Naslovnica Biznis Poduzetništvo i karijere

Upisivanje fakulteta zbog zaposlenja je pogrešno jer diploma ne garantira posao

Nije važna isprava već znanje i kompetencije koje izdvajaju od ostalih kandidata
28. lipnja 2018. u 13:32 4 komentara 1292 prikaza
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

Nedavno predstavljeni rezultati velikog istraživačkog projekta Agencije za znanost i visoko obrazovanje pokazali su da četiri petine maturanata nakon srednje škole planira odmah studirati, a samo 11 posto se zaposliti.

Donosimo upisne kvote na fakultete Dar uz Večernji Znate li koliko koji fakultet upisuje studenata ove godine?

To možemo povezati s činjenicom da čak 74,3 posto njih smatra da je bez završenog fakulteta nemoguće naći dobar posao u Hrvatskoj. Da li su ovakva razmišljanja devijantna, upitali smo stručnjake s visokoobrazovnih institucija.

Vedrana Pribičević, predavačica i voditeljica katedre za ekonomiju na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa (ZŠEM), potvrdila je da fakultetsko obrazovanje vodi boljim poslovima, iako je iznimno bitan odabir studija.

Ugodni poslovi

- U inozemstvu trenutno postoji ogromna jagma za transdisciplinarnim pojedincima, primjerice onima koji su studirali računarstvo s primjesama matematike, statistike ili statističke fizike, uz obavezno znanje ekonomije. Danas je sasvim normalno da studenti poslovne ekonomije uče programirati, uzimaju izborne predmete kao strojno učenje i AI, ili pak rade Big Data projekte unutar standardnih kolegija kao što su marketing ili management.

Poslovi koji ih nakon toga čekaju su ne samo ugodni, s mnoštvom korporativnih beneficija kao što su plaćeni odmori, već osiguravaju tolika primanja da se nakon desetljeća u toj branši možete slobodno umiroviti. Sudeći prema preferencijama hrvatskih srednjoškolaca oko upisa fakulteta, sasvim je jasno da je velika većina njih izvan tih STEM trendova.

Ono što smatram devijantnim je upisivanje studija samo zbog diplome, jer posao nećete dobiti na temelju te isprave, već na temelju vašeg prosjeka, izvannastavnih aktivnosti, studentskih praksi i mnoštva drugih kompetencija koje će vas izdvojiti iz mora kandidata s istom diplomom - smatra predavačica i voditeljica katedre za ekonomiju na ZŠEM-u.

Na Danu otvorenih vrata Fakulteta elektrotehnike i racunarstva pokazani su zanimljivi eksperimenti KARIJERNE MOGUĆNOSTI FER-ovci pronađu posao već na trećoj godini studija

Ivana Silić s RIT Croatia vjeruju da se situacija sve više može, barem u privatnom sektoru, opisati tako da se kaže da se na diplomu drugačije gleda nego ranije, dok se znanje i obrazovanje itekako cijene.


- Mislim da i tu razliku treba pojasniti učenicima, kako bismo im pomogli napraviti kvalitetne buduće životne izbore. Rezultati istraživanja idu u prilog tezi da je studiranje postalo gotovo norma u Hrvatskoj te to vidim kao pozitivnu stvar. Međutim, vjerovanje da je to rješenje problema nezaposlenosti je pogrešno; diploma sama po sebi ne garantira, i ne bi trebala garantirati posao.

Moramo se okrenuti ka sebi i promisliti o znanju s kojim studenti izlaze iz obrazovnih institucija - kaže Ivana Silić te navodi da se u mnogim slučajevima treba zapitati nekoliko pitanja: o kakvom se studiju radi, tko ga i kako izvodi, ima li studij ozbiljan program stručne prakse koji je studentu omogućio da, osim s diplomom, izađe s fakulteta i s iskustvom.


- Tu su i pitanja pojedinca koji je ili nije za vrijeme studija razmišljao o tome koje vještine će mu trebati po završetku i je li u njih ulagao svoje vrijeme.

DOBA Fakultet DOBA Fakultet Drugačiji programi za drugačije studente

Obavezna praksa

Na RIT Croatia primjerice studenti moraju odraditi najmanje 800 sati stručne prakse, a i u nastavi radimo na tome da su u konstantom kontaktu sa stvarnim poslovnim svijetom, te ih kroz razne oblike obaveznog savjetovanja na neki način tjeramo u svijet prije završetka studija. Poslodavci to cijene, jer se studenti lako i brzo uklapaju u poslovno okruženje”, tvrdi Ivana Silić.


Prodekanica za nastavu i studente na Veleučilištu Baltazar Zaprešić Ljubica Bakić-Tomić ističe da mladi ljudi imaju informacije i njima upravljaju za vlastite potrebe, pa sebi za cilj postavljaju stjecanje što višeg stupnja obrazovanja kako bi svoju sreću mogli potražiti tamo gdje će njihovo znanje i trud netko cijeniti i za to adekvatno platiti.

Niži postotak završavanja

- Problem je STEM područje, za koje mladi ljudi imaju manje interesa nego za društvene znanosti, a razlog je tome sigurno i u kvaliteti obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. Osim toga, studenti STEM područja imaju niži postotak završavanja studija nego studenti društvenih fakulteta.

U Mađarskoj, na primjer, barem je do nedavno tako bilo, kada generacija studenata završi studij dobije podatak o svome mjestu na rang listi uspješnosti studija, te prvih desetak najboljih uvijek se prvi i zaposle, jer poslodavac gleda uspješnost na studiju, to mu je važno - ističe prodekanica za nastavu i studente na Veleučilištu Baltazar Zaprešić. 

Na svjetskom natjecanju u robotici RoboCup koje je od 18. do 22. lipnja ove godine održano u kanadskom Montrealu hrvatska je robotička selekcija u juniorskim kategorijama osvojila dva zlata. Tako je u kategoriji Rescue Maze prvo mjesto u pojedinačnom plasmanu osvojio tim Školska knjiga CRO team koji čine natjecatelji Janko Pribičević i Juraj Kolarić te mentor Zoran Pribičević dok su u kategoriji Rescue Simulation (CoSpace) supertimovi prvo mjesto uzeli natjecatelji iz Gebruder Weiss CRO tima Marko Pongrac, Adi Jusupović, Martin Volarević te Martin Peček.

Državna matura Željni znanja Završiti srednju školu više nije dovoljno, hrvatski đaci i roditelji će za fakultet dati i zadnju lipu

Njihovi su mentori Jelka Hrnjić i Ivica Kolarić koji je, između ostalog, i nacionalni predstavnik Hrvatske u RoboCup federaciji. Ovo je natjecanje, saznali smo, najveća svjetska manifestacija u natjecateljskoj robotici koja je ove godine privukla preko 4000 natjecatelja iz 35 zemalja, a Hrvatska je u sedam kategorija nastupila sa sedam timova.


- Na natjecanju u Montrealu sudjelovala su 23 natjecatelja i 8 mentora podijeljenih u sedam ekipa prema kategorijama. To je selekcija učenika birana u skladu s plasmanom na domaćim natjecanjima od kojih je najbitnije istaknuti Hrvatsku ligu robotičara koju svake godine organizira Hrvatski robotički savez.

Natjecatelji dolaze iz raznih krajeva Hrvatske. Odlazak na ovako veliko natjecanje je iskustvo koje im zauvijek promjeni život. Imaju priliku vidjeti kako rade njihovi vršnjaci iz cijelog svijeta, biti dio jednog velikog događaja i pokazati koliko su dobri. Natjecanje je naporno i stresno te traje više dana tako da je iscrpljujuće i za djecu i za mentore.

No očito se dobro nose s tim izazovom jer uspijevaju postići vrhunske rezultate. To ponekad znači popravljanje robota između dvije vožnje ili doradu programskog koda. U svakom slučaju kad vide zadatak koji je pred njih postavljen mogu raditi prilagodbe tijekom natjecanja u skladu s pravilima.

Prilika u Hrvatskoj

Osvajači medalja su sretni postignutim, a poneki od njih kojima je falio koji bod do medalje su tužni, no uglavnom svi jedva čekaju novu natjecateljsku sezonu kako bi se iznova dokazivali - u razgovoru za Večernji list kazao je tajnik Hrvatskog robotičkog saveza Željko Krnjajić. Formalni dio priprema, nastavio je, počinje u ožujku kada se organiziraju pripremni mini-kampovi u kojima vrhunski mentori rade s grupama i pojedincima koji su bili najbolji na domaćim natjecanjima, od jeseni kreću redovite radionice robotike koje provode udruge članice Saveza te osim redovitih, održavaju i prilagođene radionice za djecu s posebnim potrebama.

- Preduvjet je nabaviti kvalitetnu opremu kako bi se naši natjecatelji ravnopravno nosili s konkurencijom, a zatim kontinuiranim radom napraviti robota koji funkcionira baš onako kako želimo. Nije to lak posao i možemo ga usporediti s radom razvojnih inženjera u tvrtkama koje se bave ovim poljem. Ali to je ono što se u konačnici želi postići. Formirati jednog mladog stručnjaka, kao znalca i kao o timskog igrača koji će sigurno danas-sutra dati svoj doprinos na polju tehnologije.

Nadamo se samo da će imati priliku taj doprinos pružiti u svojoj zemlji - dodao je na kraju Krnjajić.

 

ROBOCUP 2018. Osvojili dva zlatna odličja na najvećem svjetskom natjecanju Doktorski studiji na Hrvatskom katoličkom sveučilištu PROMO Doktorski studiji na Hrvatskom katoličkom sveučilištu

VIP izdvaja za Vas

  • berija:

    Vedrana Pribičević, predavačica i voditeljica katedre za ekonomiju na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa (ZŠEM)!!! Ha, ha, ha, ha, hiiiiiiiii! Jaka škola! Naravno, kad ti tata kupi diplomu, vjerojatno te ima gdje i zaposliti. Koka je nabrojala opća mjesta koja ... prikaži još! možete naći na bilo kojem portalu tražite li posao.

  • stefj:

    Ako se bira neki društveni fakultet, onda uglavnom čovjek završava kao uhljeb ili konobar u Irskoj, a ako se upiše neki kvalitetni STEM faks, posao može biti osiguran već na 3. godini studija. Naravno postoje iznimke, no ovo je generalno pravilo...

  • maltez:

    Bez obzira na sve, fakultet ti daje viši stupanj obrazovanja, što ti omogućuje bolju komunikaciju u društvu,sklapanje poznanstva sa ljudima iz svih društvenih slojeva , viši stupanj opće kulture, što ti opet omogućava bolje razumijevanje društvenih kretanja i pojava u ... prikaži još!u društvu. Ako to nemaš ne preostaje ti ništa drugo nego da se učlaniš u neku od uhljebničkih stranaka i završiš u Saboru ili još gore u Vladi . Sam si si kriv.