Pripreme su, uvjerili smo se na probi, u punom jeku. Znakom dirigenta započinje izvedba pa se zvucima glasovira ubrzo pridružuju gudači, puhači i ostali instrumenti, dok se u pozadini sve suptilnije nadovezuju udaraljke. Na glavnoj pozornici koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog u Zagrebu 250 je izvođača. I svi imaju isti cilj: ispričati glazbenu priču o kralju Tomislavu. Jedni sjede sa svojim glazbalima i pomno prate note, drugi pjevaju i stihovima nas vode u vrijeme kada je Hrvatskom prvi put vladao kralj. Cijelim tim složenim “glazbenim strojem” upravlja američki dirigent Jonathan Griffith. Mirnim, ali sigurnim gestama povezuje desetke instrumenata, zborove i naratora u skladnu cjelinu.
1100. obljetnica kraljevstva
Prostorom tada odzvanjaju melodije oratorija “Anno Domini 925. Kralj Tomislav”, čiji je autor Matej Meštrović, koji potpisuje glazbu i libreto u kojem se svjetovni i sakralni aspekti Tomislavova života isprepliću s liturgijskim tekstovima poput “Pater Noster”, “Dies Irae”, “Te Deum” i “Gloria”, ali i originalnim dijelovima na hrvatskom jeziku. Djelo je to koje će u srijedu, 2. srpnja, u 21 sat, na trgu koji nosi naziv baš po tom slavnom vladaru, doživjeti svoju premijeru na završnici ovogodišnjeg izdanja festivala Zagreb Classic. Organizator je, napomenimo, Turistička zajednica grada Zagreba s partnerima, kao i sam Grad.
– Intenzivno je. Kod novih skladbi uvijek ima pogrešaka, prilagodbi i promjena. Skladatelj ih na zajedničkoj probi prvi put čuje u pravom, živom zvuku, pa ponekad želi mijenjati dinamiku, tempo ili dodavati i uklanjati pauze – objašnjava nam Griffith, čije mišljenje dijeli i Meštrović. Ježi se, priznaje nam, od prve do posljednje note, a oduševljen je i količinom ljudi koju je okupio. Ovo monumentalno djelo, naime, izvest će orkestar i zbor zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta, uz pridruženi zbor iz Sjedinjenih Američkih Država, koji je note učio samostalno, objašnjava dirigent, a ova je proba, usto, bila i prva prilika da svi zajedno čuju kako će skladba zapravo zvučati.
– Moram priznati da smo puno radili na izgovoru kako bismo zvučali što autentičnije. Međutim, nije bilo preteško jer je hrvatski jezik vrlo pjevljiv – kaže dirigent i dodaje da se već osjeća kao pravi Zagrepčanin, budući da je dirigirao u Zagrebačkoj filharmoniji i orkestru HNK. Drugih izazova, napominje Meštrović, nije bilo i sve ide prema planu jer su na projektu radili oko godinu dana i predvidjeli gotovo svaku situaciju.
Amerikanci su zbog Tomislava naučili pjevati na hrvatskom
– Svi smo profesionalci. Zbor Jonathana Griffitha “radi” u Carnegie Hallu, gdje godišnje održe oko 15 koncerata, pa dobro znaju svoj posao. S druge strane, HNK je imao zahtjevnu sezonu i brojne odrađene nastupe. Sve je pomno pripremljeno. Zbog velikog broja izvođača morali smo se na vrijeme dobro organizirati i riješiti sve logističke izazove – kaže Meštrović.
Ipak, priznaje, bilo je gotovo nemoguće pronaći prostor u Zagrebu u kojem bi 250 izvođača moglo zajednički uvježbavati, no dvorana Lisinski izišla im je u susret. A zbog tog velikog broja glazbenika, pozornica Zagreb Classica na Tomislavcu morala se proširiti, jer će ova izvedba biti najveća po broju sudionika u povijesti manifestacije. I to je još jedan razlog zbog kojeg je autor skladbe uzbuđen i sretan. Vjeruje da koncert, koji se održava u povodu 1100. obljetnice hrvatskog kraljevstva, zaslužuje upravo takvu veličanstvenu izvedbu.
Večernjakov dokumentarac
Poseban autorski doprinos dao je i glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić, koji potpisuje monologe, odnosno narativne dijelove oratorija, a oni stvaraju dijalog s Meštrovićevim glazbenim jezikom. Glas naratora, Dragana Despota, vratit će publiku u vrijeme kada su se zemlje dijelile mačem, granice crtale ratom, a sudbine naroda krojile u sjenama prijestolja. Prvi hrvatski kralj Tomislav znao je spojiti političku mudrost s vojničkom snagom, bio je saveznik Rima i branitelj crkve, ali i državnik koji je ujedinio hrvatske zemlje i stao na čelo naroda u jednom od najuzbudljivijih poglavlja europskog ranog srednjeg vijeka. Godine 925., prema vjerovanjima, okrunjen je, i to je bio trenutak koji je obilježio rođenje hrvatske kraljevine. Papa Ivan X. dao mu je titulu “slavnog kralja Hrvata”, a zemlja je pod njegovom vlašću dosegnula svoju vojnu i teritorijalnu snagu.
– Vjerujem da će publika biti oduševljena, čak i ako ne razumije jezik. Poruka će se osjetiti kroz glazbu, a prizori iz Večernjakova dokumentarca na ekranima dodatno će upotpuniti cjelokupan doživljaj – kaže Jonathan Griffith.
Otvori KEKS Pay
