Udruženje putničkih agencija HGK pridružilo se apelima kolega iz drugih strukovnih udruga za dodatni uvoz stranih radnika. S predsjednikom udruge Borisom Žgombom razgovaramo o toj vrućoj temi, ali i o sezoni, snižavanju cijena, te o tome kako, nakon svibanjskih minusa, protječe lipanj.
Svibanj je bio još jedan pokazatelj mnogo veće neizvjesnosti i volatilnosti koja nas očekuje u turizmu ove i sljedećih godina. Šesti mjesec za sada protječe bolje od petog, ljepše vrijeme je odradilo svoje, no ni lipanj neće svima biti zadovoljavajući. Pozitivne rezultate imaju oni koji su se, poput hotelijera, prilagodili novoj situaciji na tržištu...
Već lani smo u samoj špici imali podbačaje, kako će do kraja izgledati ovogodišnja sezona?
Morat ćemo uložiti puno napora i truda da bi ostvarili lanjske rezultate. I to bi svi u sektoru s obzirom na nove okolnosti smatrali uspjehom.
Turska nije samo Hrvatskoj pomrsila konce i sve je izvjesnije da će mnoge mediteranske zemlje posegnuti za rasprodajama u zadnji tren. Osjeća li se to već?
Sve je izraženiji trend sporijeg bookinga i sve češći last minute booking. To je nova realnost i tome se svi akteri u turizmu moraju prilagoditi. Sve to, naravno, utječe na kompletnu politiku ponude i u takvim uvjetima treba mnogo znanja u upravljanju da se postigne planirani rezultat. S obzirom na stabilizaciju situacije na istočnom Mediteranu, na rast posebno Turske i Grčke, možemo gledati i kao na puki povratak na stare pozicije, no u međuvremenu je Turska mnogo investirala u turizam i podigla sve na još višu razinu pa nam čini još jaču konkurenciju. Veliki povratak istočno mediteranskih tržišta i smanjenje cijena jesu snažni trendovi koji utječu na izbor turista. Mnoge zemlje u okruženju su dodatno potaknule turizam raznim stimulansima, pa se i tu stvorio prostor za smanjenje cijena koje ne ide na uštrb sektora i ne ugrožava poslovanje i investicije.
Pod pritiskom veće ponude od potražnje prvi pokleknuo privatni smještaj, koliko “cimer fraj” domaćini spuštaju cijene?
Privatni sektor se sastoji od velikog broja malih pojedinačnih iznajmljivača, velikom broju to ni nije osnovna djelatnost, što znači da oni nemaju ni znanja ni iskustvo što činiti kad se trend visoke potražnje koji smo imali do sada počne preokretati. Najveći rizik privatnih iznajmljivača je oslonjenost na tek nekoliko kanala prodaje bez alternativnih rješenja. Ako oni podbace, kapaciteti su prazni. U privatnom sektoru je teško prognozirati što će se točno događati jer su odluke pojedinačne, ono što možemo predvidjeti su velike oscilacije na tržištu pa i potencijalno znatno smanjenje cijena u nastavku sezone.
Vaše udruženje se pridružilo apelima za hitan uvoz radne snage, i to za 4000 radnika, a Vlada je odobrila povećanje kvota za 2000. Hoće li to biti dovoljno?
Povećanje kvota bilo je nužno, tu se ujedinio čitav sektor, i pozitivno je da je Vlada to prepoznala. Hoće li to biti dovoljno, vrijeme će brzo pokazati. Trebamo razmisliti o tome je li ovakav sustav kvota i dalje adekvatan, jer se uz problem određivanja broja stranih radnika suočavamo i sa sporom administracijom i dugotrajnim procesom dobivanja dozvola.
U kojoj su mjeri strani radnici rješenje kad se dobro zna da je gostu itekako važan kontakt s domaćim ljudima?
Strani radnici kratkoročno saniraju problem nedostatka radne snage, koji zaista ugrožava realizaciju turističke sezone. Zbog sustavnog nedostatka ljudi prijeti nam pad kvalitete usluge, a posljedice toga bi bile ozbiljne. Sigurno je da domaći zaposlenici mogu bolje turistima dočarati lokalni život i kvalitetnije prenijeti iskustvo Hrvatske kao destinacije, što sve više i traže turisti, što znači da uz kratkoročne mjere uvoza radne snage moramo razvijati i dugoročna rješenja. Pritom mislim na obrazovni sustav, prije svega uvođenje modela dualnog obrazovanja i promocije strukovnih zanimanja u turizmu, ali i poticanje zapošljavanja u turizmu, kroz smanjenje opterećenja plaće kao i druga porezna rasterećenja u turizmu koja bi osigurala poduzetnicima isplatu viših, konkurentnijih plaća onima na zapadnim tržištima u okruženju.
Očito je da su godine idile prošlost, a izazovi razni, je li došao trenutak da Vlada ozbiljnije razmotri zahtjeve da se turizmu snizi PDV?
Hrvatska ima najviše porezno opterećenje na turizam na Mediteranu i to nije održivo.
Da, smatramo da je krajnje vrijeme da se PDV na kompletan turizam spusti na konkurentnu razinu zemalja iz mediteranskog okruženja. Uz poticajniju poreznu politiku, vrlo je važno regulirati poseban postupak oporezivanja turističkih agencija koji trenutno u Hrvatskoj odskače od europske prakse i nepotrebno nas čini dodatno nekonkurentnima. Isto tako, potrebno je uskladiti Zakon o radu s aktualnim stanjem na tržištu rada i potrebama gospodarstva.
Platite ljude pa cete imati radnike.zasto su Hrvati vani dobri radnici,a odgovor je vrlo jasan jer su za svoj rad adekvatno placeni