U VLADI OPREZNI

U 2023. očekuje se spuštanje prosječne stope inflacije ispod 6%

Šibenik: Bogata ponuda voća i povrća na šibenskoj gradskoj tržnici
Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
1/3
30.11.2022.
u 08:21

Vladina borba s inflacijom nominirana je u 7. izbor Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika za gospodarstvenika i gospodarski događaj godine

Stvorit ćemo dovoljan fiskalni kapacitet da se ne jednom, nego više puta isplate jednokratne potpore umirovljenicima, izjavio je predsjednik Vlade Andrej Plenković prilikom predstavljanja državnog proračuna za 2023. godinu u Saboru.

Vlada tvrdi da će dva ovogodišnja paketa mjera, proljetni i jesenski, državu i u idućoj godini stajati 643,2 milijuna eura, odnosno 4,8 milijardi kuna.

Građani pošteđeni šokova

U njemu nisu predviđene jednokratne isplate koje je spomenuo premijer Plenković, no nije nimalo neočekivano da ih premijer najavljuje s obzirom na to da smo prevalili drugu polovicu mandata njegove Vlade te se vladajući HDZ može tijekom 2023. godine u svakom trenutku odlučiti na raspisivanje parlamentarnih izbora.

Najvažnije državne antiinflacijske mjere bile su i još uvijek jesu kontrola cijene goriva te zamrzavanje cijena struje i plina najprije za građanstvo, a kasnije i za javne institucije te tvrtke.

Hrvatski građani time su doista pošteđeni šokova s režijskim troškovima kojima su izloženi stanovnici drugih zemalja gdje su struja ili plin poskupjeli pet, šest, pa i deset puta. Vrijednost te intervencije, i to samo za razdoblje od listopada ove do kraja ožujka iduće godine, kreće se oko 6 milijardi kuna, što je gotovo koliko i cijena gradnje dva Pelješka mosta.

Velik je to novac čiju će cijenu većim dijelom progutati državni HEP, ali dio izdataka preuzeo je i proračun. Svejedno se, i s tako snažnom državnom intervencijom, Hrvatska od travnja ove godine suočava s velikim povećanjem cijena i inflacijom koja je iznad prosječnih razina u EU. Prema posljednjim podacima, inflacija je na godišnjoj razini premašila 13 posto, a da su kojim slučajem maloprodajne cijene struje i plina pratile tržišne cijene kao u drugim državama, hrvatska bi inflacija vjerojatno bila preko 20 posto, kao i u baltičkim zemljama. Za iduću godinu očekuje se spuštanje prosječne stope inflacije ispod 6 posto.

Antiinflacijske mjere hrvatske vlade bile su na dva kolosijeka, prvi je kolosijek spomenuto zamrzavanje cijene struje i plina te rezanje cijena ključnih prehrambenih artikala, a drugi jačanje socijalnih transfera. Hrvatska narodna banka bila je suzdržana s intervencijama iz svoje domene zbog skorog ulaska u eurozonu, a da toga nije bilo i kod nas bi došlo do povećanja kamatnih stopa i smanjenja novčane mase.

Domaći bankarski sustav godinama ima na desetke milijardi kuna dnevnog viška kapitala. Na taj višak su se nadovezale dvije nove administrativne mjere koje je HNB morao donijeti zbog ulaska u eurozonu, a to je smanjenje stope obvezne pričuve banaka i smanjenje stope minimalnih deviznih potraživanja zbog čega će se tijekom prosinca dnevni višak u bankama popeti iznad 120 milijardi kuna.

Usporen rast kamata

Taj je višak usporio rast kamata u Hrvatskoj, do kojega bi, inače, došlo nakon dizanja ključne eurske kamatne stope na 1,5 do 2,25 posto.

Stambeni su krediti u mnogim europskim državama značajno poskupjeli, no istovremeno su europske banke, konačno, počele nuditi kamate na štednju svojim štedišama. Uostalom, i one same dobivaju od svojih centralnih banaka 1,5 posto kamate na depozite koje drže kod njih, a taj će trošak, na ogromnu likvidnost koja je stvorena u sustavu, dočekati i Hrvatsku narodnu banku već od siječnja 2023 godine.

Ministar financija Marko Primorac kaže da se trudio da s proračunom za iduću godinu pomiri dva međusobno oprečna cilja, jedan je da ne dolijeva ulje na inflacijsku vatru, a drugi da s javnom potrošnjom ipak bude dovoljno široke ruke da ne usporava gospodarski rast.

Porezni su prihodi za iduću godinu planirani dosta konzervativno, s nominalnom stopom rasta ispod očekivane stope inflacije, tako da su više nego mogući viškovi u proračunu s kojima će se financirati najavljene jednokratne pomoći umirovljenicima.

Osim umirovljenicima država je ove godine isplatila dodatne pomoći korisnicima dječjeg doplatka te nezaposlenima, a podebljane su i brojne socijalne naknade. Velik utjecaj na javnu potrošnju te općenito gospodarsku aktivnost imaju i prihodi iz europskih fondova iz kojih će iduće godine u zemlju stići oko pet milijardi eura. 

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?