Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Poslovna 2021.

Zamah tek predstoji: U cijelosti iskoristili dostupna EU sredstva i već spremili projekte za novu perspektivu

Koronu smo dočekali značajno snažniji, maksimalno iskoristili EU sredstva i nastavili najvažnije strateške projekte, kaže prvi čovjek Hrvatskih cesta.
04. prosinca 2020. u 14:51 266 prikaza
predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić
Foto: Milan Sabic/PIXSELL

Mreža državnih cesta u posljednjih pet godina proširena za preko više od 270 kilomatara, pretežno dodavanjem cesta nižeg ranga u mrežu Hrvatskih cesta, a u posljednjih pet godina prosječni godišnji dnevni promet na mreži državnih cesta povećao za oko 12 posto, ne računajući pad prometa 2020. godine, koji se smatra prolaznom pojavom, a ne najavom trenda. Hrvatske ceste trenutno vode oko 600 projekata izgradnje državnih cesta i rekonstrukcija, te je sukladno tome razvidno kako prikaz svih zahvata u nadležnosti Hrvatskih cesta praktički ispunjava zemljovid Republike Hrvatske, istaknuo je na početku razgovora predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić kojeg smo upitali koji je značaj te tvrtke za hrvatsko gospodarstvo, koji su njezini najvažniji strateški projekti u ovom trenutku, koliko je korona utjecala na njihovu realizaciju te koje su mogućnosti korištenja europskih fondova.

Hrvatske ceste tvrtka su od strateškog interesa, ne samo u sektoru prometa, već i u cijelom gospodarstvu. Je li u godini na izmaku ova tvrdnja potvrđena?
Hrvatske ceste pokreću i nastavljaju svoje investicije u cestovne pravce strateškog značaja koji su pripremani desetljećima. Pored toga, nije nevažno spomenuti da smo i jedan od najvećih javnih naručitelja, tako da naše investicije čine važan zamašnjak građevinarstva, ali i drugih industrijskih grana.

Državne ceste su, prema zakonskoj definiciji, osnovne ceste unutarnjeg povezivanja, dakle može se reći da predstavljaju krvotok gospodarstva ali i društvenog života. Uzmimo primjer turizma: povećanjem dostupnosti Dalmacije suvremenim cestama jedan je od nužnih preduvjeta tamošnjeg turističkog razvoja. Državne ceste imaju strateški značaj i za povezivanje pograničnih područja, brdsko-planinskih krajeva, kao i naših otoka, dakle mi brinemo i za dostupnost onih krajeva u kojima je naseljenost manja, stvarajući preduvjete za demografsku obnovu. Tijekom studenog ove godine u promet je puštena nova dionica ceste na otoku Braču, kao i prvi izgrađen cestovni tunel na istom području, a što doprinosi upravo svemu ono čemu težimo – povećanje kvalitete života kroz kontinuirani razvoj infrastrukture svih dijelova države.

Mobilnost, pogotovo unutar gradova, se značajno mijenja, a kako naše prometnice nerijetko predstavljaju i značajne prometne pravce kroz gradove i općine, pokušavamo uskladiti projekte s najnovijim trendovima koji se tiču javnog prijevoza, ali i biciklističkog i pješačkog prometa.

Ova godina je u znaku koronavirusa, kako napreduju strateški projekti Hrvatskih cesta?
Tijekom posljednjih godina iznova smo pokrenuli više investicijskih projekata koji su bili u zastoju ili su bili godinama pripremani. Zamah investicijske izgradnje tek predstoji, premda je ovaj ambiciozan plan u jednom trenutku bio došao u pitanje izbijanjem pandemije, međutim, usprkos crnim prognozama iz prve polovice 2020. godine, prevladao je stav da se opći gospodarski pad zaustavlja upravo poticanjem investicija.

Hrvatske ceste su u posljednje četiri godine u suradnji s Vladom RH provele financijsko i operativno restrukturiranje društva kao i digitalnu transformaciju te nam zbog takve spremnosti korona kriza nije napravila trajnu štetu, a istu smo dočekali značajno snažniji i spremniji te uspješno odgovorili na sve izazove koje je ista donijela.

Trenutno vodimo u ovom trenutku najvažniji i najzahtjevniji strateški infrastrukturni projekt u Hrvatskoj pod nazivom „Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom“ u ukupnoj duljini od 32,5 kilometara ceste. Projekt izgradnje Pelješkog mosta s pristupnim cestama zbog svoje cijene i složenosti izvedbe kako u organizacijskom tako i u građevinskom i smislu zasigurno će ostati upamćen i kao jedan od najvećih graditeljskih pothvata u hrvatskoj povijesti. Kompletan projekt vrijedan je 420,3 milijuna eura u prihvatljivim troškovima, od čega je 85 posto iznosa osigurano iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a preostalih 15 posto troškova izgradnje snosi hrvatska država. Sam početak izgradnje bio je obilježen brojnim problemima i izazovima, od niza žalbi u postupku javne nabave, kašnjenja opreme iz Kine, problema sa osiguranjem dovoljnog broja radnika, posebno varioca, pa do komplikacija koje je donijela pandemija uzrokovana virusom Covid-19, što je usporilo radove na izgradnji pristupnih cesta, posebno u dijelu za koji je zadužen grčki izvođač Avax S.A. No zahvaljujući dosadašnjim iskustvima i punom angažmanu Hrvatskih cesta svaki je problem riješen, a sva dosadašnja kašnjenja nastoje se kompenzirati punim angažmanom i stalnim prisustvom njihovih djelatnika na gradilištu, ali i konstantnim nadzorom i komunikacijom sa izvođačima radova.

Brza cesta čvor Okučani – Gradiška i most preko rijeke Save kod Gradiške obuhvaća izgradnju četverotračne ceste od postojećeg cestarinskog prolaza Okučani na autocesti A3 Bregana – Zagreb – Lipovac, graničnog mosta preko rijeke Save kod Stare Gradiške, novog graničnog prijelaza i novog čvorišta Novi Varoš sa spojnom cestom. Radovi na mostu napreduju sukladno dinamičkom planu, a troškove njegove izgradnje dijelimo s predstavnicima Bosne i Hercegovine.

Radovi na izgradnji državne ceste DC 403 u Rijeci su u svojoj pripremnoj početnoj fazi te napreduju sukladno planiranom. Ove godine započeli smo i izgradnju dionice Mostanje – Vukmanički Cerovac kraj Karlovca, dijela Podravskog ipsilona od Farkaševca do Bjelovara kao i mnoge druge projekte diljem Lijepe naše, s perspektivom da se upravo iduće godine otvori još veći broj gradilišta.

O sektoru prometa se često govori kao o velikoj šansi za hrvatsko gospodarstvo. Koliko su takve najave opravdane i kako Hrvatske ceste stoje po tom pitanju korištenja europskih fondova?
U prethodnom razdoblju od 2014. do 2020. godine iz Europskih fondova za prometne projekte u Republici Hrvatskoj na raspolaganju je 1,21 milijardi eura, od čega je 400 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj namijenjeno cestovnim projektima. Hrvatske ceste d.o.o. su najveći hrvatski korisnik sredstava tog fonda, kroz program pod nazivom Promicanje održivog prometa i eliminacija „uskih grla“ u ključnim mrežnim infrastrukturama. Za uspješno povlačenje sredstava formirali smo tim ljudi koji vodi sufinancirane projekte prema pravilima Unije od studijske pripreme do uporabne dozvole, pa mogu reći da sam ponosan na tempo kojim se u poduzeću koje vodim stječu nova znanja, odnosno kako se prilagođavamo novim okolnostima. Konkretno možemo reći da su Hrvatske ceste d.o.o. u potpunosti iskoristile sva dostupna EU sredstva, te već imamo spremne projekte za novu perspektivu, kao što je na primjer projekt izgradnje Srijemske granične transverzale, od Iloka do Lipovca u duljini od 39,2 kilometara, podijeljena na četiri poddionice, od kojih je i obilaznica Apševaca i Lipovca za koju će tijekom ovog mjeseca biti objavljeno prethodno savjetovanje za odabir izvođača radova.

Nadalje, spremnost pripreme očituje se i u projektu pod nazivom Multimodalna platforma Splitske aglomeracije koji obuhvaća više graditeljskih zahvata na izgradnji novih i rekonstrukciji postojećih prometnica na potezu od ulaza u Split u blizini Solina pa sve do Omiša. Radovi su započeli na Omiškoj obilaznici, a iduće godine započinjemo i od Solina prema Stobreču. Projekt obuhvaća nastavak izgradnje obilaznice splitske aglomeracije, ukupne duljine 21,5 kilometra, od čega se 15,4 kilometara projektira kao četverotračna a ostatak od 5 kilometara kao dvotračna cesta. Ukupna procijenjena vrijednost zahvata je oko 2,5 milijardi kuna. Riječ je o najopterećenijoj prometnici u Republici Hrvatskoj te će realizacija istog pravca predstavljati prioritet u narednim godinama.

Primili ste nagradu Grada Osijeka, pred nama su lokalni izbori i među kandidatima za gradonačelnika spekulira se i vašim imenom.
Moje ambicije su isključivo vezane uz Hrvatske ceste i prevažne projekte koje je potrebno ispratiti do kraja, a i kod nas vam nema spekulacija. Predsjednik gradskog odbora je Ivan Radić, ima potporu članstva i vjerujem da će on biti naš kandidat. Osijek treba mladu i neopterećenu osobu, a Ivan upravo to i je. Svojom energijom, idejama, suvremenim politikama i ljudima koje je spreman okupiti može vratiti Osijek tamo gdje mu je mjesto, suvremeni srednjoeuropski grad koji će biti lider Slavonije. Mi stariji, dužni smo biti potpora kad i koliko nas budu tražili.

Zaključno bih istaknuo kako smatram da će vrijeme u kojem živimo, ostati u kolektivnom pamćenju kao razdoblje izgradnje mostova, od Čiovskog, Pelješkog i Stonskog, do rekonstrukcije Ninskih mostova te mosta preko Save kod Stare Gradiške, koji su utilitarne građevine, ali i simboli povezanosti i zajedništva, onog što nam upravo u ovo vrijeme i najviše treba.

Viralni recept
Recept za pečeni krumpir 'srušio' internet: Ova metoda i začini spoj su koji čine savršenstvo
PRIPREMA VOZILA
Doznajte kako kvalitetno pripremiti vozilo za zimsku vožnju i osvojite vrijedne nagrade