Nova pljuska bankama za kredite u CHF-u

Sud za ljudska prava u Strasbourgu odbacio zahtjeve PBZ-a, OTP-a, RBA, Addika i Erste banke u slučaju Franak

Zagreb: Udruga Franak upozorova preko plakata
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
01.12.2022.
u 22:16

Banke su ustale protiv odluke Ustavnog suda tvrdnjom da im je povrijeđeno pravo na pravično suđenje jer nisu saslušani njihovi djelatnici niti je postavljeno prethodno pitanje Sudu EU

Još jedna bitna instanca odbacila je prigovore pet hrvatskih banaka na pravomoćna rješenja kolektivnog spora u slučaju Franak – Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu odbacio je kao neosnovane prigovore PBZ-a, OTP-a, RBA, Addiko i Erste banke protiv odluke Ustavnog suda od 2. veljače 2021. u predmetu Franak, kolektivnom sporu koji se vodio za ništetnost valutne klauzule. Ustavnu je tužbu podiglo sedam banaka, od kojih se pet obratilo Sudu za ljudska prava tvrdeći da im je povrijeđeno pravo na pravično suđenje zato što su Vrhovni sud i Ustavni sud odbili postaviti prethodna pitanja Sudu Europske unije o tumačenju prava EU-a i zato što su odbijeni dokazni prijedlozi za saslušanjem zaposlenika banaka. Oba prigovora su ocijenjena kao neosnovana. Nova je to pljuska bankama u iščekivanju pravorijeka Ustavnog suda RH oko prava na obeštećenje konvertiranih kredita i ništetnosti cijelih ugovora o kreditima u CHF.

Sud je u pogledu nesaslušanja banaka obrazložio: - U pogledu prigovora o povedi načela jednakosti oružja... Sud primjećuje da su domaći sudovi dali razloge zašto smatraju da saslušanje zaposlenika banaka nije potrebno. Posebno, Visoki trgovački sud i Ustavni sud su objasnili da se postupak koji je posrijedi odnosi na kolektivni potrošački spor u kojem je bilo važno utvrditi jesu li osporene ugovorne odredbe bile razumljive prosječnom potrošaču, a ne svakom pojedinačnom potrošaču. Te su okolnosti bile utvrđene na temelju pisanih dokaza i nisu mogle biti utvrđivane saslušanjem zaposlenika banaka. Iz tih razloga Ustavni sud je također dodao da iskazi klijenata banaka podnositeljica nisu bili odlučujući niti se osporena presuda temeljila isključivo na tim dokazima. Slijedom toga, Sud nalazi da banke nisu bile stavljene u nepovoljniji položaj vis-à-vis svojih protivnika -.

Pojašnjavajući odluku vezanu uz odbijanje Vrhovnog suda i Ustavnog suda da postavi prethodna pitanja Sudu EU-a, Sud za ljudska prava kaže: - Polazeći od okolnosti slučaja, Sud ocjenjuje da su domaći sudovi poštovali svoje obveze na temelju članka 6. stavka 1. Konvencije. Dali su razloge zašto smatraju da nije potrebno postaviti prethodno pitanje Sudu EU-a i kada su to učinili oslonili su se na CILFIT kriterije. Banke su osporile te razloge navodeći da je tumačenje prava koje su prihvatili Vrhovni sud i Ustavni sud bilo očito pogrešno. Međutim, to područje je izvan nadležnosti Suda. Stoga je Sudu dostatno primijetiti da se razlozi koje su dali domaći sudovi za neupućivanje prethodnih pitanja Sudu EU-a ne mogu smatrati ni arbitrarnima ni očito nerazumnima -.

U nastavku donosimo cjelokupnu presudu:

Ključne riječi

Komentara 2

PH
Petarstijena-HR
23:27 01.12.2022.

Kada će banke obeštetiti do zadnje lipe CHF dužnike za nezakoniti obračun kamata,i zatezne kamate računajući do sada.....Bankama glavnica i zatezne kamate samo rastu,bolje im je da pozovu građane i pravično ih obeštete....

SN
sasa.novak.58
06:10 02.12.2022.

Stalno neke pljuske, ali od lovice ništa.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?