Naslovnica Enciklopedija Biografije

Ivan Supek

Objavio je više od 40 romana, drama i tragedija, udžbenika, monografija i drugih knjiga. Bio je član Odjela za matematičke, fizičke i tehničke nauke JAZU-a. Bio je rektor sveučilišta u Zagrebu.
01. prosinca 2016. u 00:00 0 komentara 381 prikaza
hrv_supek_tx.jpg
Foto: import
Pogledajte galeriju 1/2

Akademik, fizičar, filozof, pisac i humanist Ivan Supek rođen je 8. travnja 1915. u Zagrebu, od oca Rudolfa i majke Marije, djevojačkog prezimena Šips.  Supekov je otac Rudolf podrijetlom iz Blizneca.

Djed Ivan imao je u Zagrebu postolarsku radionicu. Njihovo prvobitno prezime bilo je Župek, ali je u crkvenim knjigama promijenjeno u Supek. Preci Ivanove majke Marije početkom 19. stoljeća doselili su se iz Njemačke u Đakovo na posjed koji im je darovao biskup Josip Juraj Strossmayer.

A taj veliki znanstvenik i filozof i humanist bio je osporavan, no surađivao je i prijateljevao s najvećim znanstvenicima 20. Stoljeća.  Njegova djela komunisti su zabranjivali i cenzurirali. Bio je trn u oku Titu, a ni Tuđman ga nije volio.

Kao mladić, u zagrebačkoj realnoj gimnaziji bio je najbolji matematičar. Potom i u Hrvatskoj.

Proučavao je djela fizičara Heisenberga, Planka i Einsteina. Bio je nerijetko u društvu s političarima iz krugova oko komunista, HSS-ovaca i liberala, pa je u sedmome razredu osnovao podružnicu SKOJ-a. Maturirao je 1934 godine.

Zanimao se za književnost, pisao tekstove za lutkarsko kazalište, u višim razredima čitao pjesme u školskom književnom klubu. Učio je svirati klavir, bavio se lakom atletikom i skijao, a tenis igrao do poznih godina.

Upisao je studij matematike, fizike i filozofije, a usavršavanje nastavio u Beču, Parizu, Zurichu i Leipzigu. Doktorirao je teorijsku fiziku na supravodljivosti 1940. u Zuerichu, pod vodstvom poznatoga fizičara Wernera Heisenberga. Heisenberg je Supeku pomogao da iziđe iz zatvora kada ga je 1941. zatočio Gestapo.

Po intervenciji Hebranga odlazi u kolovozu 1943.  U partizane i radi u Prosvjetnom odjelu ZAVNOH-a. Sudjelovao je na Kongresu kulturnih radnika u Topuskom.  Milovan Đilas je naredio da da ga kao  liberala likvidira. Andrija Hebrang ga je spasio.

U Zagrebu je 1946. postao je profesor i predavao fiziku. Brzo postaje  dopisni član tadašnje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti te  1950. vodi izgradnju Instituta Ruđera Boškovića (IRB)kojem postaje  prvi direktor.

Aleksandar Ranković, Svetozar Vukmanović Tempo i Boris Kidrič htjeli su da im Supek pomogne pri nuklearnim istraživanjima u  institutu Vinča.

Supek se usprotivio takvim planovima Rankovića o proizvodnji plutonija i izradi atomske bombe.
Kad  je 1954. u Ženevi utemeljen CERN izabrali su ga u Znanstveni odbor sa šest članova. Napušta CERN i vraća se književnosti. Već je imao dvije napisane drame te stručne knjige

Svijet atoma (1941), Od antičke filozofije do moderne nauke o atomima (1946.) i Teorijska fizika i struktura materije (1949., 1951). Bio je to samo začetak bogatoga opusa. Međutim, njegove drame bivaju zabranjene i cenurirane.

Usporedo s književnim radom godine 1960. ipak se vraća znanosti i društvenim aktivnostima. Suosnivač je Instituta za filozofiju znanosti i mira. Taj odjel Akademije znanosti i umjetnosti bio je sjedište jugoslavenske konferencije svjetske organizacije protiv nuklearnog naoružanja Pugwash i Svijeta bez bombi, čiji je suosnivač i predsjednik također bio Supek.

U lipnju 1961. postao je redoviti član Odjela za matematičke, fizičke i tehničke nauke JAZU-a, danas Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti HAZU-a. Inicirao je 1966. izdavanje tromjesečnika Encyclopedia moderna.

hrv_supek_tx.jpg
1 / 2

Rektor Sveučilišta u Zagrebu postao je 1969. godine, a 1970. potaknuo je osnivanje Interuniverzitetskog centra u Dubrovniku (IUC). Iste je godine s čak 90 posto glasova ponovno izabran za rektora. Ali, po obračunu vladajućih komunista s hrvatskim proljećem 1971. bio je na popisu nepoželjnih javnih osoba jer nakon konferencije u Karađorđevu nije prihvatio zaključke CK SKJ. Isključen je iz hrvatskog javnog života na razdoblje od 18 godina.

 1963. objavio je roman Proces stoljeća koji je inspiriran slučajem Oppenheimer, 1965. roman U prvom licu s temom o totalitarnom društvu koje srlja u bankrot, a 1968. Heretik, roman koji je prošao trnovit put dok 1969. nije uprizoren u kazalištu Branka Gavele, a u režiji Georgija Para.

Roman Opstati usprkos, koji je 1971. objavila Školska knjiga  je spaljen, a roman Extraordinarius, 1974.  tiskan je u nizu Bibliotheca Encyclopediae Modernae, ali je ubrzo povučen iz prodaje zbog političke nepodobnosti.

Objavljuje priručnike Filozofija znanosti i humanizam (1979), Povijest fizike godinu kasnije, kao i Teorijska fizika. U časopisu JAZU-a Forum objavljena su 1976. samo tri fragmenta Otkrića u izgubljenom vremenu, a 1980. tragedija Pjesnik i vladar.

Supek je objavio više od 40 romana, drama i tragedija, udžbenika, monografija i drugih knjiga. Prevođena je na strane jezike, a zbog njegove nepoćudnosti u Jugoslaviji Krunski svjedok protiv Hebranga i Krivovjernik na ljevici prvo su objavljeni u inozemstvu, a u Hrvatskoj tek 1990., odnosno 1992. Godine. Tuđmana je upoznao 1989. i više se nikada nisu sreli.

Bio je predsjednik HAZU-a od studenog 1991. do 1994. te od 1994. do prosinca 1997. godine. Suprotstavio se srpskoj agresiji, ali je kritizirao i hrvatsku državnu politiku,  osobito politiku prema BiH i proces privatizaije. Kao predsjednik HAZU-a 1997. poslao je otvoreno pismo Franji Tuđmanu, nakon čega ga on optužuje za urotu.

Nezadovoljan  stanjem u Hrvatskoj  Supek je s don Ivanom Grubišićem 2003. utemeljio Alijansu za mir i pravdu.  Umro je 5. Ožujka u 92. Godini života 2007. , nakon duge bolesti. Javnost je za to saznala dva dana po sahrani, obavljenoj u tajnosti  kako je i želio, uz nazočnost bližnjih.

Još je u partizanima 1943. upoznao i oženio studenticu Zdenku Tagliaferro, kćer radićevca emigranta. Roditelji su troje djece. Iris je povjesničarka umjetnosti i bavi se književnošću, Silva je akademski slikar,  a sin Ivica je fizičar.

Don Ivan Grubišić Svećenik, političar, saborski zastupnik Ivan Grubišić vlado gotovac Političar Vlado Gotovac

Elipso

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.