Naslovnica Enciklopedija Biografije

Ivan Supek

Objavio je više od 40 romana, drama i tragedija, udžbenika, monografija i drugih knjiga. Bio je član Odjela za matematičke, fizičke i tehničke nauke JAZU-a. Bio je rektor sveučilišta u Zagrebu.
01. prosinca 2016. u 00:00 0 komentara 514 prikaza
hrv_supek_tx.jpg
Foto: import
Pogledajte galeriju 1/2

Akademik, fizičar, filozof, pisac i humanist Ivan Supek rođen je 8. travnja 1915. u Zagrebu, od oca Rudolfa i majke Marije, djevojačkog prezimena Šips.  Supekov je otac Rudolf podrijetlom iz Blizneca.

Djed Ivan imao je u Zagrebu postolarsku radionicu. Njihovo prvobitno prezime bilo je Župek, ali je u crkvenim knjigama promijenjeno u Supek. Preci Ivanove majke Marije početkom 19. stoljeća doselili su se iz Njemačke u Đakovo na posjed koji im je darovao biskup Josip Juraj Strossmayer.

A taj veliki znanstvenik i filozof i humanist bio je osporavan, no surađivao je i prijateljevao s najvećim znanstvenicima 20. Stoljeća.  Njegova djela komunisti su zabranjivali i cenzurirali. Bio je trn u oku Titu, a ni Tuđman ga nije volio.

Kao mladić, u zagrebačkoj realnoj gimnaziji bio je najbolji matematičar. Potom i u Hrvatskoj.

Proučavao je djela fizičara Heisenberga, Planka i Einsteina. Bio je nerijetko u društvu s političarima iz krugova oko komunista, HSS-ovaca i liberala, pa je u sedmome razredu osnovao podružnicu SKOJ-a. Maturirao je 1934 godine.

Zanimao se za književnost, pisao tekstove za lutkarsko kazalište, u višim razredima čitao pjesme u školskom književnom klubu. Učio je svirati klavir, bavio se lakom atletikom i skijao, a tenis igrao do poznih godina.

Upisao je studij matematike, fizike i filozofije, a usavršavanje nastavio u Beču, Parizu, Zurichu i Leipzigu. Doktorirao je teorijsku fiziku na supravodljivosti 1940. u Zuerichu, pod vodstvom poznatoga fizičara Wernera Heisenberga. Heisenberg je Supeku pomogao da iziđe iz zatvora kada ga je 1941. zatočio Gestapo.

Po intervenciji Hebranga odlazi u kolovozu 1943.  U partizane i radi u Prosvjetnom odjelu ZAVNOH-a. Sudjelovao je na Kongresu kulturnih radnika u Topuskom.  Milovan Đilas je naredio da da ga kao  liberala likvidira. Andrija Hebrang ga je spasio.

U Zagrebu je 1946. postao je profesor i predavao fiziku. Brzo postaje  dopisni član tadašnje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti te  1950. vodi izgradnju Instituta Ruđera Boškovića (IRB)kojem postaje  prvi direktor.

Aleksandar Ranković, Svetozar Vukmanović Tempo i Boris Kidrič htjeli su da im Supek pomogne pri nuklearnim istraživanjima u  institutu Vinča.

Supek se usprotivio takvim planovima Rankovića o proizvodnji plutonija i izradi atomske bombe.
Kad  je 1954. u Ženevi utemeljen CERN izabrali su ga u Znanstveni odbor sa šest članova. Napušta CERN i vraća se književnosti. Već je imao dvije napisane drame te stručne knjige

Svijet atoma (1941), Od antičke filozofije do moderne nauke o atomima (1946.) i Teorijska fizika i struktura materije (1949., 1951). Bio je to samo začetak bogatoga opusa. Međutim, njegove drame bivaju zabranjene i cenurirane.

Usporedo s književnim radom godine 1960. ipak se vraća znanosti i društvenim aktivnostima. Suosnivač je Instituta za filozofiju znanosti i mira. Taj odjel Akademije znanosti i umjetnosti bio je sjedište jugoslavenske konferencije svjetske organizacije protiv nuklearnog naoružanja Pugwash i Svijeta bez bombi, čiji je suosnivač i predsjednik također bio Supek.

U lipnju 1961. postao je redoviti član Odjela za matematičke, fizičke i tehničke nauke JAZU-a, danas Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti HAZU-a. Inicirao je 1966. izdavanje tromjesečnika Encyclopedia moderna.

hrv_supek_tx.jpg
1 / 2

Rektor Sveučilišta u Zagrebu postao je 1969. godine, a 1970. potaknuo je osnivanje Interuniverzitetskog centra u Dubrovniku (IUC). Iste je godine s čak 90 posto glasova ponovno izabran za rektora. Ali, po obračunu vladajućih komunista s hrvatskim proljećem 1971. bio je na popisu nepoželjnih javnih osoba jer nakon konferencije u Karađorđevu nije prihvatio zaključke CK SKJ. Isključen je iz hrvatskog javnog života na razdoblje od 18 godina.

 1963. objavio je roman Proces stoljeća koji je inspiriran slučajem Oppenheimer, 1965. roman U prvom licu s temom o totalitarnom društvu koje srlja u bankrot, a 1968. Heretik, roman koji je prošao trnovit put dok 1969. nije uprizoren u kazalištu Branka Gavele, a u režiji Georgija Para.

Roman Opstati usprkos, koji je 1971. objavila Školska knjiga  je spaljen, a roman Extraordinarius, 1974.  tiskan je u nizu Bibliotheca Encyclopediae Modernae, ali je ubrzo povučen iz prodaje zbog političke nepodobnosti.

Objavljuje priručnike Filozofija znanosti i humanizam (1979), Povijest fizike godinu kasnije, kao i Teorijska fizika. U časopisu JAZU-a Forum objavljena su 1976. samo tri fragmenta Otkrića u izgubljenom vremenu, a 1980. tragedija Pjesnik i vladar.

Supek je objavio više od 40 romana, drama i tragedija, udžbenika, monografija i drugih knjiga. Prevođena je na strane jezike, a zbog njegove nepoćudnosti u Jugoslaviji Krunski svjedok protiv Hebranga i Krivovjernik na ljevici prvo su objavljeni u inozemstvu, a u Hrvatskoj tek 1990., odnosno 1992. Godine. Tuđmana je upoznao 1989. i više se nikada nisu sreli.

Bio je predsjednik HAZU-a od studenog 1991. do 1994. te od 1994. do prosinca 1997. godine. Suprotstavio se srpskoj agresiji, ali je kritizirao i hrvatsku državnu politiku,  osobito politiku prema BiH i proces privatizaije. Kao predsjednik HAZU-a 1997. poslao je otvoreno pismo Franji Tuđmanu, nakon čega ga on optužuje za urotu.

Nezadovoljan  stanjem u Hrvatskoj  Supek je s don Ivanom Grubišićem 2003. utemeljio Alijansu za mir i pravdu.  Umro je 5. Ožujka u 92. Godini života 2007. , nakon duge bolesti. Javnost je za to saznala dva dana po sahrani, obavljenoj u tajnosti  kako je i želio, uz nazočnost bližnjih.

Još je u partizanima 1943. upoznao i oženio studenticu Zdenku Tagliaferro, kćer radićevca emigranta. Roditelji su troje djece. Iris je povjesničarka umjetnosti i bavi se književnošću, Silva je akademski slikar,  a sin Ivica je fizičar.

Don Ivan Grubišić Svećenik, političar, saborski zastupnik Ivan Grubišić vlado gotovac Političar Vlado Gotovac
strašno
Šok za obitelj Beckham!
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.