Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Kompanije i tržišta

'Ekoproizvodnja ista ili manja, rastu samo muljaže s poticajima'

Kontrole Agencije za plaćanja u poljoprivredi na terenu su, a propisat će se i rigorozniji kriteriji za dobivanje poticaja, tvrdi K. Karalić
21. studenoga 2016. u 14:15 0 komentara 417 prikaza
Lješnjaci donose dobru zaradu i traženi su na tržištu, no mnogi ih sade samo da bi brali poticaje za ekološku poljoprivredu
Foto: Marijan Sušenj/Pixsell

Od svih članica EU, Hrvatska je u petogodišnjem razdoblju ostvarila najveći porast površina pod ekološkom ili organskom proizvodnjom, čak 377%! Bugari, prema podacima Eurostata, neznatno zaostaju za nama s rastom od 362%, u Francuskoj je ostvaren rast od 61, Irskoj 53, Litvi 49, na Cipru 48%... No zna li se da 1,09 mil. hektara u nas obrađuje oko 180 tisuća OPG-a i tvrtki, a organska proizvodnja čini tek 75.833 ha, odnosno njome se bavi 3061 proizvođač, troznamenkasti rast od 2010. do 2015. te novih 16 tisuća ha u ovoj godini i nisu neka senzacija. Pogotovo ako se zna da se na desecima, pa i stotinama hektara “ne bere” ništa drugo osim poticaja, upozoravaju iz Hrvatske voćarske zajednice (HVZ) te najavljuju kako će od ministra Tomislava Tolušića zatražiti i reviziju ekološke proizvodnje.

Veći korov od sadnica

– Imamo dokaze da se mnogo ekoloških površina zlorabi. Svi su se tobože pomamili za sadnjom oraha i lijeske, pa nasadi niču kao gljive poslije kiše, a kad dođete na većinu takvih površina, voćke se i ne vide od trave i žbunja. Neke od njih trebale bi već davati i plodove. No bez agrotehničkih mjera i ljudskog rada naravno da nema ničega – kaže glasnogovornik HVZ-a Frane Ivković. Ističe kako u HVZ-u znaju za stotine hektara u Sisačko-moslavačkoj i drugim županijama. Zašto se, primjerice, u organsku proizvodnju ne uvode jabuke ili kruške, pita on te objašnjava kako je to zato što oko njih treba mnogo više rada.

– Misli se kako je za lijesku i orahe dovoljno kupiti sadnicu “na divljaka” za dvanaestak kuna, stotinjak njih po hektaru oraha ili tristotinjak lijeske, što su minimalna ulaganja, te da oko njih više ne treba nikakve brige – ističe. Za konvencionalni uzgoj jabuka i drugih trajnih nasada voća potpore su tako u prosjeku 1700 kn/ha, a u ekološkom uzgoju 5500 do 6500 kn – tvrdi Ivković te zahtijeva da država konačno zaštiti proizvođače od prevaranata koji žive na grbači poreznih obveznika. I direktorica Biovege Jadranka Boban Pejić s HR Eko foruma održanoga u prostorijama HGK ovih je dana upozorila kako se u nas moraju više kontrolirati i ekološki proizvodi i proizvođači koji kupuju 50, 100 hektara i dobivaju obilne poticaje, a ništa ne proizvode ili nisu pod nadzorom kvalitete.

I “obični” hektari problem?

Pomoćnik ministra poljoprivrede Krunoslav Karalić kaže kako već imaju dokaza o zlouporabi poticaja. Kontrole Agencije za plaćanja u poljoprivredi (APPRRR) na terenu su, a uskoro će se, tvrdi, propisati i rigorozniji kriteriji kojima će se onemogućiti manipulacije. Ivković upozorava kako pod povećalo treba staviti i konvencionalne nasade. Najbolji primjer za to je registriranih 5600 ha jabuka u RH.

Berba batata na plantazi Marijana Kuseca u Cirkveni. Marijan Kusec OSJETLJIVA, ALI UNOSNA Hektar batate - zarada 50.000 kn, kao na 30 hektara pšenice eko-dm izazovi koji su pred nama Pet stvari koje morate znati o ekološkoj proizvodnji

Kad bi oni doista postojali, godišnje bismo uz prosječan urod imali oko 300.000 t jabuka, a i u najboljim godinama ima ih najviše 120.000 t, što odgovara nasadima od samo 2500 ha. Iz APPRRR-a kažu kako su ekološke nasade lijeske i oraha prije pet godina prijavila 183 korisnika na 1274 ha, a ove ih je godine 309 na 1890 ha te 746 na 3100 ha u prijelaznom razdoblju, što se u 2015. poticalo s 868,18 eura.

Podataka koliko se na svim tim hektarima proizvelo – nema.

No vratimo li se “rekordnom” rastu s početka, treba znati i da je od 76.000 hrvatskih ekoloških hektara samo 10,5% nasada, dok 45,2% čine oranice i vrtovi, a 44,3% pašnjaci koji su s oranicama za proizvodnju stočne hrane nakon ulaska RH u EU ušli u sustav poticaja organske proizvodnje.

>> Mladi Novljani: Rješenje je eko poljoprivreda

EU fondovi Bjelovar
PROMO
Hrvatski grad koji je pokazao kako atraktivnim mjerama ubrzati razvoj
Skipper4you.com
MIRNO MORE
Znate li da se kod nas školuju skiperi koje cijene svugdje u svijetu
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.