Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Poduzetništvo i karijere

U mirovini najviše ostanu raditi inženjeri, direktori, znanstvenici

Lani je 11.807 umirovljenika bilo zaposleno na četiri sata
24. veljače 2020. u 22:30 0 komentara 589 prikaza
Najviše zaposlenih umirovljenika dolazi iz redova znanstvenika i profesora jer oni rade po fakultetima i državnim institutima
Foto: Davor Puklavec/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/4

Rad u mirovini više nije bauk u Hrvatskoj, ali nakon početnog entuzijazma u drugom dijelu 2019. splasnuo je interes za zapošljavanjem starije populacije. Najtraženija radna snaga među umirovljenicima su stručnjaci, znanstvenici i inženjeri, kojih je među zaposlenim umirovljenicima oko 4000, ali zanimljivo je da je brojna umirovljenička populacija bazen i za regrutiranje direktora. Od sredine ljeta pa do kraja 2019. broj umirovljenika zaposlenih do četiri sata kretao se oko 11.000. Kraj godine dočekali smo s 11.807 zaposlenih umirovljenika.

Umirovljenici RASTU SAMO 17 KUNA Usporio rast plaća: Prvo usklađivanje mirovina bit će skromno

Prošireno pravo

Nagli porast broja zaposlenih dogodio se u prvom dijelu godine. Umirovljenici korisnici starosne mirovine mogli su se legalno zaposliti na četiri sata i zadržati mirovinu od 2014., ali od siječnja 2019. to je pravo prošireno i na korisnike prijevremene mirovine te na nekadašnje djelatne vojne osobe i policajce. Pravo na rad uz zadržavanje mirovine uskraćeno je jedino korisnicima obiteljske mirovine.

Prema stanju od 31. prosinca, najviše zaposlenih umirovljenika dolazi iz reda znanstvenika i stručnjaka – 2.310, zacijelo profesora zaposlenih na fakultetima i u državnim institutima. Odmah do njih su 1744 umirovljena inženjera i srodnih stručnjaka zaposlenih na četiri sata, dok treću skupinu radno aktivnih umirovljenika predstavljaju direktori – njih 1766. Svaka aktivna tvrtka mora imati zaposlenog člana uprave koji odgovara za poslovanje društva. Umirovljenici su zahvalni za tu poziciju jer su davanja državi za umirovljene direktore niža nego za redovno zaposlene članove uprave, a u isto vrijeme mogu im se isplaćivati neoporezive naknade, dnevnice, bonusi i imaju ostala prava koja su namijenjena zaposlenim radnicima. Četvrtu najbrojniju skupinu zaposlenih umirovljenika čine zaposleni u uslužnim i trgovačkim zanimanjima, njih 1389. Umirovljenici i studenti postaju velik rezervoar radne snage za trgovačke lance, ali stariji ljudi vraćaju se i u obrte te na poslove koji se vode kao jednostavna zanimanja, gdje ih je po tisuću. HZMO navodi da se penzioneri zapošljavaju i kao uredski službenici te rukovatelji strojevima i vozilima (1072), pa tako među njima ima i dosta vozača autobusa. Plaće umirovljenika ne smiju biti niže od plaća ostalih radnika zaposlenih na konkretnim radnim mjestima, a uz plaću pripadaju im i ostale naknade.

Umirovljenici MIROVINSKI SUSTAV Novi model: Obiteljska mirovina 50% supružnikove plus vlastita

– Ne može postojati radni odnos po nekim drugim kriterijima – kaže Silvano Hrelja, saborski zastupnik.

Sve to znači da umirovljenici koji rade podliježu obvezi plaćanja poreza i doprinosa. Jednako kao i zaposleni radnici, imaju pravo na korištenje osobnog odbitka (4000 kuna), te odbitka za uzdržavane članove obitelji, ali nakon što ga jednom iskoriste, bilo na mirovini ili na plaći, na sve dohotke iznad te svote moraju plaćati porez na dohodak. Umirovljenicima koji se zaposle na bolje plaćenim radnim mjestima savjetuje se da osobni odbitak koriste kao zaposleni ili ga pak dijele na dva isplatitelja, o čemu ih najbolje mogu savjetovati u poreznim upravama.

Josip Aladrović REALIZACIJA OBEĆANJA Stiže 800 kuna mirovine za 20.000 osoba s manje od 15 godina staža

Najniže mirovine

Dogodi li se da netko tijekom godine plati više poreza nego što bi morao kad mu se zbroje plaća i mirovina, preplaćeno će dobiti nazad kroz povrat poreza, dodaje Hrelja.

– Da sam znao da će mi oduzeti 500 kuna mirovine, ne bih se ni zapošljavao - kazao nam je jedan umirovljenik, koji je nakon dva mjeseca prestao raditi kod jednog obrtnika kad je shvatio da mu je mirovina pala na manje od 1500 kuna. Umirovljenici koji se planiraju zaposliti svakako trebaju provjeriti nalaze li se u velikoj skupini primatelja najniže mirovine koja broji oko 260.000 umirovljenika. Silvano Hrelja kaže da su mu se najviše žalili korisnici najniže mirovine koji su nakon zaposlenja ostali bez dodatka. Najnižu mirovinu uglavnom primaju radnici koji su tijekom radnog vijeka primali minimalnu ili znatno manju plaću od prosječne, pa im se solidarno doplaćuje razlika do najniže mirovine. Među korisnicima najniže mirovine najviše je radničkih mirovina, oko 200.000, te 30-tak tisuća poljoprivrednih osiguranika. Primjerice, taj je dodatak na mirovine poljoprivrednih osiguranika oko 900 kuna mjesečno, a na radničke mirovine oko 600. Isplata se nastavlja nakon što umirovljenici prestanu raditi. Prema podacima Ekonomskog instituta, oglasi u kojima se traže umirovljenici čine nešto više od jedan posto ukupnih oglasa.

Zagreb: Nogostup i biciklistička staza na Domovinskom mostu prepune su kvrga
U sanaciju ide i najmlađi zagrebački most
Hitno treba spriječiti propadanje konstrukcije Domovinskog mosta
MAFIN 2020.
Večernjakova Mala akademija financija donosi vam digitalno predavanje o financijskoj pismenosti
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.