Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Udio poreznih prihoda i doprinosa u BDP-u u RH ispod prosjeka EU

Na razini Europske unije porezni prihodi iskazani udjelom u BDP-u blago su porasli u 2017., na 40,2 posto
29. studenoga 2018. u 07:03 3 komentara 489 prikaza
Ilustracija
Foto: Dubravka Petric/PIXSELL

Porezni prihodi i doprinosi u Hrvatskoj, iskazani udjelom u BDP-u, bili su prošle godine ispod prosjeka Europske unije, zadržavši se na razini 2016., pokazalo je najnovije izvješće europskog statističkog ureda.

Zdravko Marić Ministar financija Marić: Rast BDP-a premašio je i naša očekivanja

Na razini Europske unije porezni prihodi iskazani udjelom u BDP-u blago su porasli u 2017., na 40,2 posto, s blago na niže revidiranih 39,9 posto u godini ranije, izvijestio je Eurostat u srijedu. Blago su povećani i u eurozoni, sa 41,2 posto u 2016. na 41,4 posto u prošloj godini. Među zemljama članicama najviše je prihode i doprinose iskazane udjelom u BDP-u prošle godine bilježila Francuska, od 48,4 posto. Slijede Belgija sa 47,3 posto i Danska sa 46,5 posto, pokazuju Eurostatovi podaci.

U Hrvatskoj su porezni prihodi i doprinosi, iskazani udjelom u BDP-u, u 2017. godini iznosili 37,8 posto, zadržavši se na razini prethodne godine. Najbliže su Hrvatskoj Mađarska s udjelom poreza u BDP-u od 38,4 posto, Portugal s 36,9 posto i Slovenija s 36,8 posto, pokazuju podaci europskog statističkog ureda. Najniže su porezne prihode, iskazane udjelom u BDP-u, u 2017. godini bilježile Irska, od 23,5 posto, i Rumunjska, od 25,8 posto.

Ivan Lovrinović Ivan Lovrinović: 'Hrvatska ne može premašiti stopu rasta od tri posto da se okrene naglavačke'

Ukupno je 15 zemalja članica u prošloj godini zabilježilo višu razinu poreznih prihoda iskazano udjelom u BDP-u nego u godini ranije. Najviše je njihov udio porastao na Cipru, za 1,1 postotni bod, te u Luksemburgu, za 0,7 postotnih bodova. U 13 zemalja udio je smanjen, a najviše u Mađarskoj, za 0,9 postotnih bodova. Slijedi Estonija s prošlogodišnjim smanjenjem udjela poreza u BDP-u u odnosu na 2016. za 0,8 postotnih bodova, te Rumunjska s 0,7 postotnih bodova.

Što će se promijeniti uvođenjem eura i hoće li sve poskupjeti:

Ilustracija
1 / 10
1. Rast će cijene u kafićima, restoranima, rekreaciji...

Razlike u poreznoj politici zemalja EU-a

Na razini EU-a najviša je razina poreznih prihoda iskazano udjelom u BDP-u zabilježena u kategoriji poreza na proizvodnju i uvoz, od 13,6 posto BDP-a. Slijede neto doprinosi s 13,3 posto i porezi na dohodak i imovinu, od 13,1 posto iskazano udjelom u BDP-u.

U eurozoni je situacija nešto drugačija, budući da je najviša razina poreznih prihoda iskazana udjelom u BDP-u zabilježena u kategoriji neto doprinosa, od 15,2 posto. Na drugom su mjestu s 13,2 posto porezi na proizvodnju i uvoz, a na trećem porezi na dohodak i imovinu s 12,8 posto iskazano udjelom u BDP-u.

BDP PROCJENA BDP: Rast gospodarstva u trećem tromjesečju blago usporio na 2,8 posto

U Eurostatu ukazuju na izražene razlike u poreznoj politici zemalja EU-a. Hrvatska je tako, uz Švedsku, u prošloj godini bilježila najvišu razinu poreznih prihoda, iskazano udjelom u BDP-u, u kategoriji poreza na proizvodnju i uvoz, od 19,6 posto. Švedska je na prvom mjestu s 22,7 posto. Najniži su bili u Irskoj, gdje su iznosili 8,5 posto iskazano udjelom u BDP-u. Slijedi Njemačka s 10,7 posto, te Slovačka s 11,1 posto. Porezni prihodi od dohodaka i imovine iskazani udjelom u BDP-u najviši su bili u Danskoj, gdje su dosegnuli 29,7 posto, te u Švedskoj s 18,9 posto.

Hrvatska je u 2017. bila u skupini zemalja s najnižom razinom prihoda od poreza na dohodak i imovinu iskazano udjelom u BDP-u, od 6,3 posto. Najniži su bili u Rumunjskoj gdje su iznosili 6,1 posto iskazano udjelom u BDP-u. Neto doprinosi bili su, pak, najviši u Francuskoj, gdje su u 2017. dosegnuli 18,8 posto BDP-a, te u Njemačkoj, sa 16,7 posto BDP-a. U Hrvatskoj su neto doprinosi u prošloj godini dosegnuli vrijednost od 11,9 posto BDP-a. Najniži su bili u Danskoj, u protuvrijednosti 0,9 posto BDP-a, te u Švedskoj, od 3,3 posto, pokazuju podaci Eurostata.

Pogledajte video o vojnom avionu F-35:

Financije
Ja sam PMP
Znate li što je PMP i zašto se u svijetu smatra zlatnim standardom?
  • morskilav:

    Bravo za Večernji za nekritičko prenošenje članaka i dezinformiranje janosti. Ovo je tipičan primjer poslovice koja kaže "ne laži ali nemoj govoriti cijelu istinu". Izvještaj dolazi od uhljebničke firme (HINA tj. novinar) koja drži štangu ovoj vladi (i svima prijašnjima) ... prikaži još! pa se onda na takav komentar javljaju uhljebi poput ovog gore. I ljudi koji nogama glasaju (sele se van) ispadaju glupi. HINU bi trebalo ukinuti, u eri interneta mi više takve usluge ne trebamo i bez veze plaćamo. Za one koji se žele informirati STVARNO stanje po Eurostatu je drugačije. Naša ukupna potrošnja opće države (dakle ne samo vlada nego sve jedinice samouprave, sve što državi pripada) iznodi 45% BDPa. Za usporedbu Irska ima 26.3% a Estonija 39.3%. Pri tome je Irska 19 a Estonija 21 na ljestvici korupcije (HR je 57) pa vi zaključite kolko novca od poreza se u svakoj od tih drzava efikasno troši. Ovaj izvještaj od HINE uzima samo potrošnju centralne države od 37.7% u BDPu. To je kao da imate rak pluća a ja Vam kažem "što se žalite pa bubrezi su vam zadravi".

  • Avatar nekakav
    nekakav:

    a sad komentar dežurnih katastrofičara kako su kod nas najviši porezi na dobit i dohodak... i da radi visokih poreza se kod nas ne isplati ništa raditi, jer 'vani' skoro da poreza nema, puno olakšica, svi puni para, država daje ... prikaži još! ogromne potpore i socijalna prava, a novac za to joj očito pada s neba...