Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 52
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
11 točaka

Donosimo ključne mjere reforme zdravstva! Evo što će se sve kontrolirati

11.11.2008., Zagreb - Ilustracija na temu guzvi u bolnicama i dugog cekanja na pretrage. Klinicka bolnica Dubrava. Photo: Davor Puklavec/PIXSELL
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
1/2
17.03.2017.
u 11:15

Isti lijek jedna bolnica plaća 50, a druga 140 kuna ili pak kvadrat čišćenja u jednoj bolnici stoji 30, u drugoj 150 kuna, upozorava ministar

Povećati broj osiguranika dopunskoga zdravstvenog osiguranja, reorganizirati mreže bolnica i racionalizirati njihove nezdravstvene usluge, smanjiti upućivanje u bolnice, kontrolirati potrošnju lijekova – neke su od mjera koje čine program reformi zdravstva zacrtanih za provedbu u ovoj godini. Smanjiti dug zdravstva bez sumnje je prioritet, stoga se govori i o mjerama kontrole dežurstava liječnika, naplate potraživanja od pacijenata bez dopunskog osiguranja te kontrole nabave i potrošnje lijekova.

Zajednička nabava lijekova

Iako je provedba programa u tekućoj godini zacrtana, što je jasno iz dokumenta koji je u posjedu Večernjeg lista, činjenica je da konačan plan još nije stigao na Vladu. Stoga valja ostaviti prostora za eventualne izmjene ovih mjera, iako je nakon upozorenja i roka Europske komisije, vremena sve manje. Reforma u zdravstvu pod povećalom je Europske komisije, u kojoj ključnom mjerom, kako nam je potvrdio ministar zdravstva prof. dr. sc. Milan Kujundžić, smatraju – kontrolu.

– Moramo kontrolirati potrošnju, opseg i kvalitetu obavljena posla i to da se nitko ne može skrivati iza velikih riječi. Svaku bolnicu, svako rodilište, svakog doktora i svaku potrošenu špricu i tabletu treba kontrolirati jer tu postoji prostor za uštedu i u Europskoj komisiji drže da je upravo to jedno od ključnih mjesta za postizanje uštede – opisao je ministar Kujundžić.

Uz detaljnu kontrolu ministar zdravstva navodi još dvije mjere od kojih se očekuje najviše uštede; deset posto prema stručnim procjenama na zajedničkoj nabavi lijekova, potrošnoga medicinskog materijala i opreme te funkcionalnoj integraciji bolnica.

Ovo potonje znači otvaranje dnevnih bolnica u Zagvozdu, Metkoviću ili Pločama te na sjeveru Istre.

– Pojedine odjele u kojima se malo radi treba zatvoriti, ostaviti dnevnu bolnicu i primaknuti usluge pacijentima te uštedjeti jer tu nema dodatnog troška. Samo iz područja Imotskog i Makarske rivijere za odlazak u Klinički bolnički centar Split godišnje se troši 15 milijuna kuna na putne naloge, a za taj novac može se kupiti potrebna oprema i platiti rad doktora u Zagvozdu te pacijentima približiti i olakšati da dobiju zdravstvenu skrb. Osigurali smo nepovratna sredstva za opremanje tih dnevnih bolnica i novac im je odobren – govori ministar zdravstva dodajući da se po pitanju Istre trenutačno dogovara optimalna lokacija.

Manje posjeta specijalistima

Prostor u kojem se još može „uštipnuti“ jest nabava lijekova, materijala i opreme, navodi ministar zdravstva, jer se mora dokinuti trenutačna praksa da, kako kaže, isti lijek jedna bolnica plaća 50, a druga 140 kuna ili pak da kvadrat čišćenja u jednoj bolnici stoji 30, u drugoj 150 kuna. U programu reformi uostalom i piše da je izrađena analiza nezdravstvenih troškova po bolnicama te da je zatražena pomoć vanjskih stručnjaka kroz program EK za potporu provedbi strukturnih reformi.

Svakako još treba istaknuti i da je posebna priča palijativna skrb te da se formira konkretan način brige za terminalne bolesnike izvan bolnice što je i zacrtano u reformskom planu.

Po pitanju primarne zdravstvene zaštite namjerava se europskim novcem financirati specijalizacije i edukaciju liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Ulaganjem u primarnu zaštitu istovremeno se namjerava smanjiti upućivanje u bolnice na pretrage i specijalističke preglede za oko 15 posto jer će se na primarnoj razini omogućiti da liječnici mogu raditi više dijagnostičkih i terapijskih postupaka.

Izuzev kontrole propisivanja i nabave lijekova planira se jednom godišnje raditi izračun cijene lijekova i izmjene aktualnog Pravilnika prema kojem se utvrđuju referentne zemlje za određivanje cijene lijekova. Definiran je i nastavak informatizacije u zdravstvenom sustavu pa se izrijekom navodi razvoj niza e-usluga.

U tijeku su, da tako kažemo, završni radovi na navedenim točkama plana za hrvatsko zdravstvo, a nijedna od njih neće, istaknuo je ministar Kujundžić, u praksi značiti ukidanje ili smanjenje ijednog prava pacijentima.

>>Hebrang protiv Kujundžića: Jedan sat u oslobođenom Lipiku. To je njegov ratni put

Komentara 18

ME
mexico
13:20 17.03.2017.

Što se tiče povećanja broja korisnika dopunskog osiguranja-trčite za njima u Irsku,dajte im posao saborskog zastupnika i dovucite ih natrag.Vi plačete za odlaskom liječnika umjesto obratno.Ako liječnik nema koga liječiti i nema ga tko platiti onda nam nije potreban-imate totalno komunističko razmišljane.Nadalje glavni problem nije ni spomenut.HZZO-2500 uhljeba,otmu građanima novac,podijele si nezaslužene plaće,brojne bonuse,putovanja,izlete,ljetovanja,team buildinge(ne samo za sebe već i članove obitelji),a ostatak novca daju liječnicima primarne zaštite i bolnicama.To je rak zdravstvenog sustava.Objavite javno koja uživa komunistička prava uživa ta potpuno nepotrebna uhljebnička institucija

Avatar salaso
salaso
19:13 17.03.2017.

Kakva država , takve i bolnice...reži to sve ministre...treba osnovati jake, moderne,potkovane dobro plaćenim doktorima,regionalne bolnice...ostalo sve poukidati...uvesti više dnevnih bolnica i gerijatrijsku skrb....po bolnicama se krade kao i u u državi....barem 30-40 % proračuna se ukrade,baci, ili krivo uloži....

MA
marijaqwer
11:43 17.03.2017.

Godinama se manipulira sa nabavom , a odgovornost je upravo na ministarstvu. Mala smo zemlja i svu nabavu za zdravstvo treba objediniti kroz ministarstvo. Ova cijena čišćenja od 30-50 kn po kvadratu je nevjerovatno visoka, kao da se radi o dekontaminaciji, a ne čišćenju hodnika, čekaonica,subišta i sl

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije