Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Svaka četvrta rajčica iz uvoza

Preplavljeni smo nizozemskim, poljskim, španjolskim i albanskim rajčicama i krastavcima. Domaće rajčice prosječno stoje 8-15 kuna, uvozne na akciji 4,99
24. srpnja 2018. u 08:38 4 komentara 655 prikaza
rajčica
Foto: Marijan Susenj/PIXSELL

Ljeto bez sočnih, domaćih rajčica i krastavaca i nije ljeto, a u trgovačkim lancima – i na tržnicama, kojima su ovih dana puna usta “domaće” robe, s deklaracija “vrišti” kako je velik dio ponude u prvom redu albanskog, turskog, makedonskog, nizozemskog, španjolskog, poljskog... porijekla.

povrće jedite bez straha 10 vrsta voća i povrća s najmanje pesticida

Ne može se reći da je sve iz uvoza loše i da nema okusa. No dok domaće rajčice na tržnicama u prosjeku koštaju između 8 i 15 kuna, akcijska cijena (zajedno s maržom i PDV-om) od 4,99 kuna za kilogram uvozne plastičnog izgleda, bez okusa i mirisa u nekim trgovinama “smrdi” kako na tržištu nešto ne štima, kaže nam jedan od potrošača, dok se trgovci brane kako ponudu diktira potražnja – i poslovično neudruženi i neorganizirani domaći proizvođači s kojima ne mogu računati ni na nekoliko vagona domaćeg povrća u kontinuitetu.

rajčica
1 / 16
29.08.2017.,Zagreb - Dolac, raznovrsna ponuda povrca za zimnicu. DKS_56160919 Photo: Dalibor Urukalovic/PIXSELL

Po domaće na tržnicu

Volovsko srce, domaći amerikanac, jabučarka, krumpirašica, šljivarica, zagrebačka rana i ostale sorte o kojima s nostalgijom pričaju naši stari naći će se tako uglavnom u ponudi domaćih OPG-a na tržnicama, dok u trgovinama prevladava hidroponski uzgoj, nekoliko vrsta cherryja i grapolo.

Trešnje Mirisne, crvene, sočne... Super hrana, a ne uspijevamo podmiriti ni 30% potreba

Predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara Hrvoje Gregurić kaže kako potražnju za rajčicama i krastavcima može pokriti domaća proizvodnja.

Uvozno vs. domaće – 70:30%

– U slučaju da nema uvozne, domaća bi roba bila nešto skuplja, ali i dalje prihvatljivih cijena – tvrdi on. No trgovcima se ne sviđa što domaće nije uvijek kalibrirano i na njega ne mogu nametati visoke marže pa radije uvoze robu iz stotinama kilometara udaljenih staklenika i plastenika, koja nije pravo ni dozrela. Ali je zbog subvencija kakve nizozemski ili talijanski proizvođači dobivaju od svojih država jeftinija.

Sir Mljekari još na koljenima Uvoz mlijeka rastao 81 posto, a sireva čak dva i pol puta

– Drugi potiču izvoz viškova kako ne bi rušili cijene domaćih proizvođača na vlastitom tržištu, a u nas je obratno. Omjer uvoznih i domaćih krastavaca i paradajza u RH je 70:30% – uvjeren je Gregurić.

Prema podacima DZS-a, lani smo u Hrvatsku uvezli 12.819 tona svježih rajčica, što bi u odnosu na domaću proizvodnju od 41.223 tona značilo da je svaka četvrta pojedena rajčica (vjerojatno i više jer dio domaće završava i u preradi) bila iz uvoza na koji smo potrošili gotovo 13 mil. eura ili 100 mil. kuna, za oko 1,6 mil. eura više nego 2016.

povrće Čuvar života Liječnik tvrdi: Ovo je jedino povrće koje bismo trebali jesti!

Više od trećine uvezeno je upravo u jeku sezone, a slično je i s krastavcima. Uvezli smo ih 4241 tone za 2,75 mil. eura, a proizveli 10.622 tone, što znači da je svaki treći iz uvoza.

Zagreb: Miistar Božinović svjedočio na suđenju Tomislavu Sauchi i Sandri Zeljko
AFERA DNEVNICE
Pretragom stana Sandre Zeljko našli dokumente, ali i između 50 i 100 pari cipela
Park prirode Papuk
SUDJELUJTE U AKCIJI
Prijavite se za akciju „Tjedan odmora vrijedan“ i promovirajte svoje promotivne ponude
  • suvaja:

    Hrvatska ekonomija je tipicna uvozna ekonomija ...pa skoro sve potrebito uvozimo..i ne pise nam se nista dobroga....

  • Avatar PravaHrvatina
    PravaHrvatina:

    Svaka četvrta rajčica iz uvoza jer su bivši seljaci iz Slavonije uz Boga I domoljubje otišli raditi kao kelneri u Irsku ili kao lopata majstori na bauštelu u Njemačkoj.

  • biga22:

    Drzava je ucinkovito radila na odlivu Hrvatskog seljaka u inozemstvo..Tek se cekaju rezultati za par godina..Slavonija prazna uvozimo sve poljoprivredne kulture..A turista na moru za 16 procenata manje nego lani..Krediti dolaze na naplatu..