niz drugih smrtnih slučajeva i nesreća uslijedio je u godinama nakon otkrića:Herbert, polubrat Lorda Carnarvona, umro je kratko nakon otvaranja grobnice. George Jay Gould I, američki bogataš koji je posjetio grobnicu, umro je od upale pluća nedugo nakon posjeta. Sir Archibald Douglas-Reid, radiolog koji je rendgenski snimao Tutankamonovu mumiju, umro je od misteriozne bolesti. Arthur Mace, član Carterovog tima, umro je od trovanja arsenom. Ovi i drugi slučajevi, iako možda slučajni, potaknuli su medijsku histeriju i učvrstili legendu o kletvi. Spominjalo se i prokletstvo upisano u samu grobnicu, ali takav natpis nikad nije pronađen.
Većina znanstvenika i arheologa ipak odbacuje ideju o natprirodnoj kletvi. Sam Howard Carter, koji je proveo najviše vremena u grobnici, živio je još 17 godina nakon otkrića i umro u 64. godini od limfoma. Postoje, međutim, i znanstvene teorije koje pokušavaju objasniti neke od smrtnih slučajeva. Neki istraživači sugeriraju da su izloženost plijesni, bakterijama ili drugim toksinima u zatvorenoj grobnici mogla doprinijeti bolestima i smrti nekih pojedinaca. Primjerice, spominje se gljivica Aspergillus flavus kao mogući uzročnik, ali veza nije čvrsto dokazana.
Bez obzira na istinu o "kletvi", otkriće Tutankamonove grobnice ostaje jedno od najvažnijih arheoloških otkrića svih vremena. Blago iz grobnice, koje se danas čuva u Egipatskom muzeju u Kairu, privlači milijune posjetitelja godišnje. Otkriće je potaknulo globalni interes za egiptologiju i inspiriralo brojne knjige, filmove i umjetnička djela. Popularni film "Mumija" iz 1999. godine, s Brendanom Fraserom u glavnoj ulozi, direktno je inspiriran pričama o Tutankamonovoj kletvi i buđenju drevnog zla. Osim "Mumije", Tutankamon i njegova kletva poslužili su kao inspiracija za brojne druge filmove, televizijske serije, videoigre i stripove, a priča o Tutankamonu i njegovoj grobnici, sa svim svojim tajnama i kontroverzama, nastavlja fascinirati svijet i stoljeće nakon što su se vrata grobnice prvi put otvorila.
Otvori KEKS Pay
